Sarita Vujković: Gdje smo, kome pripadamo i kako gradimo osjećaj doma u vremenu stalnih promjena?

Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske je organizator učešća BiH na 61. bijenalu umjetnosti u Veneciji. Kakva iskustva imate kada je u pitanju rad na ovom velikom projekatu i šta on predstavlja za sam Muzej?

- Učešće na 61. međunarodnoj izložbi umjetnosti – La Biennale di Venezia, koja se ove godine održava pod naslovom In Minor Keys, predstavlja jedan od najzahtjevnijih i najodgovornijih projekata koje jedna muzejska institucija može realizovati. Kao direktorica Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske i komesar Paviljona Bosne i Hercegovine, imam privilegiju i veliku odgovornost da zajedno sa kustoskinjom projekta Isidorom Živković i umjetnikom Mladenom Bundalom vodim proces nacionalnog predstavljanja Bosne i Hercegovine na najznačajnijoj međunarodnoj izložbi savremene umjetnosti.

Institucionalna relevantnost

Kao organizator i nosilac Paviljona Bosne i Hercegovine, Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske preuzima cjelokupan proces realizacije nacionalnog predstavljanja – od umjetničke selekcije i razvoja kustoskog koncepta, preko produkcije i međunarodne koordinacije, do komunikacije sa globalnom umjetničkom scenom i predstavljanja zemlje pred međunarodnom publikom, stručnom javnošću i vodećim institucijama savremene umjetnosti.

Za Muzej ovo učešće prevazilazi okvir jednog izložbenog projekta, ono predstavlja potvrdu dugoročnog strateškog djelovanja usmjerenog ka internacionalizaciji savremene umjetnosti Bosne i Hercegovine, jačanju institucionalne relevantnosti i kontinuiranom pozicioniranju domaće umjetničke scene unutar savremenih evropskih i svjetskih kulturnih tokova.

Ovim se nastavlja kontinuitet prisustva bh. umjetnika na najvećoj svjetskoj izložbi. Šta, prema Vašim ranijim dojmovima, donosi prisutnost na Bijenalu u Veneciji kako za samog umjetnika tako i za cijelu našu umjetnost?

- Bijenale u Veneciji predstavlja jedinstveni međunarodni događaj na kojem se susreću umjetnici, kustosi, muzejske institucije, kolekcionari i stručna javnost iz cijelog svijeta. Učešće na ovoj prestižnoj manifestaciji za umjetnika znači izlazak iz lokalnog ili regionalnog konteksta i ulazak u globalni profesionalni prostor, u kojem se ostvaruju nova čitanja umjetničkog rada, međunarodne saradnje i dugoročne profesionalne veze koje često nadilaze samo trajanje same izložbe.

Predstavljanje projekta "Domus Diasporica"/

Za savremenu umjetnost Bosne i Hercegovine prisustvo na Bijenalu ima daleko širi kulturni i institucionalni značaj. Ono potvrđuje kontinuitet umjetničke produkcije, ali i sposobnost naših institucija da ravnopravno učestvuju u najrelevantnijim međunarodnim umjetničkim tokovima, predstavljajući kompleksnost i kvalitet domaće umjetničke scene pred globalnom publikom.

Posebno je važno naglasiti da Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske već treći put preuzima odgovornost organizatora i nosioca nacionalnog predstavljanja Bosne i Hercegovine. Muzej je bio nosilac Paviljona Bosne i Hercegovine na 55. Venecijanskom bijenalu 2013. godine, kada je predstavljena izložba “Vrt uživanja” umjetnika Mladena Miljanovića, kao i na 57. Venecijanskom bijenalu 2017. godine, kada je Bosnu i Hercegovinu predstavljao umjetnik Radenko Milak projektom “University of Disaster”, realizovanim u saradnji sa umjetnikom Romanom Uranjekom i međunarodnim umjetničkim timom.

Nastavak ovog kontinuiteta svjedoči o dugoročnom institucionalnom opredjeljenju Muzeja da sistematski razvija međunarodnu prisutnost bosanskohercegovačke savremene umjetnosti. Svako novo učešće ne predstavlja samo prezentaciju jednog umjetnika već i potvrdu zrelosti institucije koja je sposobna da preuzme kompleksan zadatak kulturnog predstavljanja zemlje na jednoj od najuticajnijih umjetničkih platformi savremenog svijeta.

Ovogodišnji naš predstavnik je umjetnik Mladen Bundalo sa projektom “Domus Diasporica”. Prema čemu se njegov rad izdvojio kao onaj iza kojeg ste kao institucija stali?

- Rad Mladena Bundala izdvojio se, prije svega, po konceptualnoj jasnoći, kontinuitetu umjetničkog istraživanja i sposobnosti da lično iskustvo prevede u univerzalno razumljiv umjetnički jezik. Njegova praksa već godinama sistematski istražuje teme migracije, identiteta i pripadanja, a projekat “Domus Diasporica” predstavlja prirodnu kulminaciju tog dugoročnog procesa.

Ono što smo kao institucija posebno prepoznali jeste način na koji Bundalo promišlja pojam doma – ne kao stabilnu geografsku tačku, već kao iskustvo koje se oblikuje kroz kretanje, susrete i životne okolnosti savremenog čovjeka. U vremenu intenzivnih migracija i globalnih promjena, ideja da čovjek može istovremeno pripadati različitim prostorima i graditi više slojeva identiteta postaje izuzetno relevantna, ne samo za naš društveni kontekst nego i za međunarodnu publiku.

Bundalov pristup polazi iz ličnog iskustva života u dijaspori, ali ga ne zadržava na autobiografskom nivou, on ga transformiše u otvoreno polje refleksije o savremenom svijetu, o potrebi za domom kao temeljnim ljudskim osjećajem i o mogućnosti da se dom razumije kao proces, a ne kao jedno mjesto. Upravo ta kombinacija lokalne autentičnosti i međunarodne čitljivosti bila je ključni razlog da Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske stane iza ovog projekta.

Smatrali smo da “Domus Diasporica” ima kapacitet da na 61. međunarodnoj izložbi umjetnosti – La Biennale di Venezia (Biennale Arte 2026) predstavi Bosnu i Hercegovinu kroz savremen, promišljen i emocionalno snažan umjetnički izraz koji govori o iskustvu našeg vremena, ali i o univerzalnoj ljudskoj potrebi za pripadanjem.

Na koji način ovaj rad estetski, ali i svojom društvenom aktuelnošću odgovara na samu temu ovogodišnjeg Bijenala?

- Tema 61. međunarodne izložbe umjetnosti – La Biennale di Venezia, In Minor Keys, koju je koncipirala kustoskinja Koyo Kouoh, usmjerena je ka tihim, ličnim i često marginalizovanim narativima koji ne govore glasno, ali imaju snažnu sposobnost da promijene način na koji razumijemo savremeni svijet. Upravo u tom prostoru suptilnog, introspektivnog promišljanja savremenosti prirodno se pozicionira i projekat “Domus Diasporica” umjetnika Mladena Bundala.

Neprestano oblikovanje

Estetski, Bundalov rad izbjegava spektakularnost i monumentalnost, opredjeljujući se za slojevitu, intimnu vizuelnu poetiku koja kroz film, crtež, fotografiju i prostorne instalacije gradi iskustvo kontemplacije. Njegov umjetnički jezik funkcioniše u manjem tonalitetu kroz fragmente sjećanja, lične narative i osjećaj izmještenosti koji publiku uvodi u prostor unutrašnjeg promišljanja.

Društveno posmatrano, projekat otvara pitanja koja su danas globalno prisutna: migracije, promjenjivost identiteta, osjećaj pripadanja i redefinisanje pojma doma u svijetu stalnog kretanja. Upravo ta sposobnost da lična iskustva prevede u univerzalnu refleksiju o savremenom čovjeku čini da rad snažno rezonuje sa konceptom Bijenala.

Šta nam pitanja koja rad postavlja govore o svijetu u kojem živimo, te kako posmatraju našu ulogu u svemu tome?

- Projekat “Domus Diasporica” otvara jedno od ključnih pitanja savremenog vremena – šta danas znači dom i gdje se, zapravo, nalazi naše mjesto pripadanja? Živimo u svijetu intenzivnih migracija, političkih i ekonomskih promjena, ubrzane mobilnosti i stalnog pomjeranja granica, u kojem identitet više nije stabilna kategorija, već proces koji se neprestano oblikuje kroz iskustvo kretanja.

Bundalov rad izbjegava spektakularnost i monumentalnost, opredjeljujući se za slojevitu, intimnu vizuelnu poetiku

Rad Mladena Bundala podsjeća nas da dom nije nužno geografska koordinata, već prostor odnosa, sjećanja i ličnih izbora. U tom smislu, projekat govori o savremenom čovjeku koji istovremeno pripada različitim sredinama, kulturama i iskustvima, ali upravo kroz tu složenost pronalazi nove oblike identiteta. Ono što ovaj rad posebno naglašava jeste potreba da savremeni svijet posmatramo sa više empatije i razumijevanja prema iskustvu drugog. Umjetnost nam omogućava da kompleksne društvene procese sagledamo iz lične perspektive, ne kroz velike političke narative, već kroz individualne priče koje imaju univerzalnu snagu.

Na taj način “Domus Diasporica” ne daje konačne odgovore, već poziva publiku na promišljanje vlastite pozicije u svijetu: gdje smo, kome pripadamo i kako gradimo osjećaj doma u vremenu stalnih promjena?

Čime ste se vodili pri konceptualizaciji ovog projekta, te šta će rad “Domus Diasporica” u svojoj ukupnosti ponuditi publici?

- Pri konceptualizaciji projekta vodili smo se idejom da Paviljon Bosne i Hercegovine na 61. međunarodnoj izložbi umjetnosti – La Biennale di Venezia, pod temom In Minor Keys, ponudi sadržaj koji je istovremeno duboko ličan i univerzalno razumljiv međunarodnoj publici. Bilo nam je važno da projekt ne funkcioniše samo kao nacionalna reprezentacija, već kao promišljena umjetnička platforma koja otvara dijalog o savremenom iskustvu čovjeka.

“Domus Diasporica” razvijan je kroz blisku saradnju umjetnika, komesara, kustosa, njegovih saradnika i institucije nosioca projekta, pri čemu smo nastojali izgraditi izložbu koja objedinjuje različite umjetničke ideje i umjetničke medije u jedinstveno iskustvo kretanja kroz prostor i ideju doma. Izložba je zamišljena kao svojevrsno putovanje kroz fragmente sjećanja, identiteta i osjećaja pripadnosti, gdje publika ne ostaje samo posmatrač, već postaje aktivni učesnik u procesu interpretacije.

Rad Mladena Bundala publici će ponuditi prostor refleksije o pitanjima koja danas dijelimo globalno – migracijama, promjenama životnih okolnosti, višestrukim identitetima i mogućnosti da dom više ne posmatramo kao jedinstveno mjesto, već kao stanje iskustva i odnosa prema svijetu.

U tom smislu, Paviljon Bosne i Hercegovine ne predstavlja samo jednu umjetničku priču, već otvara širi prostor razumijevanja savremenosti, što je i suština ovogodišnjeg Bijenala - tiho, ali snažno promišljanje stvarnosti kroz umjetnost.

Šta podrazumijevaju pripreme za Bijenale, na koji način Muzej prolazi kroz ovaj proces?

- Pripreme za učešće na 61. međunarodnoj izložbi umjetnosti – La Biennale di Venezia predstavljaju izuzetno složen i višeslojan proces koji traje gotovo dvije godine i podrazumijeva usklađivanje umjetničkih, produkcionih, tehničkih i međunarodnih institucionalnih standarda koje propisuje La Biennale di Venezia.

Precizno planiranje

Nakon zvanične odluke Savjeta ministara Bosne i Hercegovine o izboru projekta, započinje intenzivna faza rada koja obuhvata razvoj izložbenog koncepta, produkciju umjetničkih radova, arhitektonsko i dizajnersko oblikovanje postavke, tehničku razradu prostora Paviljona, logistiku transporta umjetničkih djela, kao i kompleksnu međunarodnu komunikaciju sa organizatorima Bijenala.

Vujković: Učešće na Bijenalu u Veneciji je jedinstvena platforma kulturne diplomatije

Procedura Bijenala zahtijeva izuzetno precizno planiranje svih segmenata – od izrade vizuelnog identiteta Paviljona, dizajna izložbe i produkcije kataloga, do pripreme pres-materijala, digitalne komunikacije, koordinacije sa međunarodnim medijima i poštovanja strogo definisanih rokova koje određuje organizator. Paralelno se realizuju administrativni, tehnički i produkcioni procesi koji uključuju saradnju sa kustosima, producentima, dizajnerima, tehničkim timovima i međunarodnim partnerima.

Za Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske, kao organizatora i nosioca Paviljona Bosne i Hercegovine, ovaj proces znači preuzimanje pune profesionalne odgovornosti za cjelokupnu realizaciju nacionalnog predstavljanja – od ideje do završne prezentacije u Veneciji. To podrazumijeva i kontinuiranu koordinaciju između umjetnika, kustoskog tima, institucija podrške, produkcijskih saradnika i međunarodnih stručnjaka.

Upravo kroz ovakav proces Bijenale prevazilazi okvir jedne izložbe i postaje jedinstvena platforma kulturne diplomatije, institucionalne saradnje i dugoročnog pozicioniranja savremene umjetnosti Bosne i Hercegovine na međunarodnoj sceni.