Na današnji dan: HVO oslobodio selo Ravne, Srbija i Crna Gora sankcionisane zbog umiješanosti u rat u BiH
Ravno
1431. U Rouenu spaljena na lomači francuska nacionalna heroina Ivana Orleanska nakon što je po nalogu Engleza pred crkvenim sudom optužena da je jeretik i vještica. Rehabilitovana je na reviziji procesa 1456, a odlukom pape Benedikta XV 1920. proglašena je za sveticu.
1498. Kristofer Kolumbo isplovio sa šest brodova iz španske luke Sanlukar na treće putovanje u Novi svijet, tokom kojeg je otkrio Trinidad i obale Južne Amerike (ušće rijeke Orinoko u Atlantski okean).
1640. U Antwerpenu umro flamanski barokni slikar Peter Paul Rubens. Njegovo djelo imalo je ogroman uticaj na evropsko slikarstvo.
1778. Umro francuski filozof, pisac i historičar Francois Volter, jedan od najznačajnijih mislilaca evropskog prosvjetiteljstva u 18. vijeku.
1848. SAD i Meksiko ratifikovali sporazum potpisan u februaru 1848. nakon poraza Meksikanaca u američko-meksičkom ratu. Za naknadu od 15 miliona dolara u sastav SAD-a ušle su meksičke teritorije Novi Meksiko, Kalifornija, dijelovi Nevade, Jute, Arizone i Kolorada.
1876. U Postirama na otoku Brač rođen književnik i političar Vladimir Nazor.
1909. U Chicagu rođen američki klarinetista i kompozitor Benny Goodman, najpopularniji džez-muzičar tridesetih godina, nazvan kralj svinga. Svirao je i sa simfonijskim orkestrima. Umro je u New Yorku 13. juna 1986. godine.
1913. Zaključen mirovni ugovor u Londonu između Bugarske, Srbije, Crne Gore i Grčke i poražene Turske, kojim je okončan Prvi balkanski rat. Turska je ovim ugovorom izgubila sve balkanske posjede osim Carigrada sa okolinom.
1960. Umro ruski pisac Boris Leonidovič Pasternak, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1958. Najveći uspjeh kod publike i književne kritike donio mu je roman “Doktor Živago”, objavljen u inostranstvu, nakon čega je izbačen iz ruskog Saveza pisaca. U SSSR-u je “Doktor Živago” štampan tek 1988.
1961. Iz zasjede ubijen dominikanski diktator Rafael Trujillo.
1973. Zapadna Njemačka i Čehoslovačka postigle dogovor o normalizaciji odnosa nakon 32-godišnjeg prekida.
1984. U Sarajevu umro Šukrija Pandžo, bh. književnik.
1992. Poslije osam mjeseci okupacije, snage HVO-a oslobodile selo Ravno u Hercegovini. Ravno je bilo prva žrtva agresije na BiH, kada su JNA i srpske snage ušle u ovo selo, potpuno ga porušile i zapalile.
1992. Savjet bezbjednosti UN-a usvojio je Rezoluciju 757 kojom su Srbiji i Crnoj Gori, zbog umiješanosti u rat u BiH, uvedene sankcije koje podrazumijevaju potpunu ekonomsku blokadu i prekid svih naučnih, kulturnih i sportskih veza sa svijetom.
1998. U sjevernoj afganistanskoj provinciji Tahar u zemljotresu je poginulo najmanje 3.000 ljudi.
1999. Najmanje 54 osobe poginule su u Minsku kada je nekoliko hiljada mladih nakon završetka koncerta rok-muzike jurnulo u ulaz stanice podzemne željeznice da se sklone od iznenadne provale oblaka.
2001. Na posljednjem suđenju u Njemačkoj za zločine počinjene u Drugom svjetskom ratu bivši oficir SS-a i nadzornik u koncentracionom logoru Theresienstadt, 89-godišnji Anton Malloth osuđen je na doživotni zatvor zbog ubistva trojice i pokušaja ubistva četvrtog zatvorenika jevrejske nacionalnosti na svirep način.
2008. Županijski sud u Zagrebu oslobodio Rahima Ademija optužbi za ratne zločine protiv civila u vojnoj akciji Medački džep, dok je drugooptuženi Mirko Norac osuđen na sedam godina zatvora. Postupak protiv njih hrvatsko pravosuđe preuzelo je od Haškog suda.
2012. Specijalni tribunal za Sijera Leone osudio na 50 godina zatvora bivšeg predsjednika Liberije Charlesa Taylora za ratne zločine počinjene tokom građanskog rata u Sijera Leoneu od 1991. do 2002. u kojem je poginulo 120.000 ljudi.
