Njene su misterije osvojile svijet i zauvijek promijenile žanr: Život pun intriga, nestanaka i hitova
Agatha Christie bila je engleska književnica 20. stoljeća, najpoznatija po trilerima koji se čitaju i danas. Tokom života stekla je nadimak "kraljica krimića", živeći dug i skroman život, uglavnom pišući ili putujući.
Agatha je odrasla u imućnoj porodici. Njezin otac Frederick Alvah Miller bio je američki burzovni mešetar, dok je majka Clarissa Margaret Boehmer poticala iz engleske porodice. Kao najmlađe dijete, bila je posebno vezana za majku koja ju je ohrabrivala da razvija maštu. Iako je majka smatrala da Agatha ne bi trebala učiti čitati do osme godine, djevojčica je sama savladala čitanje već sa pet godina. Školovala se kod kuće i veći dio vremena provodila čitajući knjige i stvarajući vlastite priče.
Prvi ozbiljniji susret s pisanjem dogodio se u mladosti kada je počela pisati kratke priče. Njena kreativnost dodatno je procvjetala tokom Prvog svjetskog rata, dok je radila kao bolničarka i farmaceutkinja u vojnoj bolnici u Torquayu. Tamo je stekla znanje o lijekovima i otrovima koje je kasnije vješto koristila u svojim pričama.
Početak karijere i globalni uspjeh
Prvi roman Agathe Christie, The Mysterious Affair at Styles (Tajna afera u Stylesu), objavljen je 1920. godine. U njemu se pojavljuje jedan od najpoznatijih detektiva u književnosti – ekscentrični belgijski detektiv Hercule Poirot, inspirisan belgijskim izbjeglicama koje je Agatha vidjela tokom rata. Roman je postigao veliki uspjeh i označio početak impresivne spisateljske karijere.
Tokom života napisala je 66 kriminalističkih romana, 14 zbirki kratkih priča i 17 pozorišnih drama. Najpoznatija djela uključuju Ubojstvo u Orient Expressu, Smrt na Nilu i Deset malih crnaca (kasnije objavljen pod naslovom I nema ih više). Roman Deset malih crnaca smatra se najprodavanijim kriminalističkim romanom svih vremena, prodavši se u više od 100 miliona primjeraka.
Posebnost Christieinih djela bila je sposobnost stvaranja složenih zapleta s neočekivanim preokretima. Čitatelji su voljeli nagađati krivca, ali rijetko su mogli predvidjeti završetak. Lik Miss Jane Marple, starije gospođe koja koristi intuiciju i razumijevanje ljudske prirode za rješavanje zločina, pojavio se prvi put 1927. u priči The Tuesday Night Club. Miss Marple postala je jednako omiljena kao i Poirot, unoseći jedinstven šarm u detektivsku književnost.
Dva braka i famozni nestanak
Godine 1914. Agatha se udala za Archibalda Christieja, pilota Kraljevskog zrakoplovstva. Imali su kćer Rosalind, rođenu 1919. godine. No, 1926. bila je turbulentna – umrla joj je majka, a Archibald je zatražio razvod zbog veze s drugom ženom.
Te godine dogodio se i famozni nestanak Agathe Christie. Nestala je na deset dana i pronađena u hotelu u Harrogateu, prijavljena pod imenom ljubavnice svog supruga. Javnost je spekulisala o razlozima – od gubitka pamćenja do proračunate marketinške strategije – ali Agatha nikada javno nije govorila o tome.
Nakon razvoda, 1930. udala se za poznatog arheologa Maxa Mallowana. S njim je putovala na arheološka nalazišta na Bliskom istoku, što je inspirisalo nekoliko njenih romana, uključujući Smrt dolazi u Mezopotamiju i Ubistvo u Bagdadu. Brak s Mallowanom bio je stabilan i sretan, a ljubav prema putovanjima i arheologiji dodatno ih je povezivala.
Privatni život i priznanja
Agatha Christie bila je povučena osoba i rijetko davala intervjue. Održavala je imidž skromne žene, iako je bila globalno poznata. Njena predstava Mišolovka, premijerno izvedena 1952. godine, postala je najdugovječnija pozorišna predstava u historiji i i dalje se redovno izvodi u Londonu.
Godine 1971. kraljica Elizabeta II. odlikovala ju je titulom Dame zapovjednice Reda Britanskog Carstva (DBE) za doprinos književnosti. Posljednje godine života provela je u rezidenciji u Oxfordshireu, pišući sve do kraja života.
Agatha Christie preminula je 12. januara 1976. godine u 85. godini. Pokopana je u selu Cholsey, blizu mjesta gdje je živjela sa suprugom. Ostala je živa kroz brojne likove i priče koje su danas nezaobilazni dio zapadne pop-kulture.
