Na današnji dan - 24. februar: Počela sjeći Pustinjska sablja

1443. Rođen mađarski kralj Matija Hunjadi, poznat kao Matija I Korvin. Sin Janjoša Hunjadija, vojvode iz Erdelja, izabran za kralja 1458. bio je posljednji ugarski vladar koji je uspio da sredi unutrašnje prilike u zemlji i uspostavi jaku kraljevsku vlast. Uspješno je ratovao protiv Turaka i Habsburgovaca, 1486. zauzeo je Beč. Reformisao je državu, a u Požunu je osnovao 1465. univerzitet i 1472. prvu štampariju. Poslije njegove smrti 1490. Mađari su izgubili sve teritorije koje je osvojio.

1582. Papa Grgur XIII izdao je bulu kojom se u upotrebu uvodi gregorijanski umjesto dotadašnjeg julijanskog kalendara.

1848. U Londonu je na njemačkom jeziku objavljen Manifest komunističke partije, koji su, prema odluci Kongresa tajnog radničkog udruženja Saveza komunista održanog u Londonu u novembru 1847, napisali Karl Marx i Friedrich Engels.

1868. Kongres SAD-a pokrenuo, prvi put u američkoj historiji, postupak impičmenta protiv predsjednika države Andrewa Johnsona. Optužen za kršenje Ustava, Johnson je bio primoran da se naredne godine povuče sa predsjedničkog položaja.

1945. Američke trupe u Drugom svjetskom ratu oslobodile su Manilu, glavni grad Filipina koji je bio pod japanskom okupacijom.

1955. U San Franciscu rođen Steven Paul Jobs, američki računarski pionir. Bio je izvršni direktor, biznismen i dizajner tvrtke Apple Inc, čiji je suosnivač. Sudjelovao je u razvoju iPhonea, iPada, iPoda i Maca. Umro je 5. oktobra 2011.

Steven Paul Jobs/

1974. Pakistan je saopštio da je zvanično priznao Bangladeš (bivši Istočni Pakistan) kao nezavisnu državu.

1989. Sahranjen car Japana Hirohito, regent od 1921, kada je zamijenio bolesnog oca, i car od 1926. Poslije poraza Japana u Drugom svjetskom ratu, odrekao se 1946. “božanskog porijekla”, a ustavom 1947. ukinuta mu je carska apsolutistička vladavina.

1990. Umro italijanski državnik Alessandro Pertini, predsjednik Italije 1978-1985. Učesnik u Pokretu otpora tokom Drugog svjetskog rata, bio je jedan od najpopularnijih političara poslijeratne Italije.

Alessandro Pertini/

1991. Američke i savezničke snage počele su u Zalivskom ratu kopnenu ofanzivu pod nazivom Pustinjska sablja na iračke snage u Iraku i Kuvajtu. Do 27. februara oslobođen je Kuvajt, a 10. marta potpisano je primirje.

1996. Palestinski militanti ubili u dva samoubilačka napada u Izraelu 27 i ranili 77 ljudi.

1998. Francuski parlament je jednoglasno ratifikovao sporazum o sveobuhvatnoj zabrani atomskih proba.

2001. George Bush preuzeo je dužnost predsjednika SAD-a nakon što je na izborima pobijedio Ala Gora.

2002. Na Zimskim olimpijskim igrama u Salt Lake Cityju (SAD) najviše medalja osvojili su sportisti iz Njemačke: 12 zlatnih, 16 srebrenih i sedam bronzanih, ukupno 35 medalja.

2003. Lider Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj dobrovoljno se predao Haškom tribunalu, pred kojim je optužen za zločine protiv čovječnosti i ratne zločine u Hrvatskoj, BiH i Vojvodini. Žalbeno vijeće Mehanizma u Haagu ukinulo je oslobađajuću prvostepenu presudu Vojislavu Šešelju i osudilo ga na deset godina zatvora za progon Hrvata u Vojvodini.

2004. U snažnom zemljotresu u sjevernom Maroku poginule su 572 osobe, a 30.000 ljudi je ostalo bez domova.

2017. U mjestu Kadirići kod Sanskog Mosta Muhamed Kadirić je iz automatske puške ubio Safeta Kadirića, svog komšiju iz Vrhpolja, te Elkaza Razića i Emira Bajrića iz sela Kamičak, poznanike i prijatelje.

2018. Devetero djece je poginulo, a 20 povrijeđeno kada je vozilo udarilo u učenike ispred škole u državi Bihar na istoku Indije. Automobil se prevrnuo nakon nesreće, a vozač je pobjegao.