Negativni utjecaji pandemije na izdavačku industriju

Globalizacija, kao naučni fenomen, obrađuje se u mnogim udžbenicima i predmet je brojnih istraživanja i radova u različitim naučnim oblastima. U ekonomiji je ona posebno značajna jer je usko vezana s tržišnom ekonomijom i možemo slobodno reći da je glavni motor razvoja i rasta u svijetu. Osnovni postulati tržišne ekonomije mogu se posmatrati kao i Darwinova teorija evolucije. Ukratko rečeno, najbolji opstaju. Tržišna utakmica svodi se na tržišnu ravnotežu koja se uspostavlja u tački gdje se susreću ponuda i potražnja. Bilo koji jednostrani poremećaj na strani ponude ili potražnje dovodi do disbalansa kojim se remeti tržišna ravnoteža, koja se onda ponovno uspostavlja korekcijom cijene. Pojednostavljeno rečeno, ukoliko se na tržištu pojavi višak na strani ponude, ravnoteža se uspostavlja snižavanjem cijene kako bi se obezbijedila dovoljna potražnja, s druge strane, ako se pojavi višak na strani potražnje, cijena će rasti dok se ne postigne ravnoteža na tržištu. Kako se ovo trenutno odnosi na izdavačku industriju? Najblaže rečeno, negativno.

Nakon inicijalnog šoka

Pojavom Covid-19 i proglašenjem pandemije u svijetu, došlo je do značajnih poremećaja na svjetskim tržištima. Neizvjesnost i strah koji su prevladavali u prvim danima i mjesecima pandemije uzrokovali su zatvaranja i prestanak aktivnosti brojnih poslovnih subjekata. Egzistencijalna neizvjesnost dovela je do totalne pometnje na tržištu. Potražnja za određenim vrstama proizvoda (prehrambeni artikli, sredstva za dezinfekciju i ličnu higijenu) naglo je skočila i dovela do euforije koja je uzrokovala nestanak određenih vrsta proizvoda na globalnom nivou. Cijene istih vrtoglavo su porasle i unatoč očekivanjima da će se smanjiti nakon određenog perioda, to se do danas nije desilo. Nakon inicijalnog šoka i privikavanja na nove uslove rada i života, polako su se počeli otvarati i ostali sektori privrede. Uvjeti rada su se promijenili u mnogim svjetskim ekonomijama. Većina poslovnih subjekata, gdje je to bilo moguće, dozvolila je zaposlenima rad od kuće. Obrazovni sistem u potpunosti se prebacio na model online nastave i to je rezultiralo promjenom životnih ali i potrošačkih navika svjetskog stanovništva. Najveća promjena odnosila se na eksponencijalni rast online prodaje u cijelom svijetu. Kako bi online prodaja mogla ugroziti izdavačku industriju? U prvi mah čini se da je efekat online prodaje isključivo pozitivan, ali tu se trebamo vratiti na uvodni dio teksta.

Tržišna ekonomija i tržišna utakmica stalno tjeraju njihove učesnike da budu bolji od konkurencije. Borba je bespoštedna i odvija se u različitim segmentima, od strateškog planiranja, marketinga, komunikacije s potrošačima, servisa i postprodajnih usluga, vidljivosti, prisutnosti na socijalnim mrežama, snage brenda i brojnih drugih parametara. Ipak, sve se na kraju svodi na jednostavni princip proizvodnje po što nižim cijenama u cilju maksimiziranja profita. Globalizacija je u tome igrala veoma bitnu ulogu. Prije četrdesetak godina većina svjetskih proizvođača robe široke potrošnje je u cilju obezbjeđenja nižih troškova proizvodnje posegnula za jednostavnom formulom: pronalaskom jeftinije radne snage. To je prvobitno značilo da svoje proizvodne pogone premještaju u manje razvijene zemlje u Evropi ili Južnoj Americi.

Trenutno se u izdavačkoj industriji proizvodni procesi odvijaju po principu raspoloživih sirovina

Vrlo brzo postalo je jasno da je to samo kratkoročno rješenje, pa se većina okrenula dalekoistočnim zemljama i svoje proizvodne pogone premjestila u Kinu, Tajvan, Hong Kong, Vijetnam, Indiju, Kambodžu i druge zemlje. Razvojem infrastrukture i jačanjem pomorskih linija transporta uskoro je postalo jeftinije transportovati robu brodom iz Kine nego cestovnim putem iz npr. Španije u Mađarsku. Ovaj se fenomen posebno razvio u segmentu papirne industrije i izdavaštva. Tako je više do 60% svjetske produkcije prebačeno u Kinu, Indiju i Maleziju. Dodatni razlog leži i u činjenici da je proizvodnja papira veoma “prljav” posao, pa su ekološki osviještene razvijene svjetske ekonomije taj proces svjesno premjestile u ove manje razvijene zajednice. Ovo je ekonomski gledano vrlo racionalan potez. S druge strane, geopolitički posmatrano, ovo je nedostatak čiji se efekti sad počinju nazirati na svjetskom tržištu.

Razvijene svjetske ekonomije učinile su se ovisnim o proizvodnji koja se realizira na Dalekom istoku. Iako čovječanstvo stremi ka globalnom napretku i uspjehu, uz pretpostavku normalnog funkcioniranja tržišta, poremećaji poput ove pandemije pokazuju koliko je ranjiv globalni lanac opskrbe robama široke potrošnje. U svijetu izdavaštva papir i karton su esencijalne sirovine. Proizvodnja ovih sirovina većinom se odvija u dalekoistočnim zemljama. Proizvodni procesi u njima uglavnom pretpostavljaju veliki angažman jeftine radne snage, što je u slučaju pandemije i straha od širenja zaraze pogubno za sam proces. Smanjenje proizvodnje i kašnjenje u isporukama naručenih proizvoda prvi su u nizu negativnih utjecaja koji su se desili u posljednje dvije godine.

Drugi bitan faktor koji je doveo do ozbiljnog poremećaja tržišta jeste rast cijena pomorskog transporta. Globalna potražnja za proizvodima iz Kine višestruko je porasla u posljednjih 18 mjeseci. To je rezultiralo rastom cijena transporta do nezapamćenih nivoa. Cijene transporta porasle su deset puta, pa se u većini slučajeva dešava da je transport skuplji od same robe koja se transportuje. Posljedično, rast cijena transporta doveo je i do enormnog rasta cijena papira na svjetskom tržištu.

Nestanak sirovine

Posljednji u nizu problema počeo se javljati kao indirektna posljedica pandemije. Globalni rast online prodaje uzrokovane zabranom kretanja i promjenama potrošačkih navika doveo je do enormnog rasta potrošnje kartona, odnosno ambalaže. Svjetski giganti u segmentu online trgovine postali su ključni kupci na tržištu. Njihove potrebe za kartonskom ambalažom dovele su do nestanka sirovina, a samim tim i rasta cijena papira i kartona.

Trenutno se u izdavačkoj industriji proizvodni procesi odvijaju po principu raspoloživih sirovina i svakodnevnih korekcija cijena. Cijene štampe značajno su porasle i pokazuju sklonost ka daljem rastu. Rokovi isporuke repromaterijala za štamparije ozbiljno su produženi pa će to dodatno ugroziti proizvodne procese i isporuku knjiga. Prognoze nisu previše povoljne jer se ne očekuje značajniji pad cijena u narednih 12 mjeseci. To za posljedicu ima veće troškove za izdavače i na kraju ono što je najnepopularnije, a to je i rast cijena novih knjiga. Preporuka za kolege izdavače jeste da planiraju proizvodnju u dogovoru sa štamparijama i da štampaju više naslova odjednom, s ciljem optimiziranja troškova nabavke sirovina i maksimalnog sniženja cijena štampe. Ostaje nada da će se krajem naredne godine tržište polako normalizirati, što će za posljedicu imati kraće rokove isporuke, rast ponude na svjetskom tržištu i u konačnici sniženje cijena.

Ajdin ŠAHINPAŠIĆ