Sanela Babić: Festival Imperativ je nastao iz ljubavi, naši su svi autori koji stvaraju kvalitetnu književnost

Pred nama je sedmo izdanje Imperativa, šta publika može očekivati ove godine, te šta je u fokusu programa ovogodišnjeg festivala?

- Sedmi regionalni festival književnosti Imperativ održaće se i ove godine od 30. maja do 3. juna u Banskom dvoru - kulturnom centru u Banjoj Luci. Festival ćemo otvoriti razgovorom sa Miljenkom Jergovićem. U programu Razgovor sa piscem, pored Miljenka, predstavićemo makedonsku književnicu Lidiju Dimkovsku i Bojana Krivokapića. U programu Poeziju će svi čitati Srđan Valjarević će prvi put promovisati zbirku poezije “Džo Frejzer 49 + 24+5 pesama”. Zbirka je prvi put objavljena 1992, a ove godine je reizdana u izdavačkoj kući Laguna.

Knjiga u tranzitu

U istom programu predstavićemo poeziju Dragane Mladenović i Ivana Ergića. U Art bioskopu imamo dvije projekcije. Igrani film “Smrt djevojčice sa žigicama”, koji je nastao prema istoimenoj knjizi Zorana Ferića i dokumentarni film o Dušku Trifunoviću “Život je maskenbal”. Nakon projekcija publika će moći razgovarati sa Zoranom Ferićem, Brankom Lazićem i Sašom Berendikom, autorima filmova. U programu Note i slova razgovaraćemo o novoj knjizi Drage Glamuzine “Noćni portir”, koja je objavljena u ediciji Dnevnici, koju uređuje Semezdin Mehmedinović, u izdavačkoj kući Buybook.

Jedna od novosti je program Knjiga u tranzitu, koji je fokusiran na prevedenu književnost i književno prevođenje, kako je koncipiran ovaj programski segment te šta donosi?

- Knjiga u tranzitu je panel o prevodilaštvu koji će moderirati profesorka srpskog i hrvatskog jezika na Univerzitetu u Veneciji Marija Bradaš. Panelisti su Anja Pravuljac, Boris Maksimović, Ana Badurina i Marijana Puljić. I moderatorka i panelisti su posljednjih godina preveli veliki broj naših knjiga na italijanski jezik i sa italijanskog preveli neke od najznačajnijih italijanskih književnika, te kroz organizovanje razgovora sa našim književnicima u Veneciji kontinuirano rade na promociji naše književnosti u Italiji.

Imperativ kao književni festival u regionalnim okvirima prati glas događaja koji je u svakom smislu okrenut autoricama i autorima, drugim riječima Imperativ brine o svojim piscima, koliko je teško danas organizovati ovakav festival a da svi budu zadovoljni?

- Festival Imperativ je nastao iz ljubavi. Festivale u okruženju najčešće organizuju izdavačke kuće kojima je, logično, cilj da prije svega predstave knjige svojih izdavačkih kuća i svoje autore. To je jedan od načina promocije koja povećava prodaju knjiga. Mi nemamo svoje autore. Naši su svi autori koji stvaraju kvalitetnu književnost. Trudimo se da budemo dobri domaćini, da pokažemo poštovanje prema ljudima koje pozovemo u goste. Banjalučki pisci i publika su takođe na neki način domaćini. Svi koji su do sada bili gosti Imperativa žele da se vrate u Banju Luku. To je naš najveći uspjeh.

Festival jeste teško organizovati, ali mi imamo tim profesionalaca koji odlično rade svoj posao. Najzahtjevnije je pronaći novac za organizaciju petodnevne manifestacije koja pored programa koji su vidljivi ima i programe na koje smo posebno ponosni i koji su za nas najznačajniji, a to su radionice pisanja poezije sa Zvonkom Karanovićem, Bajkovnica i Lektira u podne, u koje uključujemo učenike banjalučkih osnovnih i srednjih škola.

Ono što je pratilo sva dosadašnja izdanja festivala jeste činjenica da su svi sadržaji mahom ispraćeni od znatnog broja publike, pri tome ne mislim na ljude koji su u Banjoj Luci namjenski zbog festivala, nego zaista one publike koja je zainteresovana za književnost. Kako ste u vremenu kada književnost ne kotira najbolje uspjeli iskomunicirati zavidnu posjećenost?

- Udruženje za promociju i popularizaciju književnosti već desetu godinu aktivno radi na razvoju publike. Kroz različite programe uključujemo publiku u kreiranje programa. Od samog početka našeg rada nastojali smo da izbjegnemo klasične promocije knjiga. Cilj nam je bio da stvorimo neku vrstu zajednice između autora i njihove publike, mjesto gdje pisci i čitaoci mogu da komuniciraju. Kroz programe Note i slova, gdje publika pored razgovora sa autorom sluša muziku po izboru pisca, ili u programu Art bioskop, u kojem prikazujemo filmove koji su nastali prema književnim djelima, nastojimo da privučemo mlađu publiku.

Program 7. Imperativa

U okviru Imperativa postoji i Teatar poezije Imperativ, koji okuplja dvadesetak mladih ljubitelja književnosti koji sa svojom mentorkom, glumicom Miljkom Brđanin, biraju književno djelo koje će scenski prikazati kako bi publici pružili drugačiji doživljaj književnog djela. Za ovogodišnji festival pripremaju scenski prikaz “Ja se zovem Lidija Deduš”, po istoimenoj knjizi književnice Lidije Deduš, koja će biti gošća ovogodišnjeg festivala.

Ponuditi bolje

Društvene mreže i mediji su kanali komunikacije sa publikom. Mi smo beskrajno zahvalni novinarima koji pišu o kulturi jer od početka prate naš rad i prepoznaju značaj promocije i popularizacije književnosti.

Pored redovnih programskih sadržaja, tu je i sajam knjiga, koji traje tokom cijelog festivala, sudeći prema tome da se znatan broj izdavačkih kuća iz godine u godinu vraća u Banju Luku, čini se da je i ta platforma Imperativa izuzetno privlačna publici?

- Sajam knjige u okviru festivala Imperativ se idejno razlikuje od većine uobičajenih sajmova knjige. Izdavači ne plaćaju prostor za prodaju knjiga. Direkcija festivala svake godine obezbijedi smještaj za urednike iz izdavačkih kuća. Cilj nam je da publici predstavimo produkciju manjih izdavačkih kuća i knjige koje su rijetko ili nisu nikako dostupne u banjalučkim knjižarama. Najčešće nam dolaze izdavači iz Srbije, prvenstveno zbog cijene knjiga koja je ovdašnjoj publici najpristupačnija. Nažalost, knjige hrvatskih izdavača su preskupe za naše tržište i zbog toga najčešće nedostupne našim čitaocima.

Imperativ je usmjeren posebno i na rad sa najmlađim čitaocima, kakva su Vam iskustva kada je taj segment rada posrijedi, može li se knjiga izboriti sa dominacijom ekrana i društvenih mreža te zainteresovati mlade?

- I prije 30 godina većina djece je više voljela ekran od čitanja. Itekako postoje nevjerovatni, divni mladi ljudi koji čitaju mnogo ozbiljnije knjige nego što možemo pretpostaviti, koji prate savremenu književnu produkciju i uključuju se u različite edukativne programe. Istina je da je to manji procenat u odnosu na one koji ne vole čitati, ali mi smo kao društvo dužni da im ponudimo bolje od onoga što im se svakodnevno nudi kroz medije i društvene mreže. Imamo odlične profesore maternjeg jezika u srednjim školama koji koriste različite nastavne metode da približe književnost svojim učenicima, pripremaju pozorišne predstave, multimedijalne programe, organizuju u školama književne večeri, aktivno učestvuju u programima Imperativa.