Nermina Zagora o časopisu "Acta Architectonica et Urbanistica": Ljubav prema gradu i pejzažu

Nedavno je promovisano specijalno izdanje časopisa Acta Architectonica et Urbanistica. Po čemu je ono tako posebno?

- Ovo izdanje ima poseban značaj jer inaugurira serijsku publikaciju Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu pod nazivom Acta Architectonica et Urbanistica. Časopis objavljuje istraživanja koja obuhvataju širok spektar relevantnih tema, povezujući teoriju i praksu u oblastima arhitekture i urbanizma.

Posebnost ovog broja ogleda se u njegovom tematskom karakteru - donosi eseje pozvanih autora, nekadašnjih studenata Arhitektonskog fakulteta, a danas uspješnih arhitekata, profesora i istraživača koji djeluju širom svijeta. Njihovi tekstovi bave se prostornim i vremenskim intervalima između “ovdje i tamo”, “nekad i sad”, razmatrajući odnose retrospektive i perspektive, edukacije i prakse.

Sarajevska škola

Riječ je o pionirskom poduhvatu: iako Fakultet već ima aktivnu izdavačku djelatnost, Acta Architectonica et Urbanistica je prvi časopis ovakvog tipa. Njegovo pokretanje dodatno je podstaknuto entuzijazmom koji je uslijedio nakon promocije monografije pod nazivom “Univerzitet u Sarajevu - Arhitektonski fakultet 1949-2024: 75 godina obrazovanja arhitekata u Bosni i Hercegovini”, koja je podsjetila na ključne događaje i ličnosti koje su oblikovale identitet poznat kao sarajevska škola arhitekture.

Posebnu motivaciju pružili su i razgovori s kolegom Hasanom Ćemalovićem, idejnim tvorcem značajnog projekta DIAspona, koji ima za cilj umrežavanje profesionalaca iz oblasti arhitekture i urbanizma porijeklom iz BiH, a koji danas žive i rade širom svijeta.

U opisu pomenutog broja piše da je fokusirano na edukaciju i konstantno prilagođavanje vremenu u kojem živimo. U kolikoj mjeri Vam je to uspjelo, sada kada je časopis ugledao svjetlo dana?

- Arhitektonsko obrazovanje danas je jedna od ključnih tema o kojoj se intenzivno razgovara i piše u svjetskim stručnim i akademskim krugovima, naročito u kontekstu njegove povezanosti sa realnim izazovima savremenog društva, što se neposredno odražava i na praksu te na ulogu arhitekata u njoj. S obzirom na ubrzane tehnološke, ekonomske i društvene promjene koje oblikuju savremenu realnost, arhitektonsko obrazovanje mora biti prilagodljivo i angažovano u društvenim procesima.

Kako bi se sagledali izazovi sa kojima se suočavaju arhitektonske škole, potrebno je podsticati međunarodnu saradnju, razmjenu iskustava i učenje iz različitih sredina, ali istovremeno njegovati specifičnost, tradiciju i kontinuitet koje akademske institucije baštine. Također, neophodno je jačati interdisciplinarnost - kako u stručnom djelovanju, tako i u naučnoistraživačkom radu - kroz saradnju sa srodnim umjetničkim disciplinama, inženjerskim, društvenim i humanističkim naukama. Fakultet, osim što treba da obrazuje, ima važnu ulogu u iniciranju dijaloga i saradnje sa lokalnim kontekstom, institucijama, profesionalcima iz realnog sektora i širom zajednicom.

Časopis Acta Architectonica et Urbanistica upravo u tom duhu kreira platformu i prostor koji omogućavaju umrežavanje stručnjaka i istraživača ne samo iz oblasti arhitekture i urbanizma već i šire. On predstavlja priliku da se inicira diskurs o lokalnim i globalnim izazovima, podstakne interdisciplinarna razmjena i otvore nova polja saradnje. Sudeći po reakcijama nakon promocije na Danima arhitekture i na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu u oktobru ove godine, ovakav izdavački poduhvat - uprkos brojnim izazovima i poteškoćama - pokazao se kao istinska potreba koja popunjava važnu nišu, jer se obraća ne samo akademskoj zajednici već i profesionalcima i široj publici zainteresovanoj za savremene procese u prostoru i društvu.

Kako ste i spomenuli, u ovom broju su objavljeni i brojni eseji bivših studenata Arhitektonskog fakulteta. Koliko je eseja prikupljeno i kakve su reakcije?

- Publikacija donosi 15 eseja, a njihovi autori istražuju kako arhitektonsko obrazovanje može djelovati kao most između teorijskog istraživanja i praktične primjene, odgovarajući na sve kompleksnije zahtjeve savremenog društva i globalnog okruženja. Posebnu vrijednost ovom izdanju daju i dva istaknuta recenzenta: dr. Aida Abadžić Hodžić, redovna profesorica na Katedri za historiju umjetnosti Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, te dr. Maroje Mrduljaš, arhitekt, kritičar i teoretičar arhitekture i dizajna.

Anonimne recenzije

Sva izdanja časopisa će biti u cijelosti dostupna online, kao Open Access, a već intenzivno radimo na pripremi izdavanja prvog redovnog broja, koji je planiran za decembar 2025. Kao univerzitetsko izdanje, podrazumijeva se naučni segment: časopis prije svega objavljuje naučne radove na engleskom jeziku, koji prolaze proces stroge, anonimne dvostruke recenzije.

Već smo spomenuli fokus časopisa na prilagodbe svijetu u kojem živimo. Kako se snalazi arhitektura u vremenu velikog rasta AI-ja i modernih tehnologija?

- Arhitektura je oduvijek bila povezana s tehnološkim progresom. Iako, u odnosu na druge inženjerske discipline, sporije prati trendove, uvijek se oslanjala na alate - kako u procesu projektovanja, tako i u implementaciji projekata. Baš kao što je digitalizacija revolucionizirala arhitektonsku praksu, tako je i uticaj umjetne inteligencije neosporan; stoga je važno njen utjecaj aktivno, konstruktivno i kritički uključiti, kako u praksu, tako i u pedagoške modele.

Sa promocije časopisa na Danima arhitekture

Ovih tema dotiču se i autori u posebnom broju, a predstavljaju i izazov za autore budućih izdanja časopisa. U oktobarskom broju posebno se može pročitati kako su alati - bilo tradicionalni ili savremeni - uticali na promjene pristupa autora koji su svoje profesionalne i obrazovne putanje nastavili u novim sredinama izvan domovine.

Izuzetno ste upućeni u dešavanja na domaćoj arhitektonskoj sceni, biste li nam dali neki presjek? U kojem smjeru idemo?

- U posljednjih nekoliko godina vidno se aktivirao diskurs o arhitekturi i prostoru, naročito kroz događaje poput Dana arhitekture, koji su se afirmisali kao jedan od najutjecajnijih regionalnih festivala. Ti događaji su otvorili prostor za javni dijalog i razmjenu ideja, što je izuzetno važno jer arhitekti u našem društvu još nedovoljno učestvuju u širim društvenim procesima - iako bi to trebala biti njihova profesionalna i etička odgovornost.

Javno obraćanje, bilo kroz stručne i naučne časopise, publikacije, festivale ili medije, predstavlja ključan iskorak ka otvaranju dijaloga između struke, institucija i građana. Ipak, i dalje postoji vidan raskorak između inicijativa stručnjaka i stvarnih dešavanja na terenu. Preovladava model investitorskog urbanizma u kojem se često zanemaruje javni interes: ugrožavaju se prirodni pejzaži, degradiraju ambijentalne cjeline koje su formalno zaštićene, a objekti od visoke arhitektonske vrijednosti prepuštaju se propadanju kako bi ih zamijenili projekti koji imaju isključivo tržišnu vrijednost.

Kad smo spomenuli ugrožavanje prirodnih pejzaža, kako gledate na zgrade povrh istih? Kako se boriti s tim?

- Izgradnja na zaštićenim prirodnim područjima i u vrijednim pejzažima predstavlja jedan od najozbiljnijih problema današnje prakse. Iako Asocijacija arhitekata BiH, Arhitektonski fakultet, udruženja građana i brojni pojedinci sve češće reaguju na neprimjerene projekte, te reakcije, nažalost, najčešće dolaze u trenutku kada je proces već u poodmakloj fazi - kada su prostorno-planske odluke donesene i dijalog je sveden na minimum.

Zato je ključno djelovati mnogo ranije: vratiti povjerenje u struku i omogućiti arhitektima da budu uključeni u procese odlučivanja od samog početka. Potrebno je zajedničko djelovanje kojim bi se afirmisala ljubav prema gradu i pejzažu, zajednička vizija razvoja i umrežavanje svih aktera - akademske zajednice, profesionalaca iz prakse, vlasti i građana.

Društveni angažman

Arhitektonski fakultet u Sarajevu nastoji doprinijeti toj promjeni kroz inicijative koje povezuju edukaciju, istraživanje i realne projekte u zajednici. Naši projekti, kao i pokretanje časopisa koji je otvoren ne samo za istraživače i profesore već i za stručnjake iz različitih disciplina te širu javnost, predstavljaju pokušaj da se struka učini transparentnom i društveno angažiranom.

Stoga pozivamo sve zainteresovane da se pridruže časopisu Acta Architectonica et Urbanistica. Časopis je otvoren za prijavu rukopisa istraživača iz različitih oblasti, uključujući arhitekturu, urbanizam, dizajn enterijera i pejzaža, građevinarstvo, historiju umjetnosti, geografiju, kulturu, antropologiju, sociologiju, psihologiju i druge discipline koje proučavaju arhitekturu i izgrađeno okruženje iz različitih perspektiva. To je jedan od načina na koji možemo izgraditi bolji pristup zajedničkom promišljanju o prostoru - kroz dijalog, saradnju i razmjenu znanja.