Akademik Zlatko Keser izlaže u Varaždinu: “Dnevnik s crtom ili papiri s tavana”
Zlatko Keser/
Akademik Zlatko Keser (Zagreb, 1942.) izlaže u Varaždinu. Izložbu slika na papiru pod nazivom “Dnevnik s crtom ili papiri s tavana” organizirali su Gradski muzej Varaždin i varaždinska Galerija Zlati ajngel. Postavljena je na dvije lokacije, u čarobnom salonu palače Sermage varaždinskog Muzeja i u popularnom Ajngelu. Izložba Zlatka Kesera, jednog od najvećih živućih hrvatskih slikara, održava se u sklopu službenog popratnog programa 55. varaždinskih baroknih večeri. Ostaje otvorena do 12. listopada.
Keser je istinski klasik, velika zagrebačka slikarska enigma. Samozatajan, vrlo rijetko daje intervjue. Poetičan, znatiželjan, apsolutno svoj, umjetnik čija karijera u stalnom usponu traje više od pola stoljeća. Diplomira slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi Otona Postružnika. Suradnik Majstorske radionice Krste Hegedušića. Dugogodišnji omiljeni profesor zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti danas ima počasni status profesora emeritusa. Redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) od 2000. godine. Izlaže na brojnim izložbama. Pobrao je mnoge najuglednije nagrade, među kojima je i najviše državno priznanje za ostvarenja u području likovnih umjetnosti Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo (2015).
Izložba Zlatka Kesera u Varaždinu, kako navode priređivači, donosi crteže i grafike nastale u posljednjih desetak godina. Premda – kako sam autor ironično priznaje “godine – nemam pojma”, objašnjavaju. Kronologija sputava, navode dalje. Stoga njegovi crteži u horror vacui kompozicijama negacije su reda, organizacije i vremenskog tijeka u želji slavljenja umjetničke misli, ističu. Najzastupljenija su djela s prikazom lica kojima se autor intenzivno bavi posljednjih godina, istražujući procese sjećanja, asocijacija i imaginacija, proživljenog, doživljenog i zamišljenog, ukazuju. Keser u tekstu kataloga izložbe piše: “Crtež je jedini medij u vizualnim umjetnostima koji je stvarna premosnica od ideje do njene sinteze. On je jednostavnost i istinitost, obzor osjećajnosti i osjetljivosti, oruđe istraživanja, posjekotine pera i razlivene ideje tuša”. Neuobičajeno, oglasili su se iz Galerije Zlati ajngel sljedećom porukom: “Hvala Zlatku Keseru na povjerenju i na jedinstvenom doživljaju njegovog stvaralaštva, lišenom kronologija i teoretičarskih konstatacija”.
Zlatko Keser/
Uoči svoje velike monografske izložbe u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu prije pet godina, akademik Keser dao mi je ekskluzivnu izjavu za subotnji dodatak Oslobođenja Pogledi. Otvoren, iskren, šarmantan. Bez poze. Umjesto o artu, pitala sam ga o šahu, jer je poznato da je Keser veliki ljubitelj šaha. Citiram Bobbyja Fischera da je šah život, sumiram razne simbolike, crna i bijela šahovska polja simboliziraju borbu dobra i zla, šahovske figure mišljenja ljudi, itd. Moje pitanje glasi: kako kao umjetnik i ljubitelj šaha vidi život koji u ovom trenutku svi živimo? “Sve se promijenilo, jedna nova situacija, zapravo novi oblik javljanja neke nove civilizacije, nekako mi izgleda da svi smo toga svjesni da se nešto zbiva. Svijet je neobičan, moguće da se tu dogodi svašta. Što se tiče šaha, ja neću ništa reći bolje i izmisliti od samih velemajstora koji su govorili o šahu kao o životu, šah je u krajnjoj liniji igra koja je pravedna, i svaki ishod je pravedan bez obzira kakav je, je li poraz suparnika ili... on je negdje pravedan”, odgovorio je Keser.
