Jasmin Duraković, direktor BKC-a KS: Političke elite u BiH ne vole kulturu

Ovih dana ste se nadležnim kantonalnim institucijama obratili pismom, kako je navedeno, zbog krajnje nepovoljne institucionalno-organizacione situacije u kojoj se već niz godina nalazi JU Bosanski kulturni centar KS-a. Šta su suštinski problemi u pogledu navedenog kada je u pitanju institucija koju vodite?

- JU Bosanski kulturni centar KS-a već više od decenije nema zakonski valjan pravni okvir u kojem djeluje. U praksi to znači da sve to vrijeme, zbog tih prepreka, ne postoji zakonska mogućnost da zaposlimo bilo kojeg zaposlenika, čak ni na zamjenska radna mjesta za ljude koji odlaze u penziju ili iz nekog drugog privatnog ili profesionalnog razloga napuste ove javnu ustanovu.

Osipanje radnika

Samo u mom mandatu broj uposlenih je smanjen za šestero, a taj trend imamo praktično od 2013. godine. Zato je u tom periodu broj uposlenih prepolovljen.

Broj zaposlenih direktno utiče na sam kapacitet rada institucije, na koji način nadležni mogu riješiti ovaj problem, te šta bi bilo optimalno za nesmetan rad BKC-a?

- Kada sam imenovan za direktora, odmah sam uočio ovaj problem i uprava je, uradivši usput i analizu što jednoj ovakvoj javnoj ustanovi objektivno treba, uradila elaborat i sve prateće dokumente o novoj unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta. Predali smo ih 2023. Skupštini KS-a, koja, kao osnivač, prva mora donijeti odluku o tome. Nažalost, to nije došlo na dnevni red godinu i po. Uporedo sa tim, nastavljeno je osipanje radnika i dovedeni smo u situaciju da su ugrožene programske djelatnosti zbog kojih i postoje javne ustanove kakva je BKC-a. Kad nemate majstora svjetla i tona, scenske radnike, čak ni spremače da drže objekat u pristojnom stanju, onda je vrlo teško raditi. Dugo ovo traje i sve vrijeme smo se nadali da će naš osnivač uraditi ono što je bila njegova obaveza. Kada smo vidjeli, i pored slanja urgencija, da to ne ide, izašli smo u javnost zbog koje mi i postojimo.

Doima se na izvjestan način paradoksalno da BKC posljednjih godina i u tom smanjenom kapacitetu radi više nego ikad ranije, te da je ova ustanova postala jedno od žarišta gradskog kulturnog života, kako to objašnjavate?

- Posljednjih godina BKC jeste postao jedna od centralnih institucija kulture glavnog grada i BiH, imamo preko 200 događaja svih profila, ustanova smo sa najvećim brojem publike na našim programima. Za mene je to posve normalno, jer BKC, sa prostorom koji ima u centru grada i tradicijom, sve to treba da bude i ostane. On je izašao iz okvira provincijalnog centra i danas je respektabilna ustanova kulture u BiH, ali i u čitavoj regiji. Mislim da ima potencijal za daljnji rast kako u pogledu izvrsnosti programa, tako i u njihovoj masovnosti. I još nešto, radeći ovih nekoliko godina ovaj posao, susreo sam se sa velikim brojem pametnih mladih ljudi, od producenta i autora do stručnjaka za produkcijske poslove, za koje mislim da bi bilo šteta da se BKC izgubi kao platforma za umjetnost, kulturu i kreativnu industriju. Da se ja pitam, sutra bih ih zaposlio u ovoj javnoj ustanovi, jer su oni budućnost kulturne scene ovog grada. Upravo zbog nedostatka volje da im se da prilika da ovdje rade, nastavljaju napuštati ovaj grad i državu.

Dovedeno je, kako ste u pismu naveli, u pitanje i održavanje tradicionalnog ljetnog kulturnog festivala Baščaršijske noći u planiranom obimu. Šta planirate povodom te manifestacije u ovim okolnostima?

- Mi smo praktično pripremili program za ovogodišnji festival. Nažalost, neke od planiranih programa ćemo možda morati otkazati zbog situacije u kojoj se nalazimo. U svakom slučaju, i ono što budemo radili, bit će sigurno kvalitetno i dostojno imena koje festival nosi. Program planiramo objaviti početkom juna.

Kako uopšte gledate na pitanje finansiranja i status kulturnih institucija u Sarajevo, ali i u širim bh. okvirima?

- Javne ustanove kulture u KS-u su u znatnoj boljoj situaciji nego, recimo, institucije od značaja za BiH. Imaju budžet, osigurane plate uposlenicima i neka sredstava za programske aktivnosti. Moram napomenuti da je BKC, osim budžeta, drastično podigao i vlastite prihode.

Podrška sceni

Zato smo u posljednjim godinama dosta uložili u kupovinu opreme, što nam omogućava profesionalniji rad. Tu nemamo pravo previše kukati u odnosu na druge, naročito u odnosu na nezavisnu umjetničku scenu koja bi također trebala biti vibrantni i živi faktor čitave scene. Zato mi u BKC-u dajemo dosta prostora i podrške toj sceni.

Čini se da već godinama nadležni nemaju apsolutno nikakvu ideju šta sa javnom kulturom, te iz kojih razloga je ona potrebna društvu. Zašto je to tako, te šta biva sa društvima koja se na taj način odnose prema vlastitoj kulturi i umjetnosti?

- Od ratova devedesetih mi nemamo strategiju i politiku u oblasti javne kulture. I to nije samo naš problem. Ja mislim da male kulture, mali narodi, male države, sebe najbolje mogu braniti kulturom. I da je u današnjem svijetu kultura, uz podršku medija, jednako važna kao i vojna industrija.

Političke elite u BiH ne vole kulturu i ovakav način razmišljanja o njoj, jer u tome vide potencijalni problem. Događaji u Srbiji su pokazali da i treba da se plaše ukoliko nastave da imaju ovakav odnos prema kulturi, jer borba za demokratiju i slobodu je imanentna kulturi. Zato je moja poruka političarima ulažite u kulturu i umjetnost, jer će tako i društvo biti zdravije. I da budu uz kulturu, kako se ona ne bi u potpunosti okrenula protiv njih.