Gorčin Dizdar: Mak Dizdar u raljama sudova

U medijima je prije nekoliko dana objavljena presuda protiv Fondacije “Mak Dizdar”, možete li nam pojasniti šta je predmet spora, te šta presuda sadrži?

- Predmet spora bila je tužba Maje Dizdara, sina Maka Dizdara i vlasnika 1/3 autorskih prava na njegovo djelo, protiv Fondacije “Mak Dizdar”, čiji rad podržavaju drugi potomci i vlasnici 2/3 autorskih prava na djelo Maka Dizdar, povodom izdavanja “Kamenog spavača” 2017. godine. S obzirom na to da Majo Dizdar nije dao saglasnost za izdavanje “Kamenog spavača”, sud je donio odluku da mu Fondacija “Mak Dizdar” mora isplatiti naknadu štete u visini od 384,60 KM.

Enormna odšteta

Pri tome je neophodno naglasiti da je Fondacija “Mak Dizdar” još 2017. Maji Dizdaru uplatila naknadu za korištenje autorskih prava u visini od 650 KM. Međutim, on je odbio prihvatiti ova sredstva i pokrenuo je tužbu protiv Fondacije iako sve do danas nikada nije objasnio razloge za odbijanje ove ponude. Dodatno, Majo Dizdar zahtijevao je enormnu odštetu za navodne duševne bolove koje je pretrpio zbog ovog kršenja autorskog prava, ali je sud u potpunosti odbio ovaj zahtjev.

Inače, Fondacija “Mak Dizdar” je neprofitna organizacija osnovana 2001. s primarnim ciljem promocije i afirmacije lika i djela Maka Dizdara, ali i bosanskohercegovačke kulture uopće. Osnivač Fondacije “Mak Dizdar” bio je sin Maka Dizdara Enver Dizdar, a među brojnim potpisnicima koji su podržali njeno osnivanje bio je i Majo Dizdar.

Zašto je Fondacija “Mak Dizdar”, bez obzira na protivljenje Maje Dizdara, ipak objavila “Kamenog spavača”?

- Izdavanje “Kamenog spavača” činilo je sastavni dio projekta obilježavanja 100. godišnjice rođenja Maka Dizdara pod nazivom “Mak Dizdar: prvih stotinu godina”, koji su zajednički realizirali Fondacija “Mak Dizdar”, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine i Bošnjački institut - Fondacija Adila Zulfikarpašića. Bio je to veoma ambiciozan i kompleksan projekt koji je obuhvatao i veliku izložbu o životu i radu Maka Dizdara, višednevnu međunarodnu naučnu konferenciju, muzičko-scenski performans, snimanje dokumentarnog filma i druge aktivnosti. U sklopu ovog projekta, ovaj jubilej na različite načine obilježen je u brojnim bosanskohercegovačkim gradovima, ali i u drugim državama - Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji, Norveškoj, Austriji, Njemačkoj i Indoneziji. S obzirom na centralnu ulogu izdavanja “Kamenog spavača” za širi projekt “Mak Dizdar: prvih stotinu godina”, odlučili smo se na njegovu realizaciju bez obzira na protivljenje Maje Dizdara. Dodatno, bitno je naglasiti da se radi o tekstološki veoma značajnom izdanju koje je priredio prof. dr. Sanjin Kodrić, kao i grafički veoma atraktivnoj knjizi koja je osvojila nagradu za najbolje dizajniranu knjigu u Bosni i Hercegovini na Sajmu knjige 2017. godine.

Već niz godina traje svojevrsna pravna borba oko naslijeđa Maka Dizdara, šta su razlozi toga?

- Razlog je samo jedan, a to je činjenica da Majo Dizdar odbija dati saglasnost za korištenje djela Maka Dizdara u koje je na bilo koji način uključena Fondacija “Mak Dizdar”. Na taj način je od 2017. osujećena realizacija 3 kapitalna projekta: izdavanje Sabranih djela Maka Dizdar koje je inicirala Izdavačka kuća Vrijeme Zenica, ponovno pokretanje međunarodne pjesničke nagrade Grada Sarajeva Slovo Makovo - Mak Dizdar, te uspostavljanje Makove hiže - muzeja Maka Dizdara u Sarajevu. Realizacijom ovih projekata dugoročno bi se osiguralo mjesto Maka Dizdar u bosanskohercegovačkom i evropskom književnom kanonu i široj kulturi sjećanja, te bi Fondacija “Mak Dizdar” u određenom smislu ispunila svoju misiju. Nažalost, Bosna i Hercegovina nema dovoljno snažne ili zainteresirane institucije kulture koje bi zamijenile ulogu Fondacije “Mak Dizdar” u realizaciji ovih projekata. Tako se danas nalazimo u situaciji da ne samo da nisu realizirani ovi projekti već da književnih djela Maka Dizdara nema u slobodnoj prodaji.

Šta je suštinski sporno kada su u pitanju autorska prava za knjigu “Kameni spavač” i druga Makova djela?

- Suštinski je sporan način na koji jedan od sinova Maka Dizdara (zlo)upotrebljava svoja autorska prava. Želim da vjerujem da to čini iz neznanja, a ne iz zlobe ili nekog drugog, meni nepoznatog razloga. Bitno je naglasiti da je tokom više od 20 godina djelovanja Fondacija “Mak Dizdar” uspješno realizirala veliki broj projekata u Bosni i Hercegovini i na međunarodnom nivou, te pri tome sarađivala sa brojnim domaćim institucijama kao što su Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo, Federalno ministarstvo kulture i sporta, Fondacija za scenske, muzičke i likovne djelatnosti, Ministarstvo civilnih poslova BiH, Grad Sarajevo, kao i međunarodnim donatorima kao što su UNICEF, IOM, EU, USAID i drugi. I sam Majo Dizdar je svojevremeno sarađivao sa Fondacijom “Mak Dizdar” u ulozi urednika dvotomnog izdanja Slovo Makovo/Slovo o Maku iz 2007. godine.

Dakle, ne postoji niti jedan objektivan razlog zbog kojeg bi Fondacija “Mak Dizdar” trebala biti spriječena u obavljanju svoje misije, ali nažalost zakon kaže da svaki vlasnik dijela autorskog prava ima takvo pravo, bez obzira na malicioznost njegovih namjera. Pri tome, bitno je naglasiti da se autorska prava odnose isključivo na reprodukciju književnih djela, a ne i na korištenje imena Maka Dizdara (osim u slučajevima očite zloupotrebe). Prema tome, Majo Dizdar nema pravo dovoditi u pitanje projekte kao što su Nagrada Grada Sarajeva Slovo Makovo - Mak Dizdar ili Muzej Maka Dizdara u Sarajevu. Međutim, vršenjem javnog pritiska na institucije, Majo Dizdar na još jedan način zloupotrebljava svoju poziciju, dok javne institucije žele izbjeći mogućnost negativnog publiciteta.

Imajući na umu sve sporno, čini se da javnost na jedan način ostaje uskraćena za Makova djela i njihovu valorizaciju, šta je po Vašem mišljenju suštinski rješenje kada je u pitanju ovaj problem?

- Nažalost, ja u ovom trenutku ne vidim realno rješenje. Prije nekoliko mjeseci Fondacija “Mak Dizdar” ponudila je nagodbu Maji Dizdaru, uz nadoknadu štete u visini koja bi bila približna onoj koju je odredio sud. Jedini uslov bio je da Majo Dizdar da saglasnost na prijedlog Grada Sarajeva da Fondacija “Mak Dizdar” bude implementator projekta Nagrade Grada Sarajeva Slovo Makovo/Mak Dizdar. Majo Dizdar je odbio i ovu ponudu. Jedina ponuda za objavljivanje djela Maka Dizdara na koju je, prema mojim saznanjima, Majo Dizdar pristao, jeste ponuda Matice hrvatske, koja je imala namjeru objaviti izbor iz Makove poezije u ediciji Stoljeća hrvatske književnosti.

Tužno i apsurdno

Tužno je i apsurdno da se nakon svih problema koje je Mak Dizdar tokom života imao, upravo njegov vlastiti sin pokazao kao najveća prepreka daljnjoj valorizaciji njegovog djela u Bosni i Hercegovini. Rješenje se nazire tek 2041. godine, kada će 70 godina nakon njegove smrti prestati da važe autorska prava na djela Maka Dizdara!

Koji su daljnji planovi Fondacije “Mak Dizdar”?

- Fondacija “Mak Dizdar” je neprofitna organizacija bez stalnih izvora finansiranja, oslonjena na mahom volontersko djelovanje njenih članova i projektne budžete. Bez obzira na situaciju o kojoj je bilo govora, Fondacija je realizirala niz značajnih projekata od 2017. Najprije, neophodno je spomenuti Makovu hižu, muzejsko-galerijski prostor Fondacije “Mak Dizdar” u Stocu, koji svake godine obogaćuje svoje stalne postavke i organizira niz kulturnih događaja u saradnji sa Festivalom kulture Slovo Gorčina. Potom, od 2017. svakog 17. oktobra na različite načine obilježava se MakDan, godišnjica rođenja Maka Dizdara. Tokom nekoliko godina implementiran je projekt Stecak.map, u sklopu kojeg su u 10 bosanskohercegovačkih općina mladi volonteri radili na registraciji i očuvanju nekropola stećaka, te je stvorena i prva 3D izložba motiva sa stećaka. Posebno značajan bio je i projekt Stolac: raskršće civilizacija, kojim je stvorena turistička ruta koja povezuje bogato kulturno naslijeđe Stoca, uz popratnu marketinšku kampanju, web stranicu i brojne druge aktivnosti. Na svu sreću, brojni domaći i internacionalni donatori prepoznaju značaj ovih aktivnosti i nastavljaju ih podržavati.