Bosansko srce švicarskog diplomate

Galerie Hofsteter u švicarskom gradu Fribourgu prekosutra će biti dom bosanskohercegovačkih umjetnika. U ovom malom ali značajnom prostoru, naime, održaće se Švicarsko-bosanskohercegovačka večer, koju organizuje Wolfgang Amadeus Brülhart, diplomata i savjetnik za kulturu pri Ambasadi Švicarske Konfederacije u Sarajevu od 1996. do 1998.

Brülhart je dobro poznata ličnost u umjetničkim krugovima našeg glavnom grada i države. Poznat je po svom entuzijazmu ka pokretanju obnove kulturne scene u Sarajevu, a dobitnik je i Počasnog Srca Sarajeva za svoj izvanredan doprinos i podršku Obala Art Centru, kao i inicijativi za izgradnju kina Meeting Point. Jedno vrijeme je bio i zvanični fotograf Sarajevske filharmonije.

Ugledni gosti

U okviru ovog zaista posebnog događaja, kojem će prisustvovati i Gabriele Derighetti, trenutni ambasador Švicarske Konfederacije u Bosni i Hercegovini, i Boro Bronza, ambasador Bosne i Hercegovine u Švicarskoj, u Galerie Hofsteter simultano će biti postavljena izložba slika, fotografija i skulptura bosanskohercegovačkih umjetnika iz WAB kolekcije 1996-1998. Radi se o Brülhartovoj privatnoj kolekciji djela naših umjetnika među kojima su, između ostalih, Edin Numankadić, Bekir Misirlić, Affan Ramić, Seid Hasanefendić, Mehmed Zaimović, kao i mnogi drugi.

Wolfgang Amadeus Brülhart nije baš običan diplomata i njegovo djelovanje u Sarajevu ostaće zapamćeno zauvijek. On je sam često znao priznati da mu je Sarajevo ostalo blisko u srcu i da je u njemu ostavio i dio svoga. Mnogo o tome govori priča koju je često prepričavao.

Nakon što je završio misiju u BiH, otputovao je u London, ali kada je stigao na aerodrom, nedostajala su njegova tri kofera. Otišao je u hotel i doživio kulturološki šok - tri dana nije izlazio iz sobe.

- Nedostajao mi je glas mujezina, nedostajala su mi zvona s katedrale, nedostajali su mi bosanska kafa i dim cigarete. Nedostajali su mi prijatelji, nedostajale su mi kolege u Ambasadi, nedostajao mi je moj mačak IFOR, nedostajao mi je moj asistent Dragan, a nedostajala mi je i Joy, moja supruga koju sam upoznao u Sarajevu, emotivno se prisjetio Brülhart.

Među djelima koja će biti izložena u Galeriji Hofsteter biće i vrlo upečatljivi rad pod nazivom “Missing”, ženevsko-sarajevskog umjetnika Andreja Đerkovića, koji je sa Brülhartom učestvovao u uspostavi razvijanja kulturne razmjene između Bosne i Hercegovine i Švicarske Konfederacije. Đerković će u okviru događaja održati i predavanje o likovnoj sceni u Bosni i Hercegovini u protekle tri decenije.

Djelo Andreja Đerkovića pod nazivom “Missing” (2004), potresno svjedoči o nestalima u tragediji Srebrenice. Naslanjajući se na autorovu osobnu tragediju, ideja je direktno sučeljavanje činjenice njihovog nepostojanja sa našim osjetilom dodira kroz jedinu želju srebreničkih majki, da nađu svoje najmilije, da ih pokopaju na dostojanstven način i time da dodirnu njihove mezare, da dodirnu njih same.

Zanimljivo je da je popis nestalih osoba iz genocida u Srebrenici, koji je 2004. još povjerljivi dokument Haškog tribunala za ratne zločine, Đerković dobio od srebreničkih majki. Potom ga je proveo kroz komplicirani proces prevođenja na Brailleovo pismo, tako da je naposlijetku kreirao umjetnički rad sastavljen od bijelih akromatskih ploča s imenima nestalih Srebreničana ispisanim abecednim redoslijedom na Brailleovom pismu.

- Prateći bjelinu tih ploča, želja je da se ova naša tragedija gleda kao nešto čisto, nevino, ono što nalazimo u bijeloj boji koja je označavala jasnoću, pa su stranice s imenima nestalih ispisanim na Brailleovom pismu potpuno bijele i čiste, ističe Đerković.

Brojne postavke

Djelo “Missing” premijerno je postavljeno 11. jula 2004. u galeriji Collegium Artisticum u Sarajevu, a potom u Den Haagu, Toulouseu, Bernu i na Golom otoku. Iste godine, u sklopu Festivala nove umjetnosti, djelo je bilo postavljeno u eminentnoj Galeriji Kortil u Rijeci, nakon čega je Sven Stilinović, jedan od kultnih hrvatskih umjetnika, snimio kratki film “Missing Andreja Đerkovića”.

- Instalacija “Missing” Andreja Đerkovića ima toliku vizualnu i simbolnu snagu da je sjajno tematizirala i ambijentalizirala blještavu bjelinu i širinu Galerije “Kortil” u Rijeci – kao nijedna od dosadašnjih instalacija/izložbi u povijesti tog izložbenog prostora, napisao je o izložbi likovni kritičar Branko Cerovac.

Rad je 2007. likovnim odabirom Branka Cerovca i Damira Čargonje, voditelja Multimedijalnog centra MMC Rijeka, selektovan kao dio retrospektivne izložbe “10 godina MMC” u Muzeju Moderne i suvremene umjetnosti Rijeka, koja je iste godine bila postavljena u Kulturbetrieb Wagenhallen u Stuttgartu.

Pod komisarijatom ugledne turske povjesničarke umjetnosti i kustosice Beral Madra, djelo je postalo dio Istanbulske zbirke za Ars Aevi muzej suvremene umjetnosti Sarajevo kroz kolektivnu izložbu “Susjedi u Dijalogu” koja je 2007. bila postavljena u Feshane i Amire u Istanbulu (Turska), te 2008. kao službena prezentacija Istanbulske zbirke za Muzej Ars Aevi, u Gradskoj galeriji Collegium Artisticum u Sarajevu.