Posljednje izdanje Pravo Ljudski Film festivala: Odbacujemo festivalsku formu djelovanja, vrijeme je za promišljanja novih formi

Tim Pravo Ljudski Film Festivala tokom press konferencije fokusirao se na odluku zatvaranja festivala sa ovim dvadesetim izdanjem: koji su ključni razlozi odluke, šta ostaje iza i nakon festivala, zašto je ova odluka festivala politička gesta, odnosno zašto je važno da se festival zatvara u ovom društveno-političkom trenutku. Dodatno, predstavljen je program otvorenja 20. i posljednjeg izdanja festivala, uključujući i šta je programskom timu bilo važno u procesu selekcije posljednjeg izdanja Pravo Ljudski Film festivala.

Na početku konferencije se obratila kreativna direktorica i selektorica Pravo Ljudski Film festivala, Kumjana Novakova, koja je dio istog od samih početaka. 

- Prije svega, mislim da je važno naznačiti da se 20. izdanje dešava na početku treće godine genocida, čiji smo svjedoci i koji pratimo na istim uređajama kroz koje zapravo pratimo i audiovizualne sadržaje, što je forma filmskog festivala. To je kontekst i okruženje koje pokazuje da pogotovo nekome ko živi, radi i dijeluje u Sarajevu i u Bosni i Hercegovini, koja je bila do zadnjih ratova nekako svjedok nasilja koji nas definira. Tako da iz te pozicije postaje vrlo teško vjerovati u moć bilo kakvog načina komuniciranja koji bi dao smisao našeg postojanja, i vrlo je jasno da metode i forme kroz koje komuniciramo i pozivamo na nenasilje postaju neadekvatne, jer očigledno da ne možemo čak ni i iz Sarajeva iskomunicirati, a da pritom ne kreiramo još veće frustracije. U tom smislu, Pravo Ljudski Film festival je odlučio odbaciti festivalsku formu djelovanja i predoložiti da je vrijeme promišljanja novih formi, novih načina djelovanja, novih generacija, koje bi, nadamo se, našli adekvatnije metode i čije bi djelovanje imalo, ne samo više smisla, već konkretnijih rezultata i učinaka, kazala je Novakova.

O ovogodišnjem programu festivala je govorila Karla Crnčević, ko-selektorica programa, navodeći da je upravo ove godine, gledajući u sam kraj jednog perioda i forme, dat prostor filmovima koji su stvarani uglavnom na globalnom jugu i koji komuniciraju stalnu borbu ljudi na različitim geografskim tačkama.

Prostor za film, za slobodu izraza i dijalog/

- Program čine četiri programske linije. Prva programska linija s kojom ćemo otvoriti festival, dolazi iz jugoslavenske produkcije 60-ih i 70-ih godina i zove se 'Jugoslavija: bilješke za otpor i oslobođenje' i prikazat će tri filma. Na programu će biti "Krv i suze", u režiji Boška Mratinkovića i kamermana Stevana Labudovića. Riječ je o filmu koji je snimljen u Palestini 1968. godine, dok je produkcija završila 70-ih godina. Film se, između ostalog, distribuirao putem Palestinskog oslobodilačkog pokreta u znak solidarnosti s antikolonijalnom palestinskom borbom. Drugi film koji je na repertoaru je "Jafra", koji se jako dugo nije prikazivao u Makedoniji, a završen je iz 1978. To je film Kirila Cenevskog, poznatog makedonskog dokumentariste koji je ovaj film snimio u stilu filmova militantne kinematografije koja u to vrijeme stasa u Latinskoj Americi i u arapskom svijetu. Posljednji film "Pobedićemo" koji je priredio Miodrag Zdravkovića a snimio Dragutin Popović, govori o mozambijskoj borbi za oslobođenje. Sve su ovo filmovi koji svjedoče o filmskoj infrastrukturi, koja je solidarno s političkim pokretima na terenu. Oni nisu rađeni kao umjetnička djela već kao dokumenti borbre protiv okupatora i kolonizatora. Ovim programom otvaramo festival upravo kako bi na jednom kraju promislili drugačije načine proizvodnje i distribucije koje su nekoć postojale i bile moguće, istakla je Crnčević.

Festival je, kako je istaknuto, u zadnjih 20 godina bio satkan od preko 300 saradnika/ca i volontera/ki iz svih dijelova svijeta, i to je najvažnije, jer ovaj festival ne bi postojao bez ljudi. Upravo je o tome govorio i Vedad Bezdrob, izvršni direktor Udruženja Pravo Ljudski koji se ovim putem zahvalio svima koji su podržavali festival, poput ambasade Španije i Nizozemske, ali i ostalim partnerima koji su bili uz festival proteklih godina.

- Kada je ova priča započela prije 20 godina, vjerovatno nismo znali u kojem će smjeru sve ići, ali znali smo neke stvar. Znali samo da želimo prostor za film, za slobodu izraza, za dijalog – i da to ne možemo sami. Zato je ovo izdanje, pored svega što ono jeste, jedna zahvalnica. Zahvalnica svima onima koji su, iz godine u godinu, vjerovali u nas i podržavali nas, istakao je Bezdrob.