Nakon iscrpne obnove: Despića kuća ponovo otvorila vrata
Jedna od najuglednijih sarajevskih građevina - Despića kuća otvorena je jučer nakon iscrpne obnove. Direktorica Muzeja Sarajeva Indira Kučuk-Sorguč istakla je zadovoljstvo što je baš na pravoslavni Božić otvoren obnovljeni depandans Muzeja Sarajeva.
- Iznimno smo sretni što smo otvorili vrata Despića kuće godinu nakon zatvaranja. Inicijativa je krenula iz Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa i zajednički smo krenuli u restauraciju, što je podrazumijevalo ishodovanje mnogih dozvola i saglasnosti, ali smo uspjeli, navela je Kučuk-Sorguč.
Ugledni trgovci
Ovaj prelijepi objekat pripadao je imućnoj, pravoslavnoj porodici Despić koja je kuću poklonila gradu zajedno s još jednim objektom u kojem je danas smješten Muzej Sarajeva. Najstariji dio kuće izgrađen je još u 17. stoljeću, a kuću je gradu poklonio Pero Despić krajem šezdesetih godina prošlog stoljeća. Despići, koji su veliko bogatstvo stekli kao zanatlije i trgovci, predstavljali su elitu Sarajeva krajem 19. i početkom 20. stoljeća.
- Restaurirali smo podove, potom smo okrečili i gornji i donji dio kuće. Potom smo uradili konzervatorsko-restauratorske na stilskom namještaju i preparatorske radove na svim tekstilima. Zamijenili smo postavku onim što je bilo autentično kako bismo mogli da osvježimo kuću, te retuširali stalnu postavku koju je pripremila autorica Ljiljana Beljkašić-Hadžidedić prije 20 godina. Važno je reći da je tu bilo još mnogo drugih poslova od elektrifikacije do promjene roletni i čišćenja magaza. Mi smo kuću pripremili za sanaciju vanjskog dijela koju očekujemo u ovoj godini, dodala je direktorica.
Skupocjeni klavir
U kući se nalaze mnogi zanimljivi eksponati koji su pripadali članovima porodice, među kojima i testament najpoznatijeg i najutjecajnijeg Despića - Hadži Makse te klavir njegove snahe, Austrijanke Vilhemine Mine Despić, proizveden u porodičnoj manufakturi Neubauer u Beču.
U primaćoj sobi Despića kuće organizirana su i izvođenja prvih pozorišnih predstava, pa se ovaj objekat smatra pretečom savremenog pozorišta u Sarajevu.