80 godina Trećeg zasjedanja ZAVNOBiH-a: Dan kada je BiH dobila prvu narodnu vladu
Plakat Damira Nikšića
Povodom obilježavanja osamdesete godišnjice Trećeg zasjedanja ZAVNOBiH-a, koje je održano od 26. do 28. aprila 1945. godine u oslobođenom Sarajevu, JU Bosanski kulturni centar KS-a, pod pokroviteljstvom Općine Centar Sarajevo, organizuje svečani program u znak sjećanja na ovaj značajan događaj na kojem je zaokružena izgradnja državnosti Bosne i Hercegovine koja je utemeljena odlukama Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a 1943. godine.
Historijske odluke
Tim povodom, kako je najavljeno, u Spomen-parku Mirza Delibašić i Davorin Popović (prekoputa zgrade FIS-a), u nedjelju, 27. aprila, u 20 sati, biće održan memorijalni program pod nazivom “80 godina Republike.” U okviru svečanog muzičkog programa nastupiće: Hor Proleter, bend Anchy & The Moondogs, bend Stil Crazy, kantautor Haris Abdagić, kao i alternativni rock bend iz Sarajeva No Color. Biće, također, predstavljen umjetnički plakat posebno dizajniran za ovu priliku, rad bosanskohercegovačkog konceptualnog umjetnika Damira Nikšića. Plakat će biti prikazan na fasadi zgrade FIS-a putem videoprojekcije.
- Treće zasjedanje ZAVNOBiH-a održano je od 26. do 28. aprila 1945. godine u oslobođenom Sarajevu, u svečano uređenoj sali bivšeg Školskog doma društva Matica, u zgradi današnje JU Centar za sport i rekreaciju - FIS, u Mis Irbinoj ulici. Na zasjedanju prisustvovalo je 155 vijećnika. Razmatrani su Politički izvještaji Predsjedništva i Izvještaj o radu Predsjedništva ZAVNOBiH-a od Drugog do Trećeg zasjedanja. Referenti su bili Rodoljub Čolaković i Hasan Brkić. Na Trećem zasjedanju donesene su odluke kojim je dovršena državna organizacija Bosne i Hercegovine na ideji ZAVNOBiH-a, kao narodnog predstavništva i nosioca volje naroda Bosne i Hercegovine da sami upravljaju svojim državnim razvojem, saopštili su iz BKC-a, te dodali:
- Treba napomenuti da su održana ukupno tri zasjedanja ZAVNOBiH-a: prvo u Mrkonjić-Gradu 25. novembra 1943. (sada se obilježava kao Dan državnosti Bosne i Hercegovine), drugo u Sanskom Mostu 30. juna 1944. i treće i posljednje u Sarajevu 26. aprila 1945. godine. Na Prvom zasjedanju, ZAVNOBiH je formalno konstituisan kao opštepolitičko predstavništvo Narodnooslobodilačkog pokreta (NOP) Bosne i Hercegovine, ali je u stvarnosti i praksi djelovao kao njen najviši organ vlasti. Na Drugom zasjedanju je 1. jula 1944. godine donesena deklaracija o pravima građana u BiH.
Na Trećem zasjedanju ZAVNOBiH-a, kako se dalje dodaje, donesene su dvije historijske odluke: ZAVNOBiH je prerastao u Narodnu skupštinu Bosne i Hercegovine i uspostavljena je prva Narodna vlada (Narodna republika Bosna i Hercegovina), a Predsjedništvo ZAVNOBiH-a postalo je Predsjedništvo Narodne skupštine Bosne i Hercegovine. Svi vijećnici koji su imali vijećničku punomoć za Treće zasjedanje ZAVNOBiH-a, postali su prvi narodni poslanici Narodne skupštine Bosne i Hercegovine.
Zaokružena državnost
- Druga odluka Trećeg zasjedanja ZAVNOBiH-a odnosila se na formiranje prve vlade federalne Bosne i Hercegovine. Vlada je formirana nakon što je Narodna skupština Bosne i Hercegovine 27. aprila prihvatila Zakon o Narodnoj vladi Bosne i Hercegovine. Za predsjednika vlade izabran je Rodoljub Čolaković, a prvi potpredsjednik bio je dr. Zaim Šarac, ministar lokalnog saobraćaja, i drugi dr. Jakov Grgurić. Za ministra unutrašnjih poslova bio je izabran Đuro Pucar Stari, ministra bez portfelja Ilija Došen, pravosuđa Hamdija Ćemerlić, prosvjete profesor Ante Babić, finansija Hasan Brkić, trgovine i snabdijevanja Pašaga Mandžić, industrije i rudarstva ing. Ćazim Ugljen, poljoprivrede i stočarstva generalmajor Vlado Šegrt, šumarstva profesor Ante Martinović, narodnog zdravlja dr. Nedo Zec, građevina dr. Cvitan Spužević i ministra socijalne politike Novak Mastilović. Vlada je imala 11 ministarstava, navodi se povodom ovog jubileja i zaključuje:
- S izborom prve vlade, federalna Bosna i Hercegovina je konstituisala izvršnu vlast, a prerastanjem Trećeg zasjedanja ZAVNOBiH-a u Narodnu skupštinu zaokružena je izgradnja državnosti Bosne i Hercegovine koja je utemeljena odlukama Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a 1943. godine. Osim zvaničnim referatima zasjedanja, posebna pažnja je posvećena izlaganju govornika koji su ukazivali na ostvarene rezultate NOR-a.
