Na Hvaru s Apoksiomenom Ante Rašića

Definitivno se mora doživjeti uživo: izložba “Ribanje i prigovaranje o Apoksiomenu i zrcalima i još ponešto Ante Rašića” u Muzeju Staroga Grada na otoku Hvaru. Originalan i vrlo poseban, prvoklasan zagrebački kipar, slikar i dizajner Ante Rašić (1953) vodi gledatelje kroz labirint prošlosti i sadašnjosti, poput pjesnika spaja nespojivo i stvara novu, višeznačnu magiju arta koju se može tumačiti na milijun načina.

Najbolje očuvan

Sofisticiranog Rašića zanimaju svevremenske priče. Kao i sve takve storije i ova ima svoje povijesne momente. Umjetnik je inspiriran otkrićem antičke brončane skulpture Apoksiomena iz 1. stoljeća prije n.e. u prirodnoj veličini, koji je izvađen iz morske dubine od 45 metara između otočića Vele Orjule i otoka Lošinja 1999. godine. U moru je otkriven slučajno 1996, a nakon 2.000 godina - na svjetlo dana tri godine kasnije - izvlači ga čak 14 najboljih hrvatskih ronilaca iz Ministarstva kulture i pripadnika hrvatske Specijalne policije.

Godine 2006. premijerno je pokazan javnosti i odmah postaje senzacija. Od dosad osam otkrivenih verzija, Apoksiomen otkriven kod Lošinja je najbolje očuvan i najkompletniji u svjetskim okvirima. Raritetan je i po tome što spada u malu skupinu ovakvih kipova izvedenih u bronci. Kip je visok 192 cm, predstavlja mladog atletičara koji je nakon natjecanja ili vježbanja posvećen čišćenju svog tijela od ulja, prašine i znoja. Apoksiomen otkriven kod Lošinja jedan je od rijetkih sačuvanih grčkih kipova koji su nekada krasili grčka svetišta i gradove, to je ujedno i jedini tako veliki brončani kip pronađen na istočnoj obali Jadrana.

Ante Rašić ispred instalacije/Vedrana Vidovic

“Nije trebalo dugo čekati da to otkriće u inventivnog i kreativnog kipara i slikara Ante Rašića probudi kreativni nerv i da zaroni u autorski projekt Hrvatski Apoksiomen”, navodi poznata zagrebačka povjesničarka umjetnosti, nekadašnja dugogodišnja ravnateljica Moderne galerije (danas Nacionalni muzej moderne umjetnosti), kustosica izložbe na Hvaru Biserka Rauter Plančić. Stižemo do ključnog momenta. Godine 2011. Rašić zaista zaranja u misteriju antičkog kipa i stvara ogromnu repliku Apoksiomena.

Izrađena je od armiranog stiropora, visoka 9 metara, širine 2,8 metara, iz koje izvire (kako to slikovito opisuju promatrači) 300 mobilnih ogledala. Prvi put svoj divovski kip grčkog atlete predstavlja u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu 2011. na samostalnoj izložbi “Umjetnost je lijepa” kao ambijentalnu instalaciju pod nazivom “Historicistički kabinet čuda”. Slijede izložbe u desakraliziranim prostorima crkava Sveta srca u Puli 2012. i u rotondi Sv. Donata u Zadru 2018.

Budući da je sama skulptura vrlo specifičan rad golemih dimenzija, posebno realiziran za prostore velikih gabarita, u skromnijem izložbenom prostoru Muzeja Staroga Grada na Hvaru autor je predstavlja i izlaže u mediju fotografije i videoradova, ističu priređivači ovog muzejskog spektakla na najsunčanijem otoku Jadrana. Tako se u kruzingu po muzejskom postavu na Hvaru mogu vidjeti fascinantni snimci odličnog zagrebačkog majstora fotografije Damira Fabijanića, printani na forexu (PVC ploče; op. a) dimenzija 300x200 cm, snažan i uzbudljiv minivremeplov kroz sve dosadašnje senzacije vezane uz Rašićevu verziju Apoksiomena.

O Apoksiomenu i zrcalima, Muzej Staroga Grada/Vedrana Vidovic

Na izložbi je pokazan video iz Zagreba, Pule i Zadra te zidna instalacija “Apoksiomen 2025” print na papiru s 20 mobilnih ogledala dimenzija 400x70x300 cm. Prema pojašnjenju kustosice, rad se može svrstati u prošireno polje kiparstva i skulpture, konceptualnog, site-specific i ambijentalnog karaktera. Skulptura pripada ciklusu iz serije autorovih radova nazvanih 1.001 pogled, navodi dalje, temeljenim na ready-madeu, imaju palindromsko obilježje i dvojakost koju odražava mobilno kupaonsko zrcalo iz IKEA kojom autor dokida uporabnu funkciju i koristi ga kao osnovni gradbeni optičko-vizualni element za realizaciju radova.

“Taj industrijski element sada postaje mobilna skulptura koja u sebi sadrži pokretačku silu čitavog ambijenta – daje mu izvor i odraz svjetlosti, a s njom i novi smisao i višeznačna iščitavanja svih Rašićevih objekata, koji nikada nisu do kraja dovršeni, već čekaju da prostor i publika to učine”, nadahnuto objašnjava najinventivniji hrvatski povjesničar umjetnosti Mladen Lučić Luc u povodu gostovanja Rašićeve izložbe “Umjetnost je lijepa” u Puli 2012. na kojoj je izložena i replika Apoksiomena.

Kustosica izložbe na Hvaru analizira: impozantnom replikom Apoksiomena u neomanirističkom duhu, optočenom s 300 mobilnih zrcala, autor ovisno o prostoru izlaganja spaja duh antike s prošlošću i sadašnjošću, s vremenom historicizma, neoklasicizma, predromanike i današnje postmoderne. Mora se naglasiti: sve gorespomenuto idealno dočaravaju izložene fotografije Damira Fabijanića. Puno su više od dokumenta.

Izložba u zagrebačkom Umjetničkom paviljonu, klasicističkom zdanju iz 1896, toliko je oduševila publiku da je stampedo ljubitelja arta riješen produženjem muzejskog spektakla. U desakraliziranoj neoromaničkoj crkvi Sveta srca iz 1908, dislociranom dijelu Arheološkog muzeja u Puli, Fabijanić briljantno bilježi potpuno drukčiju, neočekivanu komunikaciju skulpture s prostorom u koji je postavljena, ali i s publikom. Demonstrira fenomen da je svaka nova postavka novi kontekst i novo izazovno tumačenje.

Ante Rašić i Jadra Ryle, kustosica Muzeja Staroga Grada/

Otkriva kako je Apoksiomen doslovno zavladao rotondom Sv. Donata u Zadru. U ovoj desakraliziranoj predromaničkoj crkvi iz 9. stoljeća, izgrađenoj na ruševinama antičkog foruma, Apoksiomen je doživljen, kako navode upućeni, kao lumino objekt u kojem odrazi svjetla, posjetitelja i samog prostora igraju nestvarnu iluzionističku igru. Ogroman interes publike potiču i uvećane fotografije Apoksiomena pokazane na samostalnoj izložbi Ante Rašića prošle godine u varaždinskoj galeriji Zlati Ajngel i palači Sermage, o kojoj smo tada opširno izvijestili u redovitom subotnjem dodatku Oslobođenja Pogledi.

Što se tiče mirisnog, sunčanog Hvara, u Starom Gradu, kako ističe kustosica Rauter Plančić, posve su izvjesne one tankoćutnije asocijacije na veze Apoksiomena s antičkom baštinom drevnoga Farosa. “Očituju ih lagano sagnuta glava s pogledom u dubinu zemlje i mora na kojoj i od kojeg Stari Grad živi već više od 3.000 godina”, konstatira. “U nadi da će i ova prezentacija Rašićevih neporecivo kreativnih artefakata višeslojnih značenja polučiti jednako kao i ove ranije spomenute, pozivamo vas da ju višekratno pohodite i upoznate autorove radove stvarane pod egidom metafore ‘Umjetnost je lijepa’, razumije se i kada zrcali estetiku povijesnih kodova humanizma i kad propituje njihovu recepciju u današnjem svijetu”, poručuje kustosica.

"Drvo života" u vrtu Muzeja Staroga Grada/

Ante Rašić, samozatajan, produhovljen, vizionar, na izložbi na Hvaru predstavlja i još ponešto i to čudesno. Među ostalim, tu je Hommage Miroslavu Šuteju iz 2006, prijatelju, te djelo pod nazivom “Stolac i bodljikava žica” (2013 – 2017), komentar migrantske krize i pojave ožičavanja Europe. Kultno ime suvremene likovne scene, nagrađivan, svestran. Impresivna biografija. Ante Rašić diplomira slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi profesora Nikole Reisera. Suradnik Majstorske radionice Ljube Ivančića i N. Reisera. Jedan od utemeljitelja prve Trajne radne zajednice samostalnih umjetnika ArTresor 1986. Osnivač i direktor Studija Rašić u području likovnih umjetnosti, arhitekture i dizajna. Jedan od osnivača časopisa za arhitekturu i kulturu Oris koji godinama grafički oblikuje. Dugogodišnji profesor zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti.

Izložba "Apoksiomen"/

Od Louvrea do Palače Kvarner

U finišu ovog teksta, još malo detalja iz priče o Apoksiomenu otkrivenom kod Lošinja. Izrađen je u grčkoj ljevaonici prema originalu iz 4. stoljeća prije n.e. Autor je nepoznat, ali po kvaliteti izrade vrhunski je majstor. Pretpostavlja se da je u dubine Jadrana dospio početkom 1. stoljeća prije n.e. Još uvijek je nepoznato je li bačen u more kao žrtva bogovima za siguran nastavak putovanja ili se na morskom dnu našao zbog velikog nevremena, pa su ga se morali lišiti zbog opasnosti od potapanja broda.

Postav u Muzeju Staroga Grada/

Kip je bio teret rimskog broda na putu, kako se pretpostavlja, prema današnjoj Raveni ili Puli. U istraživanju koristila se najsuvremenija tehnologija, pretraženo je čak 50.000 m2 podmorja. Apoksiomen se odsoljavao u bazenu sa slatkom vodom oko godinu. U Hrvatskom restauratorskom zavodu u Zagrebu konzervatorski i restauratorski radovi traju tri godine. Bio je na restauraciji i u pariskom Louvreu, potom na raznim gostovanjima. Vraćen je ipak u Mali Lošinj gdje se i danas nalazi u Palači Kvarner, Muzeju Apoksiomen.

“Uvijek sam smatrao umjetnost prostorom slobode”, izjavio je svojedobno za naš list Ante Rašić. “Ja kroz svoje radove i izložbe govorim i o umjetnosti samoj, problemima društva. Ne direktno, kao što je danas aktivizam postao sam sebi svrhom. Ali dotičem razne probleme”. U interpretaciji ovog velikog umjetnika na Apoksiomenu s 300 ogledala ogledaju se povijesna razdoblja, likovi posjetitelja, ljudske sudbine, svatko prepoznaje sebe. Pitanja na koja odgovore upečatljivo producira gigantska verzija kipa od 2.000 godina. Izložba koja se pamti na Hvaru ostaje otvorena do 10. rujna.

"Zrcaljenje Apoksiomena II"/