Na današnji dan: Na Markalama je 1994. godine ubijeno 68 Sarajlija...

John Hench/

John Hench

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

1792. Britanci zauzeli pola teritorije indijske države Majsor nakon što su porazili vojsku sultana Tipu Sahiba.

1814. U Beču objavljena “Mala prostonarodna slavenoserbska pesmarica” Vuka Karadžića, koja je označila početak upoznavanja Evrope sa srpskom narodnom poezijom.

1885. Belgijski kralj Leopold II proglasio je afrički Kongo za lični posjed pod nazivom Nezavisna država Kongo.

1887. U milanskoj Scali prvi put izvedena Verdijeva opera “Otelo”.

1917. Usvajanjem novog ustava, Meksiko postao federativna republika od 28 saveznih država. Proklamovana je agrarna reforma i Crkva je odvojena od države.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

1983. U eksploziji bombe u prostorijama Palestinske oslobodilačke organizacije u Bejrutu poginule su 22 osobe.

1983. U Lyonu poslije izručenja iz Bolivije uhapšen ratni zločinac Klaus Barbie, jedan od šefova Gestapa u okupiranoj Francuskoj u Drugom svjetskom ratu. Barbie, nazvan dželatom iz Lyona, skrivao se u Boliviji 32 godine. Osuđen je 1987. na doživotnu robiju.

1988. Vrhovni sud SSSR-a ukinuo presudu kojom su u martu 1938. u vrijeme Staljinovih čistki osuđeni i potom ubijeni Nikolaj Buharin, Aleksej Rikov i niz drugih visokih sovjetskih partijskih i državnih rukovodilaca. Oni su potom posmrtno rehabilitovani.

1993. Umro američki režiser, scenarista i producent Joseph Leo Mankiewicz, dobitnik dva Oscara za režiju i dva za scenarij (“Sve o Evi”, “Pisma trima ženama”, “Julije Cezar”, “Kleopatra”, “Bosonoga kontesa”, “Iznenada prošlog ljeta”).

1994. Na sarajevskoj pijaci Markale u centru grada od granate ispaljene sa položaja Vojske RS-a ubijeno 68, a ranjeno više od 140 ljudi. 

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Tržnica Markale u Sarajevu koja se nalazi u užem dijelu grada, u toku opsade Sarajeva od 1992. do 1996. godine, bila je meta skoro svakodnevnih granatiranja od strane VRS. Prvi masakr na glavnoj gradskoj tržnici, desio se 5. februara 1994. godine, između 12:10 i 12:20 poslije podne, kada je minobacačkim projektilom kalibra 120 mm ispaljenim sa srpskih položaja ubijeno 68, a ranjena 144 civila.
Ubrzo nakon ovog napada UNPROFOR je optužio ARBiH, misleći da je granata ispaljena sa njihovih položaja. Međutim, kasniji izvještaj UNPROFOR-a je primijetio grešku i konstatovao da se ne zna tačno s kojeg je položaja ispaljena granata. Tek u januaru 2004. godine, pred Haškim sudom dokazana je krivica Stanislava Galića, srpskog generala koji je komandovao opsadom Sarajeva, za ovaj zločin.
Dokaz za ovaj postupak je bilo svjedočenje balističkog eksperta Berke Zečevića, koji je ustanovio moguće lokacije odakle je granata ispaljena. Zečevićeva istraga je otkrila šest mogućih mjesta sa kojih je granata mogla biti ispaljena, od kojih su pet bili položaji VRS-a, a jedno pod kontrolom Armije RBiH. Mjesto pod kontrolom Armije RBiH je bilo vidljivo promatračima UNPROFOR-a, koji su potvrdili da tog dana ni jedna granata nije bila ispaljena sa tog položaja. Zečević je dalje objasnio da su se neki dijelovi projektila mogli proizvoditi samo u dva mjesta, a oba su bili pod kontrolom Vojske Republike Srpske. Treba napomenuti da je prof. Berko, također, svjedočio i protiv ratnog zločinca Radovana Karadžića.
Pomenuti Stanislav Galić je za ovaj zločin i mnogobrojne druge, koje je počinila vojska kojom je komandovao, osuđen na doživotnu kaznu zatvora.
U prvom masakru na tržnici Markale, 5. februara 1994. godine, ubijeni su: Senad Arnautović, Ibrahim Babić, Mehmed Baručija, Ćamil Begić, Emir Begović, Vahida Bešić, Gordana Bogdanović, Vaskrsije Bojinović, Muhamed Borovina, Faruk Brkanić, Sakib Bulbul, Jelena Čavriz, Almasa Čehajić, Zlatko Čosić, Alija Čukojević, Verica Ćilimdžić, Smilja Delić, Ifet Drugovac, Dževad Durmo, Fatima Durmo, Kemal Džebo, Ismet Fazlić, Vejsil Ferhatbegović, Dževdet Fetahović, Muhamed Fetahović, Ahmed Fočo, Majda Ganović, Isma Gibović, Rasema Hasanović, Alija Hurko, Mirsada Ibrulj, Mustafa Imanić, Rasema Jažić, Razija Junuzović, Hasija Karavdić, Mladen Klačar, Marija Knežević, Selma Kovač, lbro Krajčin, Sejda Kunić, Jozo Kvesić, Numo Lakača, Ruža Malović, Jadranka Minić, Safer Musić, Nura Odžak, Mejra Orman, Hajrija Oručević, Seid Prozorac, Smajo Rahić, Igor Rehar, Rizvo Sabit, Zahida Sablja, Nedžad Salihović, Hajrija Smajić, Emina Srnja, Džemo Subašić, Šaćir Suljević, Hasib Šabanović, Ahmed Šehbajraktarević, Bejto Škrijelj, Junuz Švrakić, Pašaga Tihić, Munib Torlaković, Ruždija Trbić, Džemil Zečić, Muhamed Zubović i Senad Žunić.
Drugi masakr na istoj tržnici dogodio se 28. augusta 1995. godine, u 11:00 sati ujutru, sa pet ispaljenih granata sa položaja VRS, a tada je ubijeno 37, a ranjeno 90 civila.

                                                                                                               (historija.ba)

1996. Sarajevska policija uhapsila i kasnije predala Međunarodnom sudu za ratne zločine u Haagu srpske oficire Đorđa Đukića i Aleksu Krsmanovića, što je izazvalo ozbiljnu političku krizu u tek uspostavljenim kontaktima dva bosanska entiteta. General Đukić je umro u zatvoru, a pukovnik Krsmanović je oslobođen optužbe.

1997. Tri najveće švajcarske banke osnovale, pod snažnim međunarodnim pritiskom, fond od sto miliona švajcarskih franaka za žrtve holokausta. Pritisak je uslijedio nakon otkrića da su švajcarske banke sarađivale s njemačkim nacistima u Drugom svjetskom ratu u skrivanju novca i dragocjenosti od zatočenih i ubijenih Jevreja.

1999. U 76. godini umro Neville Bonner, prvi Aboridžin poslanik u australijskom parlamentu.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

2000. Umro Claude Autant-Lara, jedan od najistaknutijih i najplodnijih francuskih filmskih reditelja.

2002. Belgijski ministar inostranih poslova Louis Michel uputio je izvinjenje zbog uloge njegove zemlje 1961. u atentatu na tadašnjeg kongoanskog lidera Patrisa Lumumbu. On je ponudio pomoć od 3,25 miliona dolara Fondu “Patris Lumumba” za promociju demokratije u toj zemlji.

image

Jacques Klein

2002. Specijalni izaslanik generalnog sekretara UN-a u BiH Jacques Klein izvršio je smotru ujedinjene mostarske policije, čime je zvanično šest policijskih uprava integrirano u jednu.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

image

John Hench

2004. Umro John Hench, zvanični autor Mickeyja Mousea, dugogodišnji crtač u studiju Walta Disneyja. Hench je dobitnik Oscara za specijalne efekte u filmu “20.000 milja pod morem”, snimljenom 1955. godine.

2006. Iran povukao ambasadora iz Danske u znak protesta zbog objavljivanja stripa o poslaniku Muhamedu u listu Jilands Posten.

2009. Evropski parlament usvojio rezoluciju o Kosovu i pozvao članice EU koje nisu priznale nezavisnost Kosova da to učine. Rezolucija definiše obaveze EU prema Kosovu s ciljem njegovog razvoja i članstva u EU.