Kritičko suglasje u povoju
Zbornik "Rod i globalizacija na Balkanu"/
Propitivanje okoštalih akademskih stajališta o rodu i globalizaciji te uvođenje novih tema “s terena” u naučni narativ inauguriraju studentski zbornik “Rod i globalizacija na Balkanu” među publikacije koje zavređuju pažljivo humanističko-društveno univerzitetsko čitanje. Istraživački studentski radovi nastali su nakon zimske škole “Rod i globalizacija” koju je početkom godine organizirala TPO fondacija u saradnji sa Univerzitetskim gender resursnim centrom (UNIGeRC - Univerziteti i gender mainstreaming) i devetnaest partnerskih univerziteta iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije.
Na online promociji održanoj 28. novembra panelistice publikacije prof. dr. Ana Marija Sikirić Simčić i prof. dr. Nermina Mujagić naglasile su da posebnu vrijednost zborniku daju zanimljivi kritički stavovi procesa globalizacije i njenih uticaja na rodnu ravnopravnost. Predstavljanje je održano u sklopu globalne kampanje 16 dana aktivizma, u okviru projekta UNIGEM, a moderirala je predstavnica TPO fondacije Ivana Kulić.
Propitivanje procesa globalizacije
”Kroz polemičke prikaze pa čak i konfrontacije s desnim populizmom koji pokušava disciplinirati žensko tijelo, istraživači i istraživačice vješto demonstriraju sposobnost prepoznavanja emancipatorskog/humanističkog i retrogradnog/nazadnog u sferi ženskih prava koji se zamagljuju procesima globalizacije,” dio je recenzije Nermine Mujagić. Naime, promotorke zbornika su i recenzentice. Njihovo je viđenje posebno zanimljivo jer je u duhu cijelog projekta multidisciplinarno: Ana Marija Sikirić Simčić profesorica je na Ekonomskom fakultetu u Rijeci na grupi računovodstvenih predmeta, a profesorica Nermina Mujagić na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu predaje grupu predmeta koji se odnose na političke nauke. Ana Marija Sikirić Simčić u recenziji je napisala: “Zbornik integriranim pristupom omogućava nove i sveobuhvatne spoznaje o međusobnoj uvjetovanosti globalizacije i rodne ravnopravnosti. (...) Zaključci tematski različitih radova te suvremenost sadržaja jamstvo su da će ovo djelo poslužiti ne samo studentima već i svim drugim dionicima koji svojim djelovanjem mogu doprinijeti kreiranju uvjeta za osiguravanje pozitivnih utjecaja globalizacije na rod, rodnu ravnopravnost i ljudska prava u širem smislu”.
”Rod i globalizaciju na Balkanu” čini dvanaest radova podijeljenih u četiri cjeline. Urednice su profesorice Zilka Spahić Šiljak i Jasna Kovačević.
Prvu cjelinu “Rod i globalizacija” čine tri rada, prvi kroz pregled dosadašnjih istraživanja pokazuje utjecaj globalizacije na rodnu ravnopravnost, drugi je o temi menstrualnog siromaštva u Bosni i Hercegovini o kojem se sve više govori, treći rad govori o tome da se rodne uloge uče u najranijoj dobi i o prilikama i preprekama za rodnu ravnopravnost.
U dijelu zbornika imenovanom “Rod i društvo” četiri su rada. Prvi propituje inicijative u žensko-muškim odnosima te provlači pitanje jesu li stidljivi muškarci manje muškarci zbog svoje stidljivosti, u drugom radu eksperimentalnom metodom ispitano je u kojoj mjeri rod utječe na selekcijski postupak prilikom zapošljavanja na određeno stereotipno radno mjesto, autorica sljedećeg rada donosi uvide u nekoliko važnih feminističkih perspektiva oko pojave uzroka i posljedica poremećaja ishrane (poremećaji koji često zahvaćaju žensku populaciju, zato je važno sagledati ovaj aspekt), u posljednjem radu ove cjeline autorica istražuje fenomen produbljenog i škripavog glasa žena.
Treća tematska cjelina “Rod i migracije” obuhvaća dva rada, prvi se bavi nepovoljnim položajem migrantkinja na tržištu rada, a drugi rad se bavi identificiranim nevidljivostima nasilja tokom migrantskih putovanja (migrantske krize i putovanja su vrlo aktuelan problem današnjice).
Četvrtu tematsku cjelinu “Rod i politika” čine tri rada od kojih se jedan bavi pravom na pobačaj/abortus - ovaj problem je naglašen i vidljiv u Hrvatskoj, ali, što je vidljivo iz rada, i u Bosni i Hercegovini ima bolnica koje ne pružaju zdravstvenu uslugu prekida trudnoće i pored toga što je ona zakonski zagarantirana, sljedeći rad govori o biopolitici roda u Srbiji: vrednovanje ženskog života, posljednji rad u ovom tematu, ali i zborniku je o čuvaricama patrijarhata, tj. predstavljanju žena u politici.
Nejednakost i rodne politike
”Zajednička tačka gledišta u svim radovima je društvena diskriminacija, rodna neravnopravnost, kritičko sagledavanje toga, ali i pokušaj da se pronađu uzroci neke biopolitičke motivacije, fenomenologija nasilja nad ženama - zašto institucije ne reaguju recimo na femicid”, kazala je na online promociji profesorica Nermina Mujagić. Istakla je da kroz svih dvanaest radova provijava ideja za izlazak iz problema, a to je subjektivizacija žena koja je neophodna zapravo da bismo govorili o tome kako da se borimo protiv rodne nejednakosti i rodnih politika.
Naglasila je važnost vannastavnih aktivnosti poput navedene zimske škole koja je omogućila regionalno uvezivanje mladih i profesora sa devetnaest univerziteta, ali i potakla individualno bavljenje polaznicima i rad s mentorima. Vrijednost je tim veća što na fakultetima profesori najčešće nisu u prilici baviti se pojedinačno studentima.
”Obrazovati mlade ljude i dati im glas, to je poseban značaj zimskih škola naročito ove jer omogućava i regionalno uvezivanje. I tu nije benefit samo za pojedinca već za cijelu akademsku zajednicu”, zaključila je profesorica Mujagić.
Izdavač zbornika je Centar za interdisciplinarne studije Univerziteta u Sarajevu u okviru projekta UNIGeRC, a suizdavač je TPO fondacija. Riječ je o projektu koji navedena fondacija vodi s ciljem regionalnog umrežavanja univerziteta, razmjene ekspertiza, orodnjavanja visokog obrazovanja uspostavom mehanizama za rodnu ravnopravnost, usvajanja gender akcionih planova (GAP), obogaćivanja nastavnih planova i programa u oblasti rodne ravnopravnosti te senzibiliziranja nastavnog kadra i studenata/ica kroz različite vidove tematskih projekata.
Publikacija je dostupna u pdf formatu na stranici www.tpo.ba ili https://unigerc.unsa.ba/, a u printu ju je moguće preuzeti u prostorijama UNIGeRC u Kampusu Univerziteta u Sarajevu.
