Pola milenija slavne ustanove

Jedna od najbitnijih kulturnih ustanova u našoj zemlji, Gazi Husrev-begova biblioteka, jučer je svečano obilježila 484. rođendan. Na diku i ponos svim svojim korisnicima, ali i onima koji BiH osjećaju kao domovinu - jer tolikom historijom se ne mogu podičiti i neke mnogo veće i čuvenije institucije širom svijeta.

Na ceremoniji koja je, ograničena epidemiološkim mjerama, održana jučer direktor Gazi Husrev-begove biblioteke Osman Lavić je naglasio da ova impozantna građevina čuva kulturno-historijsko bogatstvo BiH te da u bogatom književnom fondu ima najstarije zapise o BiH i njenoj historiji.

U duhu vremena

- U njoj se čuva najveći fond rukopisa na orijentalnim jezicima u jugoistočnoj Evropi, što predstavlja najveći doprinos naučnoj i kulturnoj baštini, ne samo za BiH nego za cijelu regiju i šire. Biblioteka uistinu služi svojoj misiji i uveliko je koriste studenti, profesori, građani i istraživači. Ona je posljednjih godina u fokusu, rekao bih, pod reflektorima naše javnosti i drago nam je da je tako, jer svojim fondovima, zgradom, uvjetima i svim drugim to zavređuje. Stoga, s ponosom mi svake godine pripremamo godišnjicu s ciljem da predočimo ono što Biblioteka radi, odnosno šta je radila u protekloj godini, a i da nam to bude na neki način i korektor rada, a sve da naša javnost, korisnici, osnivač i prijatelji Biblioteke imaju uvid u ono što radimo, da budemo, kako je to danas moderno kazati, transparentni, ali i da budemo u duhu vremena koje živimo, ističe Lavić.

Direktor Gazi Husrev-begove biblioteke dodaje kako su se tokom prošle godine na svaki način pokušavali prilagoditi novonastaloj situaciji te rad Biblioteke usaglasiti sa specifičnim potrebama korisnika u uvjetima pandemije Covid-19. Ali, da nije bilo pandemije i svih problema koje je ona donijela, čelni ljudi biblioteke stare gotovo pola milenija ne bi u potpunosti shvatili koliku vrijednost nosi nešto što je realizovano posljednjih godina.

- Ono što je karakteristično za prošlu godinu rada u odnosu na prethodne jeste da je do punog izražaja došla digitalna biblioteka koja je formirana prije četiri do pet godina. Mogu s ponosom reći da je zabilježeno više od 360.000 pristupa korisnika digitalnoj biblioteci, pojašnjava Lavić.

Najstariji rukopis je djelo Muhameda al-Gazalija iz 1105. godine

- Prošle godine smo također osvježili, osavremenili i uprostili za upotrebu našu internet-stranicu, gdje smo ponudili više podataka korisnicima. Želim istaći i da je rađena dopuna dva sektora. Prvi je unutarnje sređivanje fondova Biblioteke kao elektronske baze. Nastojali smo biti prisutniji i na online mrežama. Samo prošle godine smo našim korisnicima i javnosti, koji nisu mogli izlaziti iz kuće zbog epidemije, ponudili devet izložbi povodom mevluda, ramazana, mukabela. Mi cijenimo da je to bio pravi trenutak za takvu aktivnost, objasnio je direktor.

Značajni iskoraci napravljeni su i u redizajniranju i izmještanju muzejske postavke, a vrlo je bitno naglasiti i da Gazi Husrev-begova biblioteka zaista prati sva dešavanja u društvu, i to ne samo u Islamskoj zajednici, kako bi se mogao steći javni dojam, nego i šire.

- Mi smo tu da evidentiramo, dokumentujemo sve ono što se dešava i da svojim radom i valorizacijom građe koju čuvamo nastojimo revitalizirati i osvježiti ono što se dešavalo u prošlosti. I naši planovi idu u tom smislu, pa smo tako već u fazi izrade dugoročnog plana rada Gazijine biblioteke za narednih deset godina, ističe Lavić.

- Obilježavanje 484 godine postojanja Biblioteke, odnosno misije Biblioteke, jasan je dokaz da su dobra djela trajna i neuništiva baština. Tu moram izdvojiti da Biblioteka ima bogat fond rukopisa na orijentalnim jezicima. Osnovni fond je 10.000 kodeksa na arapskom, turskom i perzijskom. Najstariji rukopis je djelo Muhameda al-Gazalija iz 1105. godine. Rukopisi potječu iz raznih krajeva islamskog svijeta, ali i BiH. U Biblioteci korisnicima su na raspolaganju dvije velike čitaonice, a u sklopu nje je i kongresna dvorana, kaže Lavić.

Otvorena i izložba

Nakon obraćanja direktora predavanje o temi “Zaštita kulturnog naslijeđa u doba Covid-19” održali su Ejla Ćurovac i Ruhulah Hodžić. Predavanje je tretiralo pitanje očuvanja kulturne baštine, posebno pisanog naslijeđa u vanrednim okolnostima, s posebnim osvrtom na uslove pandemije Covid-19 koja je obilježila 2020.

U okviru programa dodijeljene su i zahvalnice, a otvorena je i izložba “150 godina od rođenja reisu-l-uleme Džemaludina ef. Čauševića” autora mr. Mehe Manjge.