Bonobi i pomoć prijatelju

Teorija uma – sposobnost da razumijemo da drugi imaju mentalna stanja i perspektive koje se razlikuju od naših – dugo se smatrala ključnom razlikom između ljudske i životinjske kognicije.

Međutim, sada postoje dokazi da je ova sposobnost kod primata možda fleksibilnija nego što smo mislili. Bonobi (Pan paniscus) u eksperimentima istovremeno su razumjeli dvije stvari: gdje je poslastica skrivena i da li njihov partner zna gdje se nalazi.

Dugo se smatralo da je sposobnost prepoznavanja tuđih potreba isključivo ljudska osobina. Međutim, nova istraživanja pokazuju da ovu vještinu dijelimo s našim primatskim rođacima.

Naučnici sa Univerziteta Johns Hopkins u Marylandu posmatrali su bonobe koji su u eksperimentima pokazivali ljudskim istraživačima gdje se nalaze skrivene poslastice koje su željeli pojesti.

Ova otkrića ukazuju na kognitivne veze među homininima koje ranije nisu bile poznate, a koje bi mogle da sežu unazad milionima godina do naših zajedničkih predaka.

Sposobnost da prepoznamo rupe u znanju drugih ljudi u srži je naših najsloženijih društvenih ponašanja – ona je ključna za saradnju, komunikaciju i strateški rad u timu.

U eksperimentima su tri mužjaka bonoba učestvovala s istraživačem u igri u kojoj su poslastice bile skrivene ispod čaša – ponekad, dok je istraživač gledao, a ponekad ne. Ako bi pronašli poslasticu, bonobi bi je pojeli. Eksperimenti su pokazali da su bonobi mnogo češće gestikulirali i brže pokazivali na čašu ispod koje se nalazila poslastica kada istraživač nije znao gdje je ona sakrivena.