Pet knjiga koje trebate pročitati ovog proljeća
Proljeće je u punom zamahu. Koncentracija polena je visoka, svako druga osoba kiše, a vrijeme promjenjivo do te mjere da se u sat vremena promijene tri vrste vremenskih uslova. Ako vas muči glavobolja, niste jedini. Sve su ovo znaci proljeća kakvo ono treba biti.
Ako ste jedna od osoba kojoj se, osim kad mora, ne da izlaziti iz kuće, onda je druženje uz knjigu sasvim dobar način kako da iskoristite slobodno vrijeme. Uz dobru knjigu i toplo piće vjetar na polju može da puše koliko mu volja. Vama ne smeta.
Danas vam donosimo pet književnih prijedloga koje morate pročitati ovog proljeća.
Šala, Milan Kundera
U Šali je Kundera iz hašekovske tradicije preuzeo smijeh, šalu (ali kroz suze) i dodao svoju invenciju - nepodnošljivu lakoću - pripovijedanja u racionalnoj analizi čovjekove sudbine uz istodobni odmak između historije i fikcije.
Šala je Kunderin prvi roman koji je napisao u ranim tridesetim godinama. Roman se odvija skoro kao partija šaha, a čitatelj ima priliku dad zaviri u um svakog igrača. Pripovijedanje iz prvog lica bez obzira o kojem je karakteru riječ daje nam uvid u njihovu psihu, ali i sliku njih samih kada se pojave u pripovijedanju drugog lika. I dok je sam roman natopljen historijskom pozadinom tog vremena, poslijeratne Češke, depresijom komunističke vladavine, Šala je iznad svega ljubavni roman.
Odnos države i pojedinca. Težnja za zadovoljstvom. Autoritarnost i hedonizam. Užici intelekta i marš historije. Mislim da je Kundera shvatio svoj pristup književnosti onog trenutka kad je napisao ovaj, svoj prvi roman, koji se čini zrelim i samouvjerenim kao i sve što je napisao nakon Šale.
Naš vršnjak Dylan Dog, Dinko Kreho
Malo je stripova koji su na Balkanu ostavili tako dubok uticaj kao što je to učinio Dylan Dog. Uz njega bi se tu mogao dodati još jedino Zagor. Upravo u ovoj knjizi Dinko Kreho kreće na put teorijom i sentimentalnošću dok analizira određene epizode iz ovog serijala uz čiju je pomoć prevazišao traume rata u BiH, izbjeglištva i osjećaja stranosti u nekom novom svijetu.
Za fanove serijala knjiga donosi nova čitanja, neortodoksan izbor epizoda, i njihovo promišljanje unutar specifičnog konteksta SFRJ i država koje su je naslijedile. Oni, pak, koji ovaj strip nikad nisu imali u rukama u Krehinoj će autobiografski obojenoj knjizi moći pronaći raznovrsne i uzbudljive uvide u društvene silnice koje su oblikovale naše živote u protekle tri decenije - a možda i povod da daju priliku i samom Dylanu Dogu
Blagoslov zemlje, Knut Hamsun
Najbolji roman ovog skandinavskog pisca koji mu je i donio Nobelovu nagradu za književnost 1920. godine. I u potpunosti je u proljetnom duhu kada se rađa i obnavlja priroda. Priča o naseljeniku Isaku koji neumorno, velikom upornošću, krči šumu za oranicu i polako podiže svoju farmu. Realan opis svakodnevice i borbe za život Isaka i njegove supruge pretvara se u optimističnu himnu plodonosnoj zemlji i ljudima koji na njoj i od nje žive. Djelo, puno zanosa spram primitivnih oblika života, spram “mitske” povezanosti ratara sa zemljom, pjesnički je vrlo snažno ostvareno.
U konačnici ovo je priča o čovjeku kojeg danas nema, o čovjeku koji je nestao.
Kirka, Madeline Miller
Madeline Miller sa svojim romanom Kirka želi pokazati kako iza tradicionalnih mitskih priča ispripovijedanih kroz Ilijadu, Odiseju ili neki drugi naslov, postoje priče o snažnim i pametnim ženama, u mnogo čemu žrtvama patrijarhalnog stava bilo bogova, bilo običnog čovjeka. Kirka je bila Helijeva kćerka, najmoćnijeg Titana i boga Sunca, rođena bez moći ili izgleda kojima su se odlikovali njeni roditelji. Zbog toga je bila ignorisana, odbacivana, ismijavana, a u konačnici i protjerana na napušten otok. Kirka je u mitologiji antičke grčke ostavila svoj doprinos prvenstveno u Homerovoj Odiseji. Ali Kirka je oduvijek na sebi nosila Enfant terrible etiketu. Roman Kirka nam donosi drugačiji pogled na priču ove nimfe, njen život među bogovima, ali i ljudima.
Kirka je Madeline Miller donijela nekoliko značajnih nagrada u svijetu književnosti na engleskom jeziku, ali je bila zanemarena kod nekih najvećih nagrada tipa Booker i slično, što je poražavajuća činjenica. Zanimljivo je da je HBO Max otkupio prava na ovu knjigu i da planiraju miniseriju od osam epizoda.
Otok nestalih stabala, Elif Shafak
Elif Shafak je čudesna autorica koja ovdje piše s briljantnom maštovitošću, originalnošću i liricizmom, da ne spominjemo magični realizam, o ljudima i prirodnom okruženju Cipra. Radnja se odvija u različitim vremenskim razdobljima, od 1970-ih pa sve do novijih vremena, a smještena je na Cipru i u Londonu. Ako niste upoznati s burnom historiju ovog sredozemnog otoka, onda ovaj roman pruža informativan, ljudski i suosjećajan prikaz njegove tragične, traumatizirajuće, uznemirujuće i burne prošlosti, rascjepkanih zajednica razderanih ratom, podjelama, podjelama, religijom, ljubavlju, gubitkom, tugom, migracijama, i potragom za osjećajem identiteta i pripadnosti koji se odbija poreći. Postoje obitelji koje očajnički žele locirati svoje najmilije nestale iz rata, a ne mogu pronaći mir dok to ne učine.
