Sarajevo (ipak) voli pisanu riječ: Sajam knjiga nikada nije bio posjećeniji

Sarajevski Sajam knjiga uveliko traje, a dvorana “Mirza Delibašić” u Skenderiji, čini se, nikada nije bila posjećenija. U jeku brojnih lokalnih i svjetskih kriza, ljudi kao da su se okrenuli pisanoj riječi kao nekoj vrsti utočišta. Posjetioce ne ometaju ni prevelike gužve, a atmosfera na Sajmu je jednostavno savršena.

Proteklih dana održane su i promocije nekih novih izdanja, a dio njih privukao je veću pažnju publike. Jedan od tih događaja bilo je i gostovanje Zlatana Stipišića Gibonnija, koji se našao u ulozi promotora knjige “Drvo”, koja donosi tekstove, kratke priče i eseje 26 autora različitih stilova, nadahnute pjesmama regionalno priznatog muzičkog kantautora.

Pjesničke slike

Knjiga sadrži i Gibonnijeve stihove zbog kojih Magdalena Blažević, autorica jednog od tekstova u knjizi, kaže da je on prvenstveno pjesnik, pa ih je tokom cijele sesije nazivala onim što, po njenom mišljenju, zaista jesu - poezijom.

- U knjizi je i Gibonnijeva pjesma “Drvo”, jedna od najdužih i najljepših pjesama, s puno pjesničkih slika i dubokih metafora, poručila je Blažević.

Objašnjavajući kako je došlo do ideje za objavu knjige ove vrste, Gibonni je kazao da je u tom cilju Matić (Đorđe, urednik izdanja) kontaktirao kolege pisce, a svemu su prethodili svojevremena objava osvrta Miljenka Jergovića u Jutarnjem listu na jednu od pjesama.

- Bio je to jedan maštovit i pismen osvrt, kazao je Gibonni kojeg su posjetitelji opsjedali kako bi im potpisao njihov primjerak knjige.

Svi su željeli Gibonnijev potpis

- Potom je objavljena novela drugog autora i svi su imali vlastiti doživljaj, svoju priču na osnovu nečijeg teksta, u ovom slučaju na osnovu Stipišićevih stihova, dubokih i produhovljenih, dodao je Matić.

Na 36. međunarodnom sajmu knjiga upriličena je promocija knjige “Rukopisne zbirke na orijentalnim jezicima u franjevačkim samostanima, medresama i tekijama u Bosni i Hercegovini” dr. Madžide Mašić u izdanju Univerziteta u Sarajevu – Orijentalnog instituta.

Studija Madžide Mašić obuhvata sva dosadašnja saznanja o brojčanom stanju rukopisa na arapskom, turskom i perzijskom jeziku koji se nalaze u ovim institucijama. Riječ je o bogatom dijelu pisane baštine Bosne i Hercegovine.

- Ova studija je nastala kroz istraživanja 1.315 rukopisnih kodeksa pohranjenih u Arhivu franjevačke provincije, Franjevačkog samostana Fojnica, Franjevačkog samostana Petrićevac, arhiva Franjevačkog samostana Gorica/Livno, knjižnice Franjevačke gimnazije Visoko, Muzeja Franjevačkog samostana Tolisa - Vrata Bosne, Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu, Elči Ibrahim-pašinoj medresi i Medresi “Reis Ibrahim ef. Maglajlić” u Banjoj Luci, Tekiji Mesudija u Kaćunima, Historijskom arhivu Sarajevo i drugim institucijama, poručila je autorica.

- Kroz istraživanje građe, koja je obuhvatila dvije do tri hiljade djela različite tematike, različitih oblasti, došli smo do saznanja o upućenosti bosanskog čitaoca u stvaralaštvo u Osmanskom carstvu, kao i u intelektualnu uključenost, odnosno učešće bh. autora koji su ravnopravno pisali na arapskom, turskom i perzijskom jeziku, dodala je Mašić.

O studiji je govorila i Dželila Babović.

- Rukopisna djela pisana na arapskom, turskom i perzijskom jeziku važan su dio kulturne, duhovne i opće povijesti Bosne i Hercegovine. Ona su svjedočanstvo naučnih interesa, naučnih pregnuća i čitalačkih navika kod stanovništva Bosne u razdoblju od nekoliko stoljeća, kazala je Babović.

Ponuda za najmlađe

Na Sajmu je promovisana i knjiga Josipa Pejakovića “Tugoslavija”, autorova priča o jednom vremenu, o političkom uređenju kojeg više nema, o ljudima u tom vremenu i u sadašnjem vremenu.

- Kompletna priča o Jugoslaviji je svojevrstan jeres onih koji danas vladaju u svim državicama nastalim od nje, istakao je autor.

Na Sajmu nisu samo promovisana štampana izdanja - Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH predstavila je svoje digitalne kolekcije. Na promociji ove publikacije su govorile mr. Adelaida Grabovica, mr. Anja Mastilović i Amina Kapetanović, koje su predstavile značaj digitalizacije fondova Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH.

Na Sajmu knjiga učestvuje i Oslobođenje, i to kao pokrovitelj. Na maštovito osmišljenom štandu dominira ponuda za djecu, proizvodi naše Dječije štampe. Najmlađi na njemu imaju priliku da se zabave kroz crtanje i bojenje, ali i da stiču naviku za čitanjem.

- Mala raja ima priliku da sa nama boji, crta i sve ostalo, tako da imamo interaktivan odnos sa čitaocima naših izdanja, kazala je Aida Tandirović iz Dječije štampe.