Lamija Milišić, izvršna direktorica Bookstana: U našoj zemlji knjiga, na našem Bookstanu

Pred nama je deveto izdanje Bookstana, kako je koncipiran ovogodišnji program festivala, čime ste se rukovodili pri njegovom oblikovanju, te šta publiku očekuje tokom ovog praznika književnosti u Sarajevu?

- Za ovogodišnje izdanje festivala smo se odlučili za temu “Zarjavele trobente” – referenca će nekima odmah biti jasna, a nekima (vjerovatno mlađim generacijama) moguće i nepoznata. Radi se o poznatoj pjesmi sarajevske grupe Kongres (u izvedbi Zorana Predina), čiji bismo naslov mogli prevesti kao “Zahrđale trube” – dakle glasnici prošlosti koji nas pozivaju da postavimo pitanja našeg književnog nasljeđa, kako se ono gradi, koliko utiče na našu sadašnjost i da li u BiH uopće imamo osjećaj jedne književne tradicije, koliko je ona prekinuta ratom i drugim nemilim društvenim dešavanjima, koji se, čini se, samo povećavaju jaz između različitih generacija.

Unutar duha svog vremena

Pitanje je, uostalom, koliko se narativi starijih i mlađih generacija u BiH danas razlikuju po pitanju naše svakodnevice, pogotovo uz sve veću popularnost generacijske proze i autofikcije uopće – nekako zagledane u samu sebe.

U tematskom i idejnom smislu, tragom svog slogana No East/No West, Bookstan od svojih početaka nastoji iz godine u godinu otvarati putem književnosti najaktuelnija društveno-politička pitanja, šta je fokus festivala ove godine?

- U našoj “zemlji knjiga”, na našem “Bookstanu” ćemo ove godine poželjeti dobrodošlicu autorima iz gotovo 15 različitih država svijeta, a neki od njih dolaze iz država u kojima se trenutno dešavaju rat, genocid i drugi oblici nasilja. Temom koju sam prethodno opisala također propitujemo kako jedna generacija zahvaćena nekom kolektivnom traumom reaguje na nju, kojim narativima joj traga za smislom i koliko u konačnici biva aktivan ili pasivan element unutar duha svog vremena.

Imajući na umu sve to, koliko književni festival kao Bookstan može biti platforma kritičkog propitivanja, te doprinositi ako ne društvenim promjenama onda bar otvaranjima prostora da se progovori o važnim temama našeg vremena, kako onim lokalnim tako i onim globalnim?

- Otkad je osnovan, Bookstan se bavi književnošću s aspekta njene društvenopolitičke uloge, tako se i sve krovne teme festivala u proteklih devet godina bave ključnim društvenim konceptima odraženim u recentnoj književnoj produkciji, kako regije tako i svijeta. Ove godine, kao i prethodnih, pored redovnih promocija knjiga imamo i okrugle stolove koji se bliže bave samom temom festivala, te uključuju aktere koji nisu književnici, ali jesu kulturni radnici ili stručnjaci iz oblasti humanističkih nauka. Da odgovorim na tvoje pitanje, pomenut ću teme okruglih stolova ove godine: “Među oružjem šute muze: etički izazovi književnosti u doba političkih nemira” (na kom učestvuju palestinski autor Mosab Abu Toha, američki ratni reporter Peter Maass, bh. književnica Lana Bastašić i američki autor i urednik John Freeman), “Logorski dnevnici: svjedočanstva banalnosti zla” (na kom učestvuju izraelska novinarka Amira Hass i historičar iz Washingtona, Emil Kerenji, a bit će u razgovoru sa Florence Hartmann), te “Zarajevele trobente: generacija kao kulturni koncept” (na kom učestvuju Adam A. Subašić, koji je napisao pjesmu “Zarjavele trobente”, Zoran Predin, Sejo Sexon, Elvis J. Kurtović i Boro Kontić).

Plakat Bookstana 2024/

Dojma sam da je Bookstan od svog prvog izdanja zamišljen i kao prostor okupljanja onih ljudi koji u književnosti vide nešto više od puke festivalizacije, koliko je teško iz godine u godinu održavati visok nivo festivala i njegovu atmosferu?

- Zahvalna sam ti što ističeš taj aspekt festivala. Bookstanova i Buybookova direkcija ima određenu metodologiju kada je u pitanju izdavačka djelatnost a time i izbor programa na Bookstanu. Ona se sastoji od toga da uzimamo pregled svih međunarodnih autora koje ćemo objaviti u narednoj godini, kao i onih domaćih/regionalnih, te potom tražimo poveznice među njima. Te poveznice se vode idealima književnih narativa koji pravovremeno reaguju na vanknjiževnu stvarnost – prepoznajemo (manjak) vrijednosti koje ta djela nastoje polučiti, nastojimo sastaviti mozaik njihovih manje ili više srodnih svjetonazora – a kako bi nam se ukazalo lice “našeg doba”. Mislim da publika ovaj dubinski rad iza festivala primijeti, puno bi drugačije bilo da pravimo festival samo da bi promovisali knjige koje objavljujemo, bez krovnog koncepta.

Dio programa Bookstana “Mladi kutak” posvećen je najmlađim čitaocima, šta donosi ovaj program, te kako vidite ulogu Bookstana u obrazovanju i odgoju novih čitalaca?

- Mladi kutak je naš program kojim djeci i mladima predstavljamo Buybookove recentne slikovnice, upoznajemo ih sa autorima i ilustratorima istih, ali i organizujemo interaktivne književne radionice na kojima djeca, pored čitanja, crtaju, izrađuju razne rukotvorine i druže se. Program realizujemo od prošle godine, u saradnji sa Američkim kutkom u Sarajevu.

Zaigrano i obrazovno

Ove godine smo proširili broj partnera, tako da Školegijum, Šatorčić i Bajkologija organizuju svoje zasebne radionice i predstavljaju djela iz svoje izdavačke produkcije ili pak predstavljaju Buybookova izdanja u nešto “neobičnijem” aranžmanu, prilagođenom onim najmlađim i sa, koliko zaigranom toliko i obrazovnom, komponentom.

I ove godine tu je “Radionica književne kritike”, ovaj program već devetu godinu povezuje mlade kiritičarke i kritičare iz regiona, kako gledate na ovaj program, čini se da je on u mnogome doprinio dinamici regionalne kritičarske recepcije?

- I sama sam pohađala Bookstanovu radionicu 2017. godine, a i niz kolega i kolegica s kojima Bookstan i danas sarađuje bili su polaznici radionice u toku proteklih devet godina. Mogu reći da je Bookstan zaista ponosan na to da su mnogi mladi ljudi koje je okupio radionicom, i to u regionalnom dosegu, ostali prisutni/zaposleni u struci i književnoj/kulturnoj sceni, kako kroz novinarske angažmane, tako i kroz izdavaštvo, nevladin sektor i druge oblike društvenog angažmana. Ove godine radionicu vodi prof. dr. Andrea Lešić s Filozofskog fakulteta u Sarajevu, pod temom “Konstrukcije nade i beznađa u književnoj kritici”, a sarađuje s 15 mladih polaznika iz regiona i 6 međunarodnih predavača. Na koncu radionice dobit ćemo 15 književnih kritika i članaka o Bookstanovim festivalskim događajima – oni će biti objavljeni kako na našim web-stranicama (Bookstan i Buybook), tako i u medijima s kojima godinama sarađujemo.