Izložba umjetnice Hanne Dujmović: Traganje za izgubljenom harmonijom
Izložba umjetnice hanne dujmović u beogradu/
Kako je u kustoskom tekstu povodom izložbe Hanne Dujmović napisala Dragana Nuić-Vučković, kolorističko figurativno slikarstvo ove umjetnice je poput udobnog naslonjača, kako je govorio Henri Matisse. Mlada umjetnica, kako dalje navodi Nuić-Vučković, osebujan likovni izraz izgradila je zahvaljujući svojoj intimističkoj prirodi i želji za jednostavnom i ugodnom komunikacijom u vremenu u kojem se sve više udaljavamo jedni od drugih, pa i od samih sebe.
Ljubav za životom
- Vizualno privlačne slike nastale su na postulatima fauvizma i naivne umjetnosti uz naglašene crtačke elemente. Tematski autorica najčešće prikazuje žanrove - ženske figure u interijerima s mnoštvom detalja u kolorističkoj perspektivi, gdje se prostorni planovi isprepleteni u razigranim ornamentalnim plohama razdvajaju crnim konturama. Hanna Dujmović prikazuje svoj “slikarski zavičaj” u kojem budi dobre stare običaje poput rituala ispijanja kave, meditativnog odmora u kolorističkom intimnom prostoru doma, priziva duh tradicije dobronamjernog bosanskog mentaliteta. Prikazuje nam ugodu, ljubav za životom, ljubav prema ljepoti i detaljima. U takvim idiličnim prostorima uvijek je prisutna ŽENA, ONA koja zna učiniti ugodu, ONA koja dom čini sretnim, majka zaštitnica, prijateljica, ONA iz čijih se ruku otvaraju svjetovi bliskih daljina. To je i Bosna, Velika majka, domovina, ugodna i šarena, bogata u svojoj raznolikosti, blaga i primamljiva u Hanninim slikama. Romantičarski duh autorice traga za izgubljenom harmonijom svijeta, svoje prozore otvara da se uđe u njezinu čaroliju, spokojno, s osmijehom. U svom osebujnom i promišljenom mimetičkom pristupu slikarica ustrajno traga za prostorima koje sanja, kako bi u raskošnim prizorima interijera osjetila i promatraču prenijela trenutke sreće i optimizma. Optimizma probuđenog bojama, mirisima egzotičnih napitaka, mente i cimeta, cvijeća u vazama, cvrkutom ptica, zvucima tišine i pitoresknih sanjarija, navela je Dragana Nuić-Vučković.
Postavka, kako je u razgovoru za Oslobođenje kazala sama umjetnica, sadrži 17 slika na platnu dosta velikih dimenzija koje su naslikane u ovoj godini. Ona je još objasnila kako izložba ima za cilj predstaviti publici jednu vrstu narativne umjetnosti gdje svaka slika za sebe ima priču i značenje. Mali, dodaje Dujmović, predah od apstraktne umjetnosti koja je trenutno, kako ona smatra, mnogo zastupljena.
Prateći društvene mreže, stekao sam dojam da je godina pandemije za Vas kao umjetnicu bila iznimno plodonosna, da ste sve to što se događalo oko nas iskoristili kao pokretačku snagu za stvaranje. Šta Vas je vodilo i kako gledate na svoju umjetnost u ovim okvirima?
- Umjetnost za mene u ovom teškom periodu koji prolazimo kao čovječanstvo je bila i jeste jedna vrsta terapije, kako za mentalno tako i za fizičko zdravlje. Kreativni procesi na nas kao na jedinku djeluju vrlo pozitivno, pogotovo u teškim životnim trenucima. Slikarstvo je mene odvelo na jedno mentalno putovanje u posve drugu i vedriju dimenziju koju sam sa zadovoljstvom predstavila na platnima i mislim da su ta platna i priče na njima privukle veliki broj obožavatelja/ki. Zapravo, iza svih vedrih boja, dezena, nasmijanih i opuštenih ženskih figura, nalazim se ja kao kreatorka koja je u stvarnom životu dosta anksiozna i nesigurna osoba. Mislim da je ovaj cjelokupni proces na mene kao na osobu djelovao izuzetno pozitivno, te se nadam da ću barem dio te pozitivne energije uspjeti prenijeti na ljude oko sebe. “Smisao života je pronaći svoj dar. Svrha života jeste pokloniti ga”, rekao je Pablo Picasso.
Kako biste, ako bi ste to autoestetski gledali, predstavili Vaše radove, za čime oni tragaju, šta je njihov suštinski ton u Vašem poimanju?
- Lakoća i ljepota življenja, pronalaženje ljepote u banalnom.
U najavnom tekstu izložbe istaknuto je da je posrijedi slikarstvo optimizma, tonovi i nijanse boja koje koristite na određen način jesu kao proljećni cvat japanske trešnje, kako nastaju Vaše slike?
- Slike nastaju iz moje mašte. Nekada je toliko ideja da ne mogu stići da ih prenesem na platno. Naravno, za bujnu maštu potrebni su razni stimulansi u vidu dobre muzike, filmova, knjiga, te onda iz toga crpim vlastitu inspiraciju. Nekada prvobitne ideje u procesu rada potpuno transformišem, vođena sugestijom, a nekada ideja prenesena na platno bude baš onakva kakvom sam ju zamislila. Mnogo je faktora koji utiču na stvaralaštvo, ali bitno je stvarati i istrajati u tome.
Kako sagledavate svoju poziciju kao umjetnice u našem društvu, može li se jedna mlada umjetnica danas i ovdje izboriti za svoje mjesto i koliko se pažnje posvećuje radu novih generacija?
- Za mjesto u našem društvo potrebno je mnogo, ali mnogo eksponiranja i nametanja kako bih bila primijećena. Nisam osoba koja je bila ‘’ovisna’’ o društvenim mrežama, ali u posljednje vrijeme to shvatam kao dio svog posla i trudim se to što radim kontinuirano plasirati ciljanoj publici kako bi moj rad za nekoliko godina, deceniju, dvije dobio na vrijednosti.
Simbol snage i borbenosti
Što se tiče vanjskog tržišta, mislim da je moje ime malo više cijenjeno, što govori i prisutnost mojih slika u domovima kolekcionara koji žive van Balkana.
Koji su Vaši stilski uzori u slikarstvu, te kako se do sada gradio vaš stil?
- To je definitivno jedno ime - Henri Matisse. Od srednjoškolskih dana velika sam obožavateljica svih njegovih slikarskih djela, smatram da se u njima nalazi posebna snaga. Jedan je od rijetkih slikara u historiji koji se bavio temama intime svakodnevnice. Moj stil izgrađen je na pravcima fauvizma, neoimpresionizma, naivne i savremene umjetnosti.
Kako se pozicija žene u našem društvu reflektira na Vašim slikama?
- Na dosta mojih djela žena je u fokusu. Kroz svoja djela želim istaknuti žene kao bića koja su nenadmašivi ideal ljepote, humanosti, simbol snage i borbenosti. U našem društvu još vlada običaj degradiranja i smještanja žena u okove tradicije i nametanja stavova kako bi jedna žena trebala da živi svoj život. A to je sve osim sloboda.
Kakvu ulogu u Vašim radovima igra tradicija?
- Tradicija zemlje iz koje dolazim na mojim slikama ogleda se u određenim motivima - kao što je motiv bosanskog ćilima.
