(FOTO) Iz Grožnjana sa ljubavlju: Umjetnost koja povezuje Istru i BiH
S otvorenja
Izložba Grožnjan 60 otvorena je u nedjelju 15. ovog mjeseca u Gradskoj galeriji Fonticus Grožnjan. Obilježava se okrugli jubilej - 60. godišnjica službenog proglašenja Grožnjana Gradom umjetnika. Svečanost se poklapa s proslavom Dana općine Grožnjan. Na izložbi naslovljenoj sa “Grožnjanu u počast” izloženi su radovi 93 umjetnika.
Dugogodišnji voditelj Galerije Fonticus, skulptor i likovni kritičar Eugen Borkovsky, ujedno je i kustos izložbe. Galerija Fonticus je jedinstvena pojava: radi cijelu godinu i jedna je od najaktivnijih galerija u Istri i Hrvatskoj.
Gosti iz BiH
Ekstra simpatični gospodin Eugen govori samo za čitatelje Oslobođenja o značajnom jubileju, aktualnoj likovnoj sceni, izlagačima. Ali, odmah mi napominje da je više puta s projektima Gradske galerije Fonticus gostovao u Sarajevu, na manifestaciji Sarajevska zima i dr, intenzivno surađuju s galerijama, umjetnicima i umjetničkim udrugama iz Bosne i Hercegovine.
I na aktualnoj slavljeničkoj izložbi Grožnjan 60 u Galeriji Fonticus izlažu umjetnici iz BiH akademik Džeko Hodžić, profesor Likovne akademije u Širokom Brijegu Josip Mijić i slikar iz Banjaluke Radenko Milak. Govoreći općenito o konceptu izložbe, gospodin Eugen kaže da su pozvani autori vezani za lokaciju, koji u Grožnjanu ili okolici žive i rade, odnosno autori neformalnog Grožnjanskog likovnog kruga, a među izlagačima su i aktivni autori, ali i oni koji su preminuli, a djelovali su ne samo na Grožnjanu već i u širim razmjerima.
Donji kat
Ova revijalna izložbena prezentacija svjedočanstvo je dinamičnosti 60-godišnje grožnjanske likovne scene.
- Ovo se zove revijalna izložba, jer ja jesam pozvao određen broj autora tzv. Grožnjanskog likovnog kruga - to nije udruga niti organizacija, niti imamo tajništvo i sl, jer čim imate tajnika onda je bolje da se novac ulaže u kataloge nego u administraciju - ali su to ljudi koji gravitiraju Grožnjanu, koji vole Grožnjan, koji ne moraju biti samo sa Grožnjana, iako tu imamo u okolici lijepu ekipu. Međutim, evo, došli su na otvorenje izložbe iz Zagreba, Pule, Rijeke, iz Trsta, Slovenije... autori i oni koji jesu na izložbi i oni koji nisu, a dio radova je pak izabran iz Likovnog fundusa Grožnjan. Ovaj fundus kojim raspolaže Galerija Funticus prikupljan je dugi niz godina i danas ima oko 900 radova. Tako da su u konačnici na izložbi Grožnjan 60 izloženi radovi 93 autora, objašnjava sugovornik Oslobođenja.
Na izložbi u Grožnjanu u povodu obilježavanja 60 godina Grada umjetnika mogu se vidjeti i djela superstarova suvremene hrvatske i jugoslavenske art scene kao što su vizualna umjetnica i inovatorica Ljerka Šibenik ili, u međuvremenu preminuli suosnivač slavne zagrebačke umjetničke grupe Biafra, kipar i dizajner Ratko Petrić. “Oni su u neko doba prisustvovali životu Grožnjana, tu čak i živjeli neko vrijeme, neki su došli preko majstorskih radionica, recimo majstorske radionice Krste Hegedušića, puno je značajnih imena”, govori kustos.
Spomenuti Likovni fundus Grožnjan u sklopu Fonticusa uključuje vrlo vrijedne radove od 1958. do danas. Ova zanimljiva i reprezentativna kolekcija i dalje raste donacijama autora, a među kolekcioniranim djelima dominiraju autori iz Europe, Latinske Amerike, Rusije i Kine. Grožnjan 60 slavi kontinuitet stvaranja, umjetnosti i zajedništva, ističe se u povodu svečarske manifestacije. Godišnjica se obilježava brojnim programima, izložbama, koncertima i druženjima umjetnika, po čemu je ovaj istarski gradić poznat na svjetskoj sceni arta.
Publika je presretna
Poetično, romantično, inspirativno. Tako mnogi opisuju neopisivo privlačan Grožnjan. Idilično mjesto na samom sjeveru Istre. Srednjovjekovni gradić koji živi umjetnost. Na brežuljku pored rijeke Mirne, u mističnom kamenu iz srednjeg vijeka, na samo 30 minuta od plaža Umaga i Novigrada, Grožnjan pruža mir i nadahnuće brojnim kreativcima, likovnjacima, glazbenicima i znatiželjnim posjetiteljima, nabrajaju adute turistički prospekti. Grad je, kažu povjesničari, najvjerojatnije dobio ime prema lat. Grisium ili antičkom Graeciniana, što znači kameni brežuljak.
Sa svojih danas oko 650 stanovnika, Grožnjan ima više umjetnika nego stanovnika. U Grožnjanu je locirano čak 30 galerija i ateljea, međunarodna manifestacija Ex tempora, međunarodna filmska škola, međunarodni kulturni centar hrvatske glazbene mladeži. Jazz festival je jako zanosna priča. Gosp. Eugen navodi da su na ovoj povijesnoj lokaciji 1965. umjetnici su zaustavili umiranje grada. Ideja se nikad ne ostvaruje sama niti je može provesti samo jedan čovjek, ali svi izvori ukazuju da je upravo Aleksandar Rukavina bio idejni vođa prenamjene ovog grada, pojašnjava dalje, od grada koji je izgubio svrhu, u grad koji i danas, 60 godina poslije, opravdava važnost i posebnost.
- U tim pionirskim vremenima, u društvenom uređenju koje i nije bilo tako crno kakvim ga se prikazuje, rođena je i pokrenuta inicijativa koja obilježava i naše živote, konstatira. Kroničari bilježe da je 2. svibnja 1965. tadašnji gradonačelnik Buja Lino Gorjan simbolično predao ključeve grada Grožnjana slikaru i kiparu Aleksandru Rukavini (Zagreb, 1934 – Sežana, 1985), čime ovo mjesto i službeno postaje Grad umjetnika. Također, tada je aktivirana likovna kolonija koja u Grožnjanu postoji i nakon 60 godina.
Čekajući na ulaz
- Rukavina je uspio udahnuti umjetnički duh Grožnjanu. Pokrenut je proces obnove grada. Onda su doselili umjetnici iz cijele bivše države i uselili u te kuće. Najprije je bila ideja da Grožnjan bude samo kao neka lijepa kolonija, ali mnogi su ostali. I te kuće su uređene, nisu betonjare nego starinske. Autori koji gostuju s izložbom ne dobiju honorar, ali znaju ostaviti rad, imaju čuvanje, katalog, i evo, tako, voli se taj Grožnjan!, kaže gosp. Eugen.
Grožnjan komparira s Počiteljem u BiH, jer je i “Počitelj na prekrasnoj lokaciji skupina starinskih zgrada naravno manjih”. Da utvrdim gradivo, gosp. Eugen naglašava da Gradska galerija Fonticus iz Grožnjana odlično surađuje sa Sarajevom, ali i Zenicom i Počiteljem.
- Kod nas u Grožnjanu gostovali su mnogi sjajni autori iz BiH: profesorica na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu Renata Papišta, krasna autorica i osoba, imala je dvije izložbe ovdje i redovno učestvuje na kolektivnim tematskim izložbama. Zatim, Džeko Hodžić, Josip Mijić, Marija Đaković, Radenko Milak. Bili smo više puta gosti Sarajevske zime, ULUBiH-a, sarajevske Galerije Collegium Artisticum, Akademije likovnih umjetnosti (ALU) Sarajevo, sarajevske Galerije Charlama Jusufa Hadžifejzovića, Likovne kolonije Počitelj, Likovne akademije Široki Brijeg, Galerije ‘Katarina Kosača’ u Mostaru, nabraja, dodajući da se ova suradnja bazira ponekad na kolektivnim, ponekad selektiranim tematskim projektima, a ponekad na samostalnim izložbenim projektima.
Također, Hrvatsko društvo likovnih umjetnika (HDLU) Istre povremeno izmjenjuje projekte s udrugama i galerijama u BiH. Prije nekoliko mjeseci, Istarska udruga fotografa (UFI) gostovala je u Galeriji Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu. Lokalni mediji javljaju da je u sklopu programa međunarodne suradnje HDLU-a Istre s BiH i gradom pobratimom Sarajevom, 20. ovog mjeseca u Galeriji Collegium Artisticum otvorena samostalna izložba pulske slikarice Sanje Simeunović Bajec pod nazivom “Odjeci plavetnila”, a kustos izložbe i pisac teksta u katalogu je upravo sugovornik Oslobođenja Eugen Borkovsky.
Studio
Druženja koja se pamte
- Družimo se i s komunikologom Besimom Spahićem, on je često na Grožnjanu i povremeno sudjeluje u nekim projektima, družili smo se i s profesoricom na ALU Sarajevo Amelom Hadžimejlić. Suradnja i odnosi su uvijek bili izuzetni, kako profesionalni tako i drugarski, prijateljski, naglašava gosp. Eugen. “Jedva čekam da opet odem u Sarajevo”, ističe.
S obzirom na to da je s ekipom Fonticusa iz Grožnjana nekoliko puta gostovao u Sarajevu, može li podijeliti sjećanja? – pitam.
- Ja bih u Sarajevo preselio!, kaže mi kustos Borkovsky. Sjeća se sarajevskog gostovanja prije četiri godine: “Taj dan bio je zatvoren promet između Splita i Zagreba, a mi smo se uspjeli probiti do Sarajeva s krcatim kombijem radova. To je bio ogroman projekt. S projektom Vatra smo čak bili proglašeni za likovni događaj sezone u nekom od sarajevskih glasila. Zauzeli smo Collegium Artisticum, četiri dana smo postavljali izložbu.”
I još sjećanja na Sarajevo: “Šta da kažem? Nakon jednog otvorenja izložbe išli smo u kavanu u centru grada za koju više ne znam kako se zove. Družili smo se, a gazda nam je predao ključeve i rekao: Evo, tamo je šank, ja idem doma. Pitamo: Šta ćemo mi s ključevima? A on kaže: Sakrijte ih tamo ispod kamena. To se još samo u Sarajevu može dogoditi”, komentira.
