Od smrti Jamesa Smithsona i osnivanja Instituta, prve nuklearne elektrane, otmice aviona u Entebeu, do ključnih političkih i kulturnih trenutaka u bivšoj Jugoslaviji i svijetu.
Nastavak vijesti ispod promo sadržaja
1829. Umro engleski hemičar James Smithson. Njegovim zavještanjem osnovan je Smithsonov institut (1846), jedna od najvećih institucija u svijetu koja se bavi popularizacijom nauke i kulture.
Ministri spoljnih poslova SSSR-a, SAD-a, V. Britanije i Francuske odlučili su da Grčkoj pripadnu Dodekaneska ostrva, uključujući Rodos, koja su bila pod italijanskom upravom do 1943. Ugovorom u Parizu 1947. odluka je potvrđena.
1954. U Obninsku, blizu Moskve, puštena je u rad prva nuklearna elektrana u svijetu.
Nastavak vijesti ispod promo sadržaja
1976. Palestinski teroristi u Grčkoj oteli su avion Air Francea sa 246 putnika i 12 članova posade i prinudili posadu da ga odveze u Entebe u Ugandu. Taoci su oslobođeni akcijom izraelskih komandosa 4. jula.
1991. Dva dana pošto je Slovenija proglasila nezavisnost, JNA je zaposjela granične prelaze prema Italiji, Mađarskoj i Austriji, nakon čega je došlo do šestodnevnog rata sa jedinicama slovenačke teritorijalne odbrane. Prema podacima Crvenog krsta Jugoslavije, poginulo je 49 ljudi, među kojima najviše regruta JNA.
1992. U Sarajevu je osnovan Građanski forum Srba Sarajeva, na kojem je usvojena zajednička izjava, u kojoj se navodi da je zajednički cilj svih naroda slobodno Sarajevo, slobodna, cjelovita i suverena BiH, u kojoj će biti zagarantirane građanske slobode i nacionalna ravnopravnost svih naroda.
1993. Vojska SAD-a sa 23 krstareće rakete Tomahavk bombardovala je sjedište iračke obavještajne službe u Bagdadu.
1997. Predsjednik Tadžikistana Imomali Rahmonov i vođa islamista Said Abdulo Nuri potpisali su mirovni ugovor o okončanju četverogodišnjeg građanskog rata u toj bivšoj sovjetskoj republici.
Nastavak vijesti ispod promo sadržaja
1997. Na konferenciji u Bruxellesu predstavnici 95 zemalja saglasili su se da se zabrani upotreba nagaznih mina.
1999. S ciljem okončanja sedmogodišnjeg nasilja tokom kojeg je ubijeno oko 100.000 ljudi, alžirska vlada je, na inicijativu predsjednika Abdelaziza Buteflika, odobrila nacrt zakona o amnestiji muslimanskih ekstremista.
1999. U Atini u 80. godini umro bivši lider grčke vojne hunte Georgos Papadopulos. Tokom vladavine hunte 1967-1974. hiljade Grka su bile uhapšene i mučene.
2000. Ujedinjene nacije objavile su da je AIDS do sada usmrtio 19 miliona ljudi u svijetu i procijenile da će od te bolesti umrijeti polovina tinejdžera najsiromašnijih afričkih zemalja.
2001. Više od milion ljudi okupilo se da čuje govor pape Ivana Pavla Drugog na kraju njegove petodnevne posjete Ukrajini.
Nastavak vijesti ispod promo sadržaja
2001. Zija Dizdarević, novinar i kolumnista Oslobođenja, proglašen je za najboljeg novinara u 2001. u BiH, u okviru desete jubilarne manifestacije Novinar godine, koju organizira Savez novinara BiH.
Udarcem dlijetom u kamen predsjednik Italije Carlo Azeglio Ciampi svečano je otvorio kamenoklesarske radove na obnovi Starog mosta u Mostaru. Obnovljeni Stari most otvoren je 23. jula 2004.
2002. Umro John Entwistle, basista legendarne britanske rok-grupe The Who.
Nastavak vijesti ispod promo sadržaja
2007. U Odobašinoj ulici u Sarajevu u klasičnoj sačekuši ubijen je Ramiz Delalić, ratni komandant Devete brdske brigade Prvog korpusa Armije RBiH.
Ramiz Delalić, poznatiji kao Ćelo, bio je jedna od najkontroverznijih figura ratnog i poratnog Sarajeva – komandant Armije RBiH, kriminalac, tajni agent i čovjek za kojeg su u Srbiji tvrdili da je „počeo rat“ ubistvom Nikole Gardovića 1. marta 1992. godine. Ubijen je 27. juna 2007. u sačekuši ispred svoje kuće u sarajevskoj Odobašinoj ulici.
Rođen je 1963. u Priboju, a krajem osamdesetih se preselio u Sarajevo, gdje je ubrzo stekao reputaciju opasnog čovjeka s kriminalnim dosjeom. Do rata je već bio poznat policiji, a spominjalo se i da je bježao iz zatvora u Njemačkoj. Prema vlastitim riječima, prije rata je prošao vojnu obuku u Hrvatskoj kod generala Dajdže (Nijaza Batlaka), s kojim je kasnije sarađivao i u ratu.
Delalić je postao poznat široj javnosti kada je na dan svadbe 1. marta 1992. došlo do incidenta ispred Vijećnice, kada je ubijen mladoženjin otac Nikola Gardović, a ranjeni sveštenik i još jedna osoba. Delalić je kasnije tvrdio da nije mislio bukvalno kada je priznao ubistvo, već da je govorio pod emocijama. Nakon toga bježi iz Sarajeva, a za njim je raspisana potjernica.
Početkom rata se vraća i postaje zamjenik komandanta, a faktički komandant Devete brdske brigade Armije RBiH. Zbog ratnih zločina je svjedočio i u Hagu, gdje je tvrdio da je lično spasio dvoje djece iz sela Grabovica.
U oktobru 1993. godine bio je meta akcije "Trebević", zajedno s Mušanom Topalovićem Cacom, kojom je tadašnje rukovodstvo RBiH pokušalo da se obračuna s kriminalom u vlastitim redovima. Dok je Caco ubijen, Delalić je preživio i predao se, a zatim pušten nakon nekoliko mjeseci. Ubrzo se uključuje u tajne poslove za državu, a paralelno razvija biznis i širi svoj uticaj u podzemlju.
Nakon rata, Ćelo postaje jedan od najmoćnijih ljudi sarajevskog kriminalnog miljea. Vladao je gradom u tišini sve do 2002. godine kada je za njim ponovo raspisana potjernica jer nije izdržao kaznu zbog nasilničkog ponašanja. Iste godine se intenziviraju napori da se procesuira zbog ubistva Gardovića, ali do presude nikada nije došlo.
Njegov sukob s Muhamedom Alijem Gašijem, drugim moćnim čovjekom podzemlja i kumom Nasera Kelmendija, postaje sve žešći. Gaši je tvrdio da mu je Delalić opljačkao kuću i naručio više napada na njega. Njihov sukob kulminirao je verbalnim okršajem u Istanbulu i nizom bombaških napada.
Ramiz Delalić ubijen je 27. juna 2007. u Sarajevu ispred svoje zgrade. Prema svjedočenjima, ubijen je iz automatskog pištolja Uzi, u klasičnoj sačekuši. Istraga o ubistvu još traje, a među imenima koja se najčešće spominju su Strahinja Rašeta i Milan Mitić, dok se za organizaciju likvidacije spekuliše da stoji Naser Kelmendi.
Sahranjen je na šehidskom mezarju Kovači uz prisustvo nekoliko hiljada ljudi, saboraca, bivših zvaničnika i ratnih komandanata. Njegova smrt označila je kraj jedne ere sarajevskog podzemlja, ali i ostavila niz neriješenih pitanja o vezi države, rata i kriminala.
2010. U Beogradu umro Edo Mulahalilović, bosanskohercegovački kompozitor, tekstopisac i producent.
Nastavak vijesti ispod promo sadržaja
U Rimu je umro Carlo Pedersoli, poznat kao Bud Spencer, italijanski glumac. Bio je poznat po svojoj visini (1,93 m) i ulogama u špageti westernima i komedijama koje su bile popularne u Evropi.
