Na današnji dan: Rođen je istaknuti bh. književnik, bio je jedan je od osnivača Lastavice

Ahmet Hromadžić/

Ahmet Hromadžić

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

1579. U Carigradu ubijen turski državnik i vojskovođa porijeklom iz Bosne Mehmed-paša Sokolović. Proslavio se u mnogim ratovima, obnovio je tursku flotu uništenu u bici kod Lepanta 1571, a od 1566. bio je veliki vezir.

1806. Rođen Aleksandar Karađorđević, sin vođe Prvog srpskog ustanka Karađorđa, srpski knez od 1842. do 1858. Tokom njegove vladavine pokrenute su ozbiljne reforme u Srbiji. Na prijesto su ga doveli ustavobranitelji poslije svrgavanja kneza Mihaila Obrenovića.

1899. Počeo Burski rat između južnoafričkih burskih država Transval i Oranž i Velike Britanije. Po završetku rata 1902. godine burske države su stavljene pod britansku vlast, a 1910. ušle su u Južnoafrički savez (kasnije Južnoafrička Republika), britanski dominion.

1923. U Bjelaju kod Bosanskog Petrovca rođen Ahmet Hromadžić, bh. književnik, novinar i urednik (“Patuljak iz Zaboravljene zemlje”, “Patuljak vam priča”, “Okamenjeni vukovi” i dr). Jedan je od osnivača dječije biblioteke Lastavica.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Ahmet Hromadžić je osnovnu školu je završuio u Bjelaju kod Bosanskog Petrovca, a Tehničku i Višu pedagošku u Sarajevu. Učestvovao je u Drugom svjetskom ratu. Radio je kao novinar "Oslobođenja" i Sarajevskog dnevnika, a i kao urednik lista "Krajina" u Bihaću i kulturne rubrike sarajevskog lista "Oslobođenje". Kao urednik izdavačkog poduzeća "Veselin Masleša" osnovao je dječju biblioteku "Lastavica".
Pisao je pripovijetke i romane za djecu i odrasle, književne i teatarske kritike, književne reportaže, crtice i članke. Djela su mu prevedena na mnoge svjetske jezike, uvrštene u izbore dječije literature i lektire nekih evropskih zemalja (Italija, Norveška, Belgija).

Bio je član Redakcije međunarodne edicije Djeca svijeta, Akademije nauka i Društva pisaca Bosne i Hercegovine. Kao član Društva pisaca BiH, zajedno sa Huseinom Tahmiščićem, Izetom Sarajlićem, Velimirom Miloševićem i Vladimirom Čerkezom, pokreće međunarodnu književnu manifestaciju "Sarajevski dani poezije" u organizaciji Društva pisaca BiH 1962. godine. 2007. godine osnovna škola u Bosnakom Petrovcu dobija naziv OŠ "Ahmet Hromadžić", a također se na porodičnu kuću u Bosanskom Petrovcu u Ulici Pekiska postavlja spomen ploča Ahmeta Hromadžića. U Bihaću se u okviru Kantonalne i univerzitetske biblioteke otvara spomen soba Ahmeta Hromadžića nakon sprovođenja dijela projekta obilježavanje imena Ahmeta Hromadžića. Aktivnost na projektu se nastavlja. Zbog svog stila pisanja i prihvatljivosti djela kod čitalačke publike, a posebno djece Ahmeta Hromadžića nazivaju "Bosansko-Hercegovački Andersen". Djela Ahmeta Hromadžića sada su zastupljena u lektiri Osnovnih škola. U djelima Ahmeta Hromadžića prožima se djetinjstvo provedeno u Bjelaju kod Bosanskog Petrovca, sa prepoznatljivosti krajolika planine Osječenice, Bjelajske kule, te prirodnih ljepota i izazova divljine sa svim ljepotama i prirodnim nepogodama, kao i šarolikost životinjskog svijeta u netaknutoj prirodi okoline Bosankog Petrovca.
Hromadžić je tokom dugogodišnjeg rada osvojio mnoge nagrade, a neke od njih su: Nagrada Narodne omladine Jugoslavije (1948.), Nagrada Društva pisaca BiH (1956.), Nagrada Društva pisaca BiH (1966.), Nagrada Mladog pokoljenja (1971.), Nagrada Zmajevih dječjih igara (1973.), Nagrada Kurirček (1974.), Dvadesetsedmojulska nagrada SR BIH (1974.), Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva (1958.), Nagrada ZAVNOBIH-a (1986.), Orden rada sa zlatnim vijencem i Orden republike II reda. Neka od najpoznatijih Hromadžićevih djela su: "Labudova poljana", roman, Sarajevo, 1952.; "Patuljak iz Zaboravljene zemlje", roman, Sarajevo, 1956.; "Patuljak vam priča", pripovijetke, Sarajevo, 1957.; "Okamenjeni vukovi", roman, Sarajevo, 1963.; "Dječji pisci o sebi",(I, II, III) proza, Sarajevo 1963.; i mnoga druga. Ahmet Hromadžić je umro 1. januara 2003. godine, u Sarajevu.                                                                                  (Historija.ba) 

1939. Grupa američkih naučnika, među kojima i Albert Einstein, obavijestila je predsjednika SAD-a Franklina Roosevelta o mogućnosti da nacistička Njemačka proizvede atomsku bombu.

1962. Papa Ivan XXIII otvorio u Bazilici svetog Petra u Rimu Drugi vatikanski sabor, prvi takav skup od 1870. Sabor je trajao do 1965. i najavio je značajne reforme Katoličke crkve u njenom prilagođavanju modernom svijetu.

1963. U Parizu umrla francuska pjevačica italijanskog porijekla Edith Piaf, zvijezda kabarea i simbol francuske šansone. Također je komponovala šansone i pisala tekstove za njih - “Moj život”, “Na balu uspjeha”.

1977. U atentatu ubijen predsjednik Sjevernog Jemena, pukovnik Ibrahim al-Hamdi.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

1985. Četiri američka lovca presrela egipatski avion sa otmičarima italijanskog putničkog broda “Akile Lauro” i primorala ga da sleti na Siciliju, gdje su otmičari uhapšeni. Otmičari su se 9. oktobra predali egipatskim vlastima koje su im odobrile da odlete u Tunis.

1988. Govor pape Ivana Pavla II prekinut je u Evropskom parlamentu u Strasbourgu, kada je britanski poslanik iz Sjeverne Irske, protestantski svećenik Ian Paisley, počeo da uzvikuje “antikrist”, razvijajući transparent na kojem je pisalo “Ivan Pavao II - antikrist”.

1991. Skupština BiH donosi akt o suverenosti, dok će se referendum o samostalnosti održati nekoliko mjeseci kasnije.

1993. U atentatu u Oslu teško je ranjen William Nygaard, norveški izdavač “Satanskih stihova” Salmana Rushdieja, britanskog pisca indijskog porijekla, kojeg je iranski vjerski vođa Homeini osudio na smrt.

1998. Ni nakon sedmosatnih razgovora u sedmoj rundi pregovora predsjednik SR Jugoslavije Slobodan Milošević i specijalni američki izaslanik Richard Holbrooke nisu postigli dogovor o rješavanju kosovske krize na osnovu rezolucije UN-a od 23. septembra. Pored prijetnji vojnom intervencijom NATO-a, Milošević je odbio Verifikacionu misiju koja bi pratila provođenje rezolucije.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

1999. U centru Prištine, ispred hotela Grand, ubijen je pripadnik UNMIK-a, Amerikanac bugarskog porijekla Valentin Krumov. Pretpostavlja se da su ubice bile u zabludi da je Krumov Srbin.

2000. Umro Donald Dewar, predsjednik škotskog parlamenta konstituisanog 1999. prvi put nakon 292 godine.

2005. U eksploziji automobila bombe na pijaci u Tal Afaru, mjestu na sjeverozapadu Iraka, poginulo je 30, a ranjeno 35 osoba.

2008. Umro William Claxton, fotograf, poznat po izražajnim portretima džez-muzičara kao što je Chet Baker. Slavu je stekao snimcima Boba Dylana i Franka Sinatre, Johna Michella i Thoma Johnsona.

2010. Apelacioni sud u Beogradu ukinuo presudu Iliji Juršiću, koji je u prvostepenom postupku osuđen na 12 godina zatvora za ratni zločin nad kolonom pripadnika JNA u Tuzli 1992.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja