Bugarski Hermes i vještice sa Ostrva

Cijela naša planeta je, ustvari, svojevrsno počivalište historije. Arheološka nalazišta se otkrivaju svakodnevno, manje ili više značajna, ali na kraju svake godine sumiraju se pronalasci koji su se desili u godini na izmaku. A 2024. ih je bilo zaista zanimljivih, ako ne i monumentalnih.

Možda najzanimljiviji pronalazak desio se, kako to obično biva, potpuno slučajno. U Bugarskoj je tako, tokom iskopavanja drevnog grada Heraklea Sintica, otkriven mramorni kip Hermesa visok 2,1 metar. Pretpostavlja se da je bio zakopan u kanalizaciju nakon zemljotresa 388. kako bi ga se zaštitilo od uništenja. Ovaj izvanredno očuvan primjerak grčke umjetnosti svjedoči o stanju grada i njegovom padu nakon prirodne katastrofe.

Zagubljeni valcer

U Engleskoj je tokom 2024. pronađen i rimski dodekaedar, jedan od najvećih otkrivenih, promjera 7,6 centimetara. Pronašao ga je tim amaterskih arheologa iz grupe Norton Disney History and Archaeology. Predmet je neoštećen, a njegova svrha ostaje misterij. Stručnjaci vjeruju da bi mogao biti religijski predmet iako ne postoje prikazi ili opisi koji bi to potvrdili. Neki pretpostavljaju da se koristio u ceremonijama ili za mjerenje udaljenosti. Ovaj artefakt otvara nova pitanja o rimskoj kulturi, njihovim ritualima i svakodnevnom životu.

Ne moraju svi arheološki nalazi biti iskopani iz zemlje, a dokaz za to je nepoznati valcer Frédérica Chopina, kojeg je otkrio Robinson McClellan, kustos Morgan Library & Museum u New Yorku. Rukopis veličine razglednice datira iz kompozitorove mladosti, kada je bio u dvadesetim godinama. Vjerovatno je bio zamišljen kao poklon, ali nije potpisan, što sugerira da se Chopin predomislio ili ga nije smatrao dovršenim. Ovo otkriće izazvalo je veliko uzbuđenje u svijetu klasične muzike jer je prvo nepoznato Chopinovo djelo pronađeno u gotovo cijelom stoljeću.

Na zidovima tudorske kurije u Lincolnshireu otkriveni su apotropejski znakovi iz 17. stoljeća, poznati i kao vještičiji grafiti. Otkriće je pripisano volonteru fondacije English Heritage jer je uočio ove simbole tokom istraživanja historijskog lokaliteta. Ovi simboli, koji uključuju krugove za zarobljavanje demona i preklapajuća slova V kao poziv Djevici Mariji, otkrivaju praznovjerja tog doba.

Još jedan visokovrijedan pronalazak desio se u Italiji, kada je jedna italijanska porodica pronašla Picassovu sliku u podrumu kuće. Ona je kasnije procijenjena na vrtoglavih šest miliona eura. Platno, koje prikazuje asimetrično naslikanu ženu u plavoj haljini, visilo je decenijama u njihovom domu prije nego što je potvrđeno kao dio serije portreta Dore Maar, Picassove ljubavnice. Još nevjerovatnije je da su vlasnici sliku prvo oprali deterdžentom, pa onda počeli istraživanje porijekla.

U Londonu je pronađeno 10 litografija Salvadora Dalíja, više od 50 godina zaboravljenih u garaži. Otkrio ih je aukcionar Hansons Richmond tokom rutinske procjene antikviteta. Ove litografije, kupljene tokom zatvaranja galerije 1970-ih, prodane su na aukciji za više od 25.000 dolara, što pokazuje koliko umjetnička djela mogu biti vrijedna, čak i nakon dugog zanemarivanja.

U Argentini i Čileu otkrivena je najstarija poznata pećinska umjetnost u Južnoj Americi, stara čak 8.200 godina. Pronašli su je arheolozi iz obje zemlje tokom istraživanja špilje Huenul 1. Ova djela sadržavaju crteže lovaca sakupljača i prikazuju njihovu umjetničku vještinu i komunikaciju. Naučnici vjeruju da bi daljnja istraživanja mogla otkriti još starije primjere ove vrste umjetnosti.

Erotske freske

U slavnim Pompejima, za koje se dugo smatralo da su potpuno istraženi, otkrivena je kuća s erotskim freskama koje prikazuju mitološke prizore i bogove, poput Venere i Adonisa. Otkrili su ih italijanski arheolozi tokom iskopavanja centra Pompeja. Freske, koje su iznenađujuće dobro očuvane, pokazuju da su i manji domovi mogli imati bogatu dekoraciju, odražavajući ukus i mitološka vjerovanja Rimljana.

Na ugljeniziranim svicima iz Herkulaneja, uz pomoć umjetne inteligencije, otkriveni su fascinantni detalji o posljednjim trenucima Platonova života. Italijanski istraživači analizirali su tekstove koji otkrivaju da je on bio sahranjen u tajnom vrtu svoje akademije, blizu svetišta.

Ovi svici pružaju nove uvide u njegov filozofski krug i tradicije njegovih učenika. Među otkrićima posebno se ističe ono da Platon nije uživao u muzici na samrtnoj postelji, kako se ranije mislilo. Umjesto toga, ocijenio je muziku flaute koja mu je svirala bez ritma te izrazio želju za razmišljanjem u tišini. Tekstovi također upućuju na postojanje nepoznatih dijaloga koje su njegovi učenici možda napisali nakon što je umro, odražavajući njegovu filozofiju o duši i smrti.