Bienalsur 2023. u Zagrebu
Muzej nacionalne moderne umjetnosti u Zagrebu (nekad Moderna galerija) zatvoren je zbog obnove nakon razornog potresa koji je 2020. pogodio Hrvatsku. Ipak, to je ekipa koja ne odustaje. Fasada ove muzejske institucije, jedne od najprestižnijih u ovom dijelu svijeta, ovih dana ima poseban sjaj pa na taj način i dalje grije srca ljubitelja arta. Na muzejskom pročelju aktivirana je svjetlosna site-specific instalacija, tj. kreirana isključivo za ovu čarobnu lokaciju na zagrebačkom Zrinjevcu, čiji je autor argentinski umjetnik Juan Ignacio Cabruja (1992). Kompletna svjetlosna senzacija dio je programa Međunarodnog bijenala suvremene umjetnosti juga Bienalsur 2023. koji se prvi put promovira i u Zagrebu.
Iako iseljen, zagrebački Nacionalni muzej moderne je paradoksalno inicijator ovog svjetlosnog spektakla koji će, kako poručuju, sijati zanosnim umjetničkim svjetlom svaki dan od prvog mraka u 16.30 do 7 sati ujutro sve do 31. ovog mjeseca. Instalacija je adekvatno nazvana: “Lutalice. Neizvjesno uključivanje javnog prostora”. Gostujuća kustosica Benedetta Casini objašnjava ideju: Muzej odašilje signale nesavršene vitalnosti i, odbijajući se pomiriti sa svojim stanjem, pogreške i nezgode pretvara u oruđe kojim stvara intimnu vezu s gradom i njegovim stanovnicima. Ovo uključuje simulacije električnog kvara i slične fore radi autentičnosti doživljaja i još niz maštovitih detalja. Prema radnoj biografiji umjetnika Cabruja, on je posvećen stvaranju upravo site-specific instalacija te eksperimentiranju poput audiovizualnih intervencija na raznoraznim lokacijama.
Upoznajmo i Bienalsur. Prema opisima vodećih ljudi, Bienalsur je ekspanzivan prijedlog za suvremenu umjetnost, kulturu i refleksiju. “Od 2015. s juga svijeta organiziramo Bienalsur, Međunarodni bijenale suvremene umjetnosti juga koji je osmislio Universidad Nacional de Tres de Febrero (UNTREF), javno sveučilište u Argentini”, navode u predstavljanju. Pa nastavljaju: riječ je o drugačijoj vrsti bijenala, decentraliziranom, demokratskom, horizontalnom i humanističkom, koji obuhvaća problematiku današnjeg svijeta. Bienalsur iscrtava novu kartografiju za suvremenu umjetnost koja se proteže na 18.370 kilometara, istovremeno povezujući umjetničke prostore, stvaratelje, publiku sa svih kontinenata. U prva 3 izdanja sudjelovalo je više od 1.800 umjetnika iz cijelog svijeta. Bienalsur uključuje radove i projekte koji proizlaze iz otvorenih, besplatnih međunarodnih poziva, bez unaprijed utvrđenih tema, opisuju. Iz otvorenog poziva proizlaze itinerari kao glavne kustoske osi svakog izdanja. Kriterij odabira projekta je kvaliteta svake prijave, kako u idejnom tako i u estetskom smislu, poentiraju.
