Agatha Christie u teatru

Veliko ime britanske i svjetske detektivske priče, Agatha Christie otvorila je ovogodišnju kazališnu sezonu u zagrebačkom Satiričkom kazalištu Kerempuh - odabran je naslov “Ubojstvo u Orient Expressu” - njen silno popularan roman koji je već na brojnim svjetskim pozornicama, ali i na filmu, doživio niz uprizorenja i ekranizacija. Agatha Christie (1890 - 1976), britanska spisateljica čiji krimi-opus čini zbirka od 66 detektivskih romana, ujedno autorica kazališnog komada “Mišolovka”, što se najduže neprekidno igra u jednom londonskom teatru - odigran je od praizvedbe, 1952. godine, više od dvadeset tisuća puta - ujedno je najprodavanija i najprevođenija književnica svih vremena - prodano je oko četiri milijarde njenih knjiga prevedenih na više od sto jezika.

Intrigantni i izazovni naslovi

Stoga nije ni čudo da se jedan od njenih najpopularnijih romana “Ubojstvo u Orient Expressu”, u adaptaciji Kena Ludwiga i režiji Sare Stanić Blažević, našao i na daskama zagrebačkog Kerempuha, koji nikada nije zazirao od intrigantnih i izazovnih naslova. Ken Ludwig američki je dramatičar, scenarist i redatelj, njegova adaptacija pomenutog romana obišla je mnoge teatre, a i njegovi dramski tekstovi izvođeni su u više od 30 zemalja i također dosta prevođeni, na više od 20 jezika - i to od 1986, kada se prvi put javlja sa komadom “Lend me a tenor” u produkciji Andrew Lloyd Webera na West Endu u Londonu, a tri godine poslije i na Broadwayu. O svom pristupu djelu Agathe Christie kaže: “Misterije su poput dobre komedije. Mislim da je ono što je A. Christie pisala u suštini komedija, odnosno misterija vrlo visokog standarda u tom žanru - nose ju vrlo ekstravagantni karakteri koji nas u potpunosti zaokupljaju, humor zapravo kao da izvire iz tih likova, što je odlika svake dobre komedije. Smatram da su Sherlock Holmes i Hercule Poirot dva najveća detektiva u krimi-pričama. Odabrao sam ‘Ubojstvo u Orient Expressu’ za adaptaciju u teatru jer je to jedna nesvakodnevna, neobična, iznenađujuća i izazovna misterija i to na više načina: mjesto radnje je egzotično, karakteri su osebujni i vrlo živi/sočni, i mada su imena promijenjena, zaplet počiva na stvarnom, povijesnom događaju, otmici djeteta u obitelji Lindbergh, tema je to koja je dominirala vijestima i naslovnicama novina u doba kada je roman pisan - tridesetih godina prošlog stoljeća...”

Predstava u Satiričkom kazalištu Kerempuh upravo je na tragu takvog čitanja tog romana Agathe Christie - sve je tu posloženo kao u originalnom tekstu, mlada redateljica Sara Stanić Blažević, koja je diplomirala glumu na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, ali i kazališnu režiju na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, prepušta glumcima da vode igru i uvode publiku postupno u razrješenje te komedije/misterije. U naslovnoj roli detektiva Hercula Poirota gledamo Damira Poljičaka, on predvodi glumački ansambl Kerempuha: uz njega tu su Marko Makovičić, Josipa Anković, Elizabeta Kukić, Tanja Smoje, Ana Maras Harmander, Josip Brakus, Ornela Vištica, Matija Šakoronja, Luka Petrušić i Mia Begović. Prevoditeljica je Kristina Kegljen, scenografkinja Petra Poslek, kostimografkinja Matea Japec, a autor glazbe Rade Sklopić.

Predstava "Ubojstvo u Orient Expressu"/

Dramaturginja Mirna Rustemović u programskoj knjižici predstave zapisuje: “Svaka odluka, svaka sitnica, svaki korak vodi prema rješenju i svaka odluka, svaka sitnica, svaki korak ima svoje posljedice. Hercule Poirot ne traži samo ubojicu u vlaku - on traži smisao i red u naizgled kaotičnom svijetu. Uranjajući u Poirotov svijet, gledatelj pristaje na njegovu suigru s ostalim putnicima u vlaku. Kroz igru Poirot nas podsjeća da je stvarnost uvijek složenija nego što izgleda. Svaka sitnica, svako naizgled slučajno pitanje, vodi prema istini. A svaka sitnica ima svoju posljedicu...”

Kultne Krležine “Balade Petrice Kerempuha” adaptirao je, uglazbio, režirao i odigrao, kao jedini performer na sceni, mladi glumac i lutkar Jan Kovačić. Nastala izvorno kao diplomski ispit scenskog govora na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, pod mentorstvom Alme Price, koncem prošloga mjeseca izvedena je kao dio repertoara zagrebačkog Kazališta Komedija, u njenom klubu, u podrumu gradske kavane na Trgu bana Josipa Jelačića. Jan Kovačić ujedno je diplomirani lutkar i glumac, lutkarstvo je savladao na studiju glume i lutkarstva na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku, a diplomirao je glumu i na zagrebačkoj Akademiji. Naravno, u predstavu bira samo neke od Krležinih balada, vrlo tečno ih govori, odnosno pjeva uz pratnju na gitari, darovito spaja dramu koju u sebi Balade nose, ali i povremeno kabaretski štih kojim nastoji privući publiku, izuzetno dobro animira lutku kojom se koristi dobar dio nastupa. Riječju, uspio novi pristup nezaboravnim Krležinim baladama.

Prosjačka opera

Početak novembra, po tradiciji, u Gradsko dramsko kazalište Gavella dovodi predstave odabrane za Gavelline večeri, uvijek dobro primljenu smotru/reviju pozorišnih ostvarenja iz regiona. Ove godine od 4. do prekosutra nastupaju kazališta iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i zemlje domaćina - Hrvatske. Gavelline večeri otvorila je koprodukcija HNK-a iz Varaždina i HNK-a Ivana pl. Zajca iz Rijeke sa predstavom “Slučaj vlastite pogibelji” u režiji Ivana Plazibata, ujedno autora dramatizacije istoimenog romana Kristiana Novaka. Slijedila je “Zbilja” autora i redatelja Tomislava Šobana realizirana u HNK-u Zagreb, potom “Moji tužni monstrumi” Mate Matišića u režiji Vite Taufera i izvedbi DGK-a Gavella, a danas SK Kerempuh izvodi “Smrt na dopustu”, autor joj je Saramago, režija Kokan Mladenović. Iz NP-a Sarajevo odabrana je predstava “Marlene Dietrich: pet tačaka optužnice”, autorski projekt redatelja Harisa Pašovića, iz Beogradskog dramskog pozorišta najavljen je “Pra(Faust)” redatelja Borisa Liješevića prema Johannu Wolfgangu von Goetheu, iz Tivta stiže “Ćelava pjevačica” Eugena Ionesca u režiji Jagoša Markovića, a takmičarski dio zatvara “Majka” Floriana Zellera u režiji Enesa Vejzovića i koprodukciji Gavelle i zagrebačkog Ludens teatra. Posljednja predstava igra se van konkurencije, riječ je o još jednoj koprodukciji Gavelle i kazališta Ulysses, premijera je bila ljetos u tvrđavi Minor na Malom Brijunu - “Prosjačku operu” Bertolta Brechta režirala je Lenka Udovički. Uzbudljivih devet kazališnih događaja na 37. Gavellinim večerima u Zagrebu do prekosutra.