Riječ kao otpor: Dvije knjige kolumni o Bosni i njenim lomovima

Knjiga pod naslovom “Štof za građansko odijelo”, autorice Vildane Selimbegović, predstavlja odabrane kolumne, pisane za Oslobođenje tokom 2022, 2023. i 2024. godine. I pored toga što obavlja ulogu glavne i odgovorne urednice lista Oslobođenje, Vildana Selimbegović sedmično (ponedjeljkom) objavljuje svoju autorsku kolumnu. U knjizi koju promovišemo priređeno je 45 kolumni. Štampanje je obavila izdavačka kuća Art Rabic 2025. godine.

List Oslobođenje je nastao u vihoru antifašističke borbe u Bosni i Hercegovini tokom Drugog svjetskog rata. U proteklih osam decenija svog izlaženja Oslobođenje je širilo istinu o Narodnooslobodilačkoj borbi u kojoj su građani i narodi Bosne i Hercegovine svojom borbom izvojevali pravo da imaju Republiku Bosnu i Hercegovinu, kao federalnu jedinicu u sastavu Demokratske Federativne Jugoslavije. Na stranicama Oslobođenja su društveno afirmisana postignuća bosanskohercegovačkih žitelja u decenijama od 50-ih do 90-ih godina 20. stoljeća.

Dubinska analiza procesa

Kad se Bosna i Hercegovina našla pred izazovom da odbrani svoj integritet i suverenost, nakon agresivnog rata Miloševićevog režima u vojnoj izvedbi Jugoslovenske narodne armije i političkoj podršci Srpske demokratske stranke, redakcija lista Oslobođenje izašla je na borbenu liniju otpora i odbrane istorijskog bića Bosne i Hercegovine. Oslobođenje je na svojim stranicama, pisanom riječju širilo duh otpora i odbrane cjelovitosti i suverenosti Bosne i Hercegovine. U svojim izvještajima iz opsjednutog Sarajeva, Tuzle, Bihaća, Travnika, Zenice, Mostara, Goražda, Gradačca i drugih mjesta, Oslobođenje je slalo u svijet istinu o zločinu nad civilima i istinu o karakteru rata.

Ostajući čvrsto na stajalištu antifašizma, slobode i pravde, list Oslobođenje je u svim decenijama svog izlaženja ostao tribina najboljih ideja za društveni napredak.

Kao novinar istraživačke inventivnosti, Vildana Selimbegović u svojim kolumnama ima više tematskih oblasti. Neumorno je posvećena antifašizmu i važnosti partizanske oslobodilačke borbe u Drugom svjetskom ratu. Nadalje, Vildana Selimbegović se kritički odnosi prema nacionalizmu, neovisno iz koje etničke skupine dolazi. Pišući političke kolumne ponedjeljkom, Vildana Selimbegović dubinski analizira političke procese u društvenom razvoju Bosne i Hercegovine. Pri tome izlaže kritici glavne aktere političkih kretanja u Bosni i Hercegovini. Njene kolumne postaju politološko-sociološki uvidi u bosanskohercegovačku društvenu zbilju. Iz naslova nekih kolumni može se spoznati koji akteri najviše čine političku scenu nestabilnom u Bosni i Hercegovini od 2020. do 2024. godine. Tako kolumna pod naslovom “Ide li Dodik u Bruxelles po otcjepljenje?” problematizira sve aspekte politike secesije. Kolumna je objavljena 27. 11. 2023. godine. U kolumni se na početku opisuje kako je Dodik kumovao zabrani obilježavanja ZAVNOBiH-a u Mrkonjić-Gradu i održavanju svečane akademije SDP-a u Banjaluci povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine. Dodik nasrće na Bosnu i Hercegovinu: ona njemu ne valja. Ponavlja da je otcjepljenje pitanje dana. Dayton je preimenovao u Dan međunarodnog priznanja Republike Srpske. Ali, Vildana Selimbegović podsjeća da je njegov veliki vođa Slobodan Milošević u Daytonu stavio potpis na međunarodno priznatu Bosnu i Hercegovinu, onakvu kakvu je ZAVNOBiH-a utemeljio. U ovoj kolumni Vildana Selimbegović jasno iznosi stanovište da se “Dodik sve transparentnije opredjeljuje da ide Dražinim stopama u rat nakon rata. Briselski vrhovi - htjeli to ili ne - više nisu u prilici zatvoriti oči pred njegovim prijetnjama”. Ovo kritičko stajalište najbolje govori koliko su analitički uvidi Vildane Selimbegović pronicljivi i dalekosežni.

Promocija knjiga Vildane Selimbegović i Dragana Markovine

Dragan Markovina, istoričar, novinar i publicista iz Mostara, svoje odabrane kolumne objavljuje pod naslovom “Ljevica, desnica centralno”. Sa ukupno 49 kolumni, tematizirano je više društveno-istorijskih procesa koji se odvijaju na prostoru Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore. Po obrazovanju doktor istorijskih nauka, Dragan Markovina istražuje ona zbivanja u istorijskoj prošlosti koja u određenim elementima utiču na savremene tokove društvenog razvoja, na i dalje postojećem jedinstvenom jugoslovenskom kulturnom prostoru.

Naslovi nekoliko kolumni na sve to ukazuju. U pitanju su ovi naslovi: “Slike Bleiburga”; “Zbog čega se Boka ne koristi kao kulturološki i politički most između Hrvatske i Crne Gore”; “Trideset godina vječnog Daytona”; “60. godišnjica magičnog Bogdanovićevog grada mrtvih u Mostaru”; “Emerik Blum ili otkrivena javna tajna”; “Pretvara li se Mostar u Belfast”; “Šta će ostati od Srba u Hrvatskoj”; “Čudo Bitke na Sutjesci”; “Doručak kod Erdogana”; “Porfirije kod Putina”; “Milanović o Hrvatima u susjedstvu”; “Optužnice, revizije prošlosti i History fest”; “Tvrtko banjalučki i Benjamina sarajevska”. Ove i druge kolumne sabrane u knjizi Dragana Markovine: “Ljevica, desnica centralno” objavljene su u Oslobođenju, zagrebačkom Telegramu, beogradskom Peščaniku i na beogradskom portalu Velike priče.

Poruke koje Dragan Markovina situira u svoje kolumne tragaju za civilizacijskim rješenjima u razvoju društvenih odnosa i kulturoloških tokova na prostoru država nastalih disolucijom SFRJ.

Za ovu promociju odabrao sam prikazati dvije kolumne: “Slike Bleiburga” i “Trideset godina Vječnog Daytona”.

U kolumni “Slike Bleiburga” izdvajaju se dva krucijalna stajališta: “Istina jeste da bi brojni koji su tamo ubijeni, bili osuđeni na smrtnu kaznu, na svakom civiliziranom sudu tog doba, ali je isto tako istina da je puno ljudi ubijeno koji nisu zaslužili takav kraj”. Nadalje, Markovina naglašava: “Nije istina da je riječ bila o obračunu s Hrvatima kao takvima, ne samo zbog toga što su masovno pogubljeni i pripadnici četničkih i slovenskih kolaboracionističkih vojski, nego ta teza zvuči stupidno, već i iz činjenice da se ogroman broj Hrvata borio u partizanima. To najviše potvrđuje broj poginulih partizana Hrvatske na Neretvi (Bitka za ranjenike) i Sutjesci proboj iz obruča u Petoj ofanzivi”.

Sporazum o razvoju

Dragan Markovina analizira u cijelosti tridesetogodišnja postignuća provođenja Dejtonskog sporazuma. Naglašava sve one elemente koji znače ograničenja Aneksa IV Dejtonskog sporazuma kao Ustava Bosne i Hercegovine. Ali, Markovina uviđa i jednu konstantu, a to je da je jedan mirovni sporazum koji je trebao poslužiti za zaustavljanje rata, nakon čega se trebao dorađivati, pretvoren u vječnu realnost.

Kritičko mišljenje koje u svojim kolumnama razvijaju Vildana Selimbegović i Dragan Markovina daje osnovu da se zagovara društvena inicijativa svih demokratskih snaga unutar civilnog nevladinog sektora i političkih stranaka o formiranju parlamentarne većine za upravljanje državnim razvojem Bosne i Hercegovine na jasno ustanovljenom koalicionom sporazumu vladajućih stranaka. Radi se o tome da stranke izbjegavaju koalicione sporazume da bi mogle vršiti vlast na principu partnerstva i političkog neslaganja. Uporedna saznanja rada parlamentarnih većina u razvijenim demokratskim državama Evropske unije govore da je uslov stabilnog funkcionisanja države čvrst koalicioni sporazum stranaka unutar parlamentarne većine. Visoki predstavnik međunarodne zajednice ima mogućnost da svojim pritiskom, zajedno sa specijalnim predstavnikom Evropske unije, dovede stranke, nakon izbora, do čvrstog koalicionog sporazuma o državnom razvoju Bosne i Hercegovine u istorijskom procesu integracije u Evropsku uniju.

Knjigu kolumni Vildane Selimbegović “Štof za građansko odijelo” i knjigu kolumni Dragana Markovine “Ljevica, desnica centralno” preporučujem čitaocima. Autorima i izdavaču Art Rabicu čestitam realizaciju izdavačkog projekta.