Petra Strban, umjetnica: Traženje nevidljivog u vidljivom
Umjetnica Petra Strban/
Na nedavno održanoj godišnjoj izložbi Akademije likovnih umjetnosti Sarajevo nagrađeni ste prvom nagradom za najbolji rad na Odsjeku grafike, kako vidite ovu nagradu i šta Vam ona znači?
- Na izložbi sam izlagala tri rada iz serije “psiholoških portreta oraha”, koji čine dio mog završnog rada na Odsjeku tradicionalne grafike. Tom nagradom dobila sam neku vanjsku potvrdu svog rada, da je moj put bio pravi i da sam u ovu seriju uložila puno sebe. U razna kreativna područja, znanja stečena na Akademiji, intenzivna racionalna planiranja i ljepotu eksperimenta te iskustva sa studijem i saradnju sa profesorima.
Šta su Vaše estetske preokupacije u polju grafike?
- Kod diplomskog rada, na primjer, teorija empatije mi omogućava da objasnim način mog pristupa ka stvaranju grafičkih listova portreta oraha i tim traženje nevidljivog u vidljivom.
Preoblikovanje prostora
Zbog toga što me zanimaju čovjek, njegova psihička stanja, doživljavanje i shvatanje stvarnosti. U umjetničkom činu svakodnevno gledanje plodova oraha pretvara se u aktivno opažanje antropomorfiziranih psiholoških stanja oraha. Naglasak je na preoblikovanju prirodnog prostora u kulturni prostor gdje svaki portret oraha postaje metafora za ljudska stanja i emocije.
Duhovne osobine koje pridajem čulnim plodovima oživotvorujem semantičkim potencijalima likovnog jezika i time subjektivnu dinamiku prenosim u prostorne forme. Identifikacijski odnos pristupa svijetu koji me okružuje u procesu stvaranja kreira asocijativne poveznice i budi suosjećanje te time pridonosi pročišćavanju bića.
Apstraktni duhovni svijet imaginacije, ideja i emocija prožimaju se sa teoretskom refleksijom, stručnim poznavanjem tehnika i hemijskih postupaka i intuitivnom praksom u kojoj dodir sa materijalom igra ključnu ulogu. Na kraju svaka umjetnička grafika psihološkog portreta oraha priča vlastitu priču kroz materijalizaciju organskog oblika, odnosno kroz odnose među izražajnim sredstvima poput mase, veličine, položaja, grafizama linije i tačke te svjetlosti i boje.
Kada kroz umjetničku grafiku izražavam te subjektivne osjećaje organskih kretanja prirode, povezujem ih također sa starovjerskim simbolizmom gdje je akcentiran suživot sa prirodom. Mislim da čovjek nije kruna svega pa tako ni antropocentrizam ne vodi ka pročišćavanju bića, obnavljanju prirode i tim društva.
Šta Vam omogućava melanžiranje navedenih pristupa?
- Kombinacija ovih pristupa omogućava mi stvaranje radova koji nisu samo vizualno zanimljivi već i duboko rezoniraju sa emocionalnim i psihološkim stanjima koje istražujem. Mišljenja sam da umjetnost u svom pristupu radu jeste jedna vrsta nauke, ali da je danas sasvim izvjesno da čisti formalizam zapravo oduzima umjetničkom djelu onu komunikacijsku suštinu i onemogućava mu da subjektivizaciju podiže na općevažeći nivo, bilo to u činu empatije, etike, sociologije i slično. Grafički listovi portreta oraha otisci su traga vremena i reflektiraju moje poimanje svijeta i same sebe u određenom trenutku.
Individualna interpretacija
Kako se mišljenje stalno mijenja i preoblikuje, tako se ono odražava u nikad završenom istraživačkom procesu rada, udaljavajući se time od samo jednog mogućeg tumačenja umjetničke grafike. Daleko smo od ere u kojoj je pogled umjetnika objektivna istina svih recipijenata. Danas je dopušteno da svako umjetničko djelo bude različito percipirano, a sud ukusa subjektivan. Stoga prepuštam da motivi plodova oraha promatraču pruže osnovu za vlastitu imaginaciju, potpuno osobno iskustvo i individualnu interpretaciju.
Šta je ono što Vas je potaklo da se bavite grafikom?
- Završila sam srednju umjetničku školu i dalje diplomirala ekonomiju. Put me je odvukao u filmsku i reklamnu produkciju. Bila sam uspješna, ali su me reklame, koje su plaćale račune, na kraju potpuno pojele. Polako sam odlučila da napustim posao i vratim se vlastitoj kreativnosti, tako sam završila u Sarajevu na studiju grafike. Grafika je za mene uvijek imala neku misterioznost, vjerovatno zbog procesa. Nekako mi se uvijek činilo da mogu, na primjer, u stanu izložiti grafike, da jedino njih mogu imati duže vrijeme na zidu. Možda dug proces stvaranja utiče i na duži proces percipiranja i uživanja u grafičkim listovima.
