Galerija Zlati Ajngel: Upoznajmo najpoznatijeg ptujskog slikara Albina Lugariča

Svojim slikarstvom označio je likovnu umjetnost i njezin razvojni put u tom dijelu Slovenije, naglašava se u povodu izložbe u Varaždinu. Izložene su slike iz kolekcije mariborskog galeriste Petera Žule, kako se ističe, dugogodišnjeg prijatelja i suradnika Ajngela. Varaždinski Zlati Ajngel se ubraja među najbolje hrvatske galerije, a njezin atraktivan i raznovrstan program podržavaju Ministarstvo kulture i medija RH, Varaždinska županija i Grad Varaždin.

Upoznajmo najpoznatijeg ptujskog slikara. Albin Lugarič (1927. – 2014.) se rodio i odrastao u Ptuju. Školuje se u ptujskoj gimnaziji, gdje mu tajne umjetnosti otkriva France Mihelić, koji će u međuvremenu postati jedan od najznačajnojih slovenskih slikara i grafičara druge polovice 20. stoljeća. Lugarić potom školovanje nastavlja na umjetničko-obrtničkoj školi u Grazu. Studira slikarstvo na Akademiji za likovno umetnost u Ljubljani, gdje su mu profesori najslavniji slovenski umjetnici poput Miheliča i Božidara Jakca. Diplomira 1950. i završava specijalku u klasi Gojmira Antona Kosa. Nakon studija boravi više mjeseci u Parizu. Vraća se u rodni grad. Zapošljava se kao učitelj crtanja u osnovnoj školi Hajdina kod Ptuja i u Lovrencu u Dravskom polju. Godine 1956. postaje profesor u gimnaziji u Ptuju, a crtanje predaje u još tri osnovne škole. Ljubav prema umjetnosti prenosi na brojne generacije svojih učenika.

Lugarića u slikarstvu podjednako zanimaju i figuracija i pejzaži. U kasnijim fazama posvećuje se isključivo pejzažnom slikarstvu. Najpoznatiji je po svojim ciklusima pejzaža, naročito motiva predivnog područja vinorodnih Haloza s mnoštvom razbacanih malih brežuljaka u okolici Ptuja. Iz 1990-tih datiraju slike s pomacima prema apstraktnom promišljanju umjetnosti. Slikar tada slika, kako se navodi, neuobičajeno mračne gradske vizure. Istraživači opusa ovog slikara, uključujući i najpoznatijeg slovenskog teoretičara umjetnosti Jureta Mikuža, kao uzor za oblikovanje likovnog jezika spominju pariškog ekspresionistu Georgea Rouaulta, mada ističu kako je vjerojatno riječ o posrednom utjecaju Marija Preglja, slikara i grafičara, također ključnog za razumijevanje slovenske i jugoslavenske umjetnosti druge polovice prošlog stoljeća.

Prvu izložbu Lugarič priređuje 1955. u Gradskom muzeju Ptuj zajedno s Janezom Šibilom. Prvu samostalnu izložbu ima u Umjetničkoj galeriji Maribor. Izlaže u Sloveniji, Jugoslaviji i inozemstvu. “Premda je likovna kritika prema stvaralaštvu Lugariča često bila suzdržana i nenaklonjena i spočitavala mu nedostatak hrabrosti za prelazak s realizma na modernistički izričaj, njegov veliki značaj za slovensko pejzažno slikarstvo je neosporan. Koliko je Lugarič ostavio snažan trag u Ptuju i okolici govori činjenica da gotovo nema doma u Ptuju koji ne krasi barem jedno Lugaričevo djelo”, piše Pia Žula u predgovoru kataloga. Izložba ostaje u Varaždinu do 25. ovog mjeseca.