Na današnji dan: Poginuo Zaim Imamović, komandant koji je odbranio Goražde

Zaim Imamović/

Zaim Imamović

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

1835. Rođen francuski kompozitor i klavirski virtuoz Camille Saint-Saëns.

1854. Rođen srpski fizičar i pronalazač Mihailo Pupin, profesor matematike i fizike (1901) na Kolumbija univerzitetu. Njegov najznačajniji pronalazak, samoindukcioni kalemovi (Pupinovi kalemovi, 1890), omogućio je telefonski i telegrafski prenos na velike daljine pomoću kabla. Za autobiografsku knjigu “Od iseljenika do pronalazača” dobio je 1924. Pulitzerovu nagradu.

1892.

U Docu kod Travnika rođen Ivo Andrić, čije je djelo donijelo međunarodni ugled i priznanje jugoslovenskoj književnosti. Dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1961. (“Na Drini ćuprija”, “Travnička hronika”...).

Ivo Andrić/

Ivo Andrić

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

1915. Njemačke i austrougarske trupe u Prvom svjetskom ratu zauzele Beograd.

1934.

U Marseillesu ubijen jugoslovenski kralj Aleksandar I Karađorđević. Atentat u kojem je poginuo i francuski ministar inostranih poslova Jean-Louis Barthou izvršio je Vlada Černozemski, makedonski nacionalista.

Aleksandar I Karađorđević/

Aleksandar I Karađorđević

1962. Uganda stekla nezavisnost poslije 70 godina britanske kolonijalne uprave.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

1963. Više od 2.000 ljudi je poginulo u poplavama kada je pukla oko 300 metara visoka brana Vajont kod Belluna, u sjeveroistočnoj Italiji.

1967. U Boliviji ubijen argentinski revolucionar Ernesto Che Guevara, simbol revolucije u Južnoj Americi. Kao beskompromisni borac za pravdu, stekao je veliku popularnost širom svijeta, posebno među mladima. Učesnik Kubanske revolucije, ministar u Castrovoj vladi (1961-1965), postao je u novembru 1966. lider gerilaca u Boliviji, u oktobru 1967. je zarobljen, a potom ubijen.

1975. Sovjetski fizičar i disident Andrej Saharov dobio Nobelovu nagradu za mir.

1983. U eksploziji bombe u Rangunu, glavnom gradu Burme, ubijeno je 18 vladinih funkcionera Južne Koreje, među kojima četiri ministra i šef diplomatije Li Bum Suk. Južnokorejske vlasti su za podmetanje bombe optužile agente Sjeverne Koreje.

1992. U pokušaju da spriječi razbuktavanje rata u BiH, Savjet bezbjednosti UN-a usvojio je rezoluciju o zabrani vojnih letova u vazdušnom prostoru naše zemlje, a mirovnim snagama UNPROFOR-a naloženo je da nadgledaju kako se zabrana poštuje.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

1995. Španska nacionalna asocijacija fotografskih izvještača štampe dodijelila je na kongresu u Barceloni godišnji trofej Aliji Izetbegoviću, tadašnjem predsjedniku Predsjedništva RBiH. Izetbegović je nagradu dobio kao najistaknutija međunarodna ličnost u 1995. godini.

1995.

Na trnovsko-kalinovačkom ratištu, na visu Čelina prema Rogoju, poginuo je od gelera granate Zaim Imamović, komandant 14. divizije Armije RBiH. Sa svojim borcima oslobodio je Pašinu planinu, Vratlo, Krajačiće, Hum, Lupoč...

Imamović je život izgubio samo dva dana prije kraja krvavih sukoba u Bosni i Hercegovini. Ukopan je u haremu Begove džamije u Sarajevu, po njemu je ime dobila kasarna u Pazariću kod Sarajeva, a u mnogim bošnjačkim kućama Goražda, Prače, Ustikoline, uramljena na zidu stoji slika komandanta Imamovića.

Prema Wikipediji ali i mnogim drugim internet portalima, Imamović je rođen 22. aprila 1961. godine u malom podrinjskom mjestu Poratak kod Ilovače, u općini Goražde. Nakon završetka osnovne škole u rodnom mjestu otišao je u vojnu gimnaziju u Beograd, a nakon toga i na vojnu akademiju, također u Beogradu.

Početak raspada Jugoslavije dočekao je u kasarni JNA u slovenačkom gradu Vipavi. Imamović je imao čin kapetana. Sa povlačenjem JNA iz Slovenije, došao je u Bihać, jedno vrijeme boravio je u Travniku, Zenici a onda je premješten u Lukavicu.

Sa početkom prvim ratnih sukoba na teritoriji Foče, ilegalno je napustio kasarnu u Lukavici 8. aprila 1992. godine i došao u Hrasnicu gdje se priključio patriotskim snagama. Dva dana kasnije, sa grupom dobrovoljaca preko Igmana i Grepka, otiša je u svoj rodni kraj. U to doba (polovina aprila 1992. godine), Foča je već okupirana ali u slobodnom dijelu općine, u Ustikolini, Imamović je uspio organizirati Bošnjake, koji su počeli pružati snažan otpor neprijatelju.

Jedin cilj komandanta Imamovića tih dana bio je spriječiti prodor neprijatelja niz rijeku Drinu ka slobodnim goraždanskim prostorima.

Otpor koji je Imamović sa svojim saborcima tih dana pružio, bio je presuda za odbranu Goražda a i sam tok agresije na BiH je odveo u skroz drugim smjetu, daleko od onoga što je srpska vojska prvobitno planirala.

Imamović je jedan od tvoraca i Operacija kodnog naziva „Krug“, izvedene u periodu 15. 08. – 18. 09. 1992. godine, u kojoj je oslobođen grad Goražde i čitava teritorija ove općine, te značajni dijelovi općina Foče i Rogatice.

Komandant Zaim Imamović poginuo je od gelera granate 9. oktobra 1995. godine, dva dana prije uspostave trajnog primirja na tlu Republike Bosne i Hercegovine, u činu majora, na dužnosti komandanta 14. divizije Prvog korpusa Armije RBiH, na prvoj borbenoj liniji, na treskavičkom ratištu u rejonu prevoja Rogoj, na visu Čelina (općina Trnovo).

Imamović je posthumno odlikovan najvišim ratnim priznanjem Armije RBiH Zlatnim ljiljanom.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

1997. Više od 200 ljudi je poginulo kada je uragan Paulina pogodio meksičko ljetovalište Acapulco.

2001. Američki naučnici Eric Cornell i Carl Wieman i Nijemac Wolfgang Ketterle dobili Nobelovu nagradu za fiziku. Oni su otkrili novo stanje materije, ultrahladni gas (Bose-Einsteinova kondenzacija - BEC), čija primjena otvara nove mogućnosti za razvoj precizne elektronike.

2002. Umro jugoslovenski televizijski reditelj Sava Mrmak.

2004. U Afganistanu održani prvi direktni predsjednički izbori u historiji te zemlje, na kojima je pobijedio dotadašnji privremeni predsjednik Hamid Karzai.

2014. U Zagrebu umro glumac Boris Buzančić. Igrao je u oko 500 pozorišnih, 12 televizijskih i 70 filmskih uloga (“Velo misto”, “Obećana zemlja”, “Veliki i mali”...).

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja