Amina Imamović: Sloboda kao koncept, osjećaj i pravo
Amina Imamović, koordinatorica programa
/
Pred nama je četvrto izdanje festivala Kvirhana, šta posjetioce očekuje kada je u pitanju ovogodišnje izdanje, te čime ste se vodili prilikom kreiranja programa?
- Ovogodišnja edicija festivala nudi bogat program gdje će se za svakoga naći nešto. Kroz Kvirhanu se trudimo podržati i pružiti platformu mladim umjetnicima i umjetnicama i ove godine smo ponosni što je većina segmenata programa pokrivena od domaće bh. kulturne scene, tako da imamo otvaranje izložbe fotografija ‘’Razlike od kojih smo satkani - uvid u LGBTIQ+ živote’’ autorice Monike Andrić, prikazivanje dva kratkometražna filma: “Jan” (autori Mirza Čustović, Kenan Musić) i “Sutra ćemo kupiti ribice” (autorice Sara Ristić i Emina Emily Džindo), nastup četiri drag kraljice iz BiH (Xenia Fuxx, Anna Rospijana, Selma Saga, Nikotina), muzičari/ke Macha Ravel, Marko Bošnjak, mladi ženski bend Bluzze.
U javnim institucijama
Bitno nam je da sadržaj festivala bude dostupan svima, stoga je cijeli program festivala besplatan. Također, bitan faktor prilikom organizacije Kvirhane je da što više aktivnosti organizujemo u javnim institucijama, a ove godine prvi put otvaramo festival u Sarajevskom ratnom teatru sa predstavom “Naš sin” u režiji Patrika Lazića, te ćemo imati dnevni program u Međunarodnom centru za djecu i omladinu Novo Sarajevo. Sve informacije o programu možete naći na društvenim mrežama Sarajevskog otvorenog centra ili na kvirhana.ba. Bujrum svima na Kvirhanu!
Pored filmskih i muzičkih sadržaja, festival obuhvata i program Queer Talks, šta će biti u središtu ovog programa, te koje teme donose razgovori?
- Queer Talks je format koji koristimo od prošle godine i ukazao se kao koristan način prenošenja ideja, ali i približavanja tema koje mijenjaju zatupljene društvene heteronormativne perspektive. Ove godine će kroz ovaj format biti pokrivene teme nenormativnih pogleda na religiju - feminističke i kvir teologije, izazova koji dolaze kada ne skrivamo naše LGBTIQ identitete, dobre prakse roditelja/ki koji podržavaju svoju LGBTIQ djecu i tema koja će pokriti složenost koja jeste kvir otpor u društvima u kojima živimo. Sve osobe koje pokrivaju ove teme imaju dugogodišnje aktivističko i/ili akademsko iskustvo.
U fokusu festivala je pitanje slobode, što nam sugeriše i sam festivalski slogan, kako vidite ovo pitanje u kontekstu LGBTIQ+ prava?
- Živimo u periodu kada svjedočimo da se izborena sloboda oduzima, nama je bilo bitno da stavimo ovo pitanje slobode - kao koncepta, osjećaja, ali i ljudskog prava, u kontekst globalnih dešavanja, ali i lokalnog okruženja. Svjedočimo i jačanju antirodnih pokreta kako u regionu tako i kod nas u BiH. Organizacija ovakvog festivala koji promiče vrijednosti slobode, ravnopravnosti i feminizma je jedan od načina da se borimo protiv oduzimanja sloboda ne samo LGBTIQ+ osoba nego svih marginaliziranih osoba u našem društvu. Kultura je snažan zagovarački alat i njime prenosimo poruke koje nam je teško prenijeti drugim kanalima, a ove godine ta poruka poziva na propitivanje slobode u nama samima, našem okruženju, ali i propitivanje naših nekada privilegovanih pozicija u odnosu na druge.
Koliko danas zaista ima slobode u našem društvu, te kako se Kvirhana suprotstavlja problemima gušenja i uskraćivanja slobode?
- Bosna i Hercegovina ima zakonske mehanizme za zaštitu LGBTIQ osoba, međutim, problem leži u nedovoljnoj primjeni ovih zakona i nepovjerenju u institucije. Istraživanje Sarajevskog otvorenog centra iz 2023. pokazuje da je 5 od 10 LGBTIQ+ osoba doživjelo diskriminaciju zbog svoje seksualne orijentacije ili rodnog identiteta, a 90,63% ih nije prijavilo diskriminaciju. Najčešći oblici nasilja prema LGBTIQ osobama su verbalno i psihičko zlostavljanje, fizičko nasilje, nasilje u porodici i seksualno zlostavljanje. Online nasilje je također ozbiljan problem koji još nije adekvatno regulisan. Ove činjenice ukazuju na potrebu za jačanjem i efikasnijim mehanizmima zaštite LGBTIQ+ osoba u BiH.
Približavanje i jačanje vidljivosti
Javni događaji poput Kvirhana festivala i Bh. povorke ponosa su važni jer približavaju i jačaju vidljivost LGBTIQ+ osoba u javnosti, ali i na značajan način osnažuju LGBTIQ zajednicu. Kroz Kvirhanu gradimo prostor u kojem će se razgovarati o problemima i izazovima LGBTIQ osoba, ali istovremeno gdje će LGBTIQ+ identiteti biti slavljeni s ponosom.
Kako ocjenjujete položaj i prava pripadnika LGBTIQ+ zajednice u našoj zemlji, te koliko smo kao društvo napredovali u pogledu jednakosti i jednakopravnosti?
- ILGA-Europe je objavila godišnji izvještaj o ljudskim pravima LGBTIQ+ osoba u Evropi. Bosna i Hercegovina se ove godine nalazi na 23. mjestu s ispunjenja kriterijem od 40,25%, što je malo više od prošlogodišnjih 39,50%. Međutim, procesi usvajanja propisa i politika vezanih za LGBTIQ+ prava su spori i ključna pitanja poput regulacije istospolnih partnerstava, slobode okupljanja, pristupačnog zdravstva za transrodne osobe i regulacije govora mržnje nisu značajno napredovala.
Dodatno, 2023. zabilježeni su organizovani napadi huligana na aktiviste Bh. povorke ponosa u Banjoj Luci, kao i brojne instance poticanja na nasilje i diskriminaciju LGBTIQ+ osoba od najviših funkcionera Republike Srpske i javnih ličnosti. Također, najavljeni su planovi za ukidanje “rodnog identiteta” kao zabranjenog osnova u Krivičnom zakonu Republike Srpske i drugim propisima.
Pozitivan primjer je brza reakcija Tužilaštva u Kantonu Sarajevo na prijetnje sigurnosti LGBTIQ osoba, u slučaju Grindr napada. Najveći napredak ostvaren je u distriktu Brčko, gdje je izmjenama Krivičnog zakona uključeno krivično djelo poticanja na mržnju na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta.
Pored zakonodavnog dijela, bitan dio života LGBTIQ+ osoba je socijalizacija i, nažalost, u BiH manjka sigurnih prostora za okupljanje LGBTIQ+ zajednice. U Sarajevu, kao glavnom gradu BiH, ne postoje prostori koji se javno deklarišu kao LGBTIQ+ friendly, a takvi prostori olakšavaju LGBTIQ osobama da se međusobno upoznaju, ali i da bez straha mogu van svoja četiri zida da pričaju o svojim partnerima/cama, ljubavima, problemima i sl. Nedavno je otvorena i sigurna kuća za LGBTIQ+ osobe u BiH za koju je oduvijek postojala potreba unutar LGBTIQ+ zajednice, što je, nažalost, veoma potrebno mnogima iz LGBTIQ+ zajednice.
