Vladimir Dzuro, heroj, istražitelj, čovjek
Izuzetno vrijedna i značajna knjiga predstavljena je u Vukovaru. Naziv knjige je “Istražitelj - Demoni balkanskog rata i svjetska pravda”, autor je češki detektiv, kriminalist iz Praga Vladimir Dzuro. Knjiga o ogromnoj hrabrosti i odvažnosti. Svjedočanstvo o odgovornosti i požrtvovanosti istražitelja odlučnog da, rizikujući vlastiti život, ratne zločince privede pravdi. Čovjek kojem se moraš diviti.
Dzuro je od travnja 1995. preko devet godina jedini češki istražitelj Međunarodnog kaznenog suda za ratne zločine počinjene na teritoriju bivše Jugoslavije (ICTY) u Den Haagu. Istražuje ratne zločine srpskih snaga u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini u vrijeme srpske agresije od 1991. do 1995. godine.
New York, Prag, Vinkovci
Najznačajniji slučajevi haškog istražitelja Vladimira Dzure su etničko čišćenje u sjeverozapadnoj Bosni i Hercegovini, za koje se odgovornim smatra Željko Ražnatović Arkan, masakr na Ovčari kod Vukovara, koji su počinili pripadnici tzv. JNA i srpske četničke paravojne postrojbe te hapšenje okupatorskog gradonačelnika Vukovara Slavka Dokmanovića. Upravo je ovaj istražitelj ratnog zločinca Dokmanovića uhapsio i sproveo u Haag.
Vladimir Dzuro je od 1994. angažiran u djelovanju Mirovnih snaga Ujedinjenih naroda (UNPROFOR) u Sarajevu, BiH, nakon toga kao istražitelj Suda u Haagu. Prvo izdanje knjige “Istražitelj - Demoni balkanskog rata i svjetska pravda” objavljeno je na engleskom jeziku i promovirano u sjedištu UN-a u New Yorku. Drugo izdanje na češkom predstavljeno je u Pragu. U Češkoj je knjiga doživjela već sedam izdanja. Po ovoj knjizi je u međuvremenu snimljen i istoimeni dokumentarni film.
Suizdavači trećeg, hrvatskog izdanja knjige su Ogranak Matice hrvatske Vinkovci, Hrvatski institut za povijest u Zagrebu, podružnica ovog Instituta u Slavonskom Brodu i Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata u Zagrebu. Hrvatsko izdanje premijerno je predstavljeno 18. 11. 2023. u Vinkovcima. Promocija knjige u Vukovaru održana je 20. prošlog mjeseca u prostoru vukovarskog Gradskog muzeja u dvorcu Eltz. Prezenteri knjige su predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Vinkovcima, doktor medicine, patolog Dražen Švagelj, profesor povijesti Hrvoje Sopta i dizajner, autor naslovnice i ilustracija u knjizi Nenad Barinić.
Svečanu promociju prate zvuci nježnih slavonskih balada vinkovačke muške pjevačke grupa Lipa. Vukovar je zaista pravo mjesto za predstavljanje ovako posebne knjige. Grad koji su osvajači srušili gotovo do temelja još vida svoje rane. Ali i s ponosom ide dalje. Pjesnici pjevaju: “Iz krvi i bola niknut će cvijeće i nikada narod zaboravit neće Vukovar. Stoji grad.” Knjiga za nezaborav. Za sadašnjost i budućnost bez tragedija poput vukovarske i sličnih strahota u svijetu.
Samo za čitatelje Oslobođenja, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Vinkovcima doktor Švagelj o knjizi Vladimira Dzure kaže: “Knjiga je izuzetna vrijednost, istiniti podaci čovjeka koji je prikupio svjedoke, dokumente, borio se da se nađu i tijela, dokazi zločina, ja sam zadivljen njegovom hrabrošću, stručnošću i upornošću. Radi se o knjizi jednog stvarnog heroja, koji je rizikujući svoj život uložio sve svoje potencijale da se zločinci privedu pravdi, da bi se otkrilo što više dokaza o počinjenim zločinima.”
Vladimir Dzuro se iskazao kao čovjek koji je neustrašivo tražio grobnice onih koji su ubijeni u zločinima počinjenim nad nenaoružanim civilima, ističe. “A ja kao čovjek koji sam rat proveo u Vinkovcima, u istočnom dijelu Hrvatske gdje su žrtve 40 posto bili civili, mogu reći da je to toliko vrijedna i originalna dokumentacija da sam ja s ovim što je u ovoj knjizi napisano bio upoznat sa svega 5 do 10 posto navedenih činjenica. Tako da je za mene ova knjiga dragocjeno otkriće istine o onome što se događalo i na područjima županija istočne Hrvatske. Ja čestitam autoru na velikom trudu i hrabrosti, posebice na činjenici da je to uspio objaviti”, kaže dr. Švagelj.
Upoznao je i osobno istražitelja Dzuru, koji danas živi u Pragu, zajedno su promovirali knjigu. “Prošle godine je bio u Koloni sjećanja u Vukovaru 18. 11, a isto veče i na promociji svoje knjige u Vinkovcima.” Pitam doktora kakav je istražitelj Dzuro kao osoba? “Jako jednostavan i skroman čovjek. Veliki ljudi su uvijek jednostavni i skromni”, odgovara.
Upravo je Vladimir Dzuro uhapsio ratnog zločinca Dokmanovića. Doktor Švagelj objašnjava: “On je kao istražitelj Haškog suda odlučio pokazati i dokazati da je moguće privesti ratne zločince Sudu u Haagu i on je taj koji je uhapsio prvog ratnog zločinca na ovim prostorima, a to je Slavko Dokmanović. Uhapšen je i sve je proteklo bez ikakvog incidenta, Vladimir Dzuro je bio u avionu kojim ga je transportirao i predao istražiteljima Suda u Haagu. To je bio čin koji je dokazao da je to moguće učiniti, što je potvrdila i Carla del Ponte, glavna tužiteljica. Ona je rekla da je ta uspješna operacija poslala vrlo jasnu poruku ljudima u bivšoj Jugoslaviji da nitko od onih koji su okrvarili vlastite ruke više neće moći tek tako umaći pravdi.”
Vladimir Dzuro u knjizi, među ostalim, piše o timovima istražitelja. Napisao je da je Istražni odjel Haškog suda podijeljen u 9 timova, 5 se timova usredotočilo na zločine koje su počinili Srbi u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, dva tima su istraživala Hrvate, jedan Bošnjake, a preostali timovi su se bavili zločinima koje su počinile osobe koje su djelovale u tijelima SFRJ. U knjizi je do detalja opisan ratni zločin koji je počinjen u Sanskom Mostu u Bosni i Hercegovini. “Opisan je u poglavlju pod nazivom ‘Arkan, krvavi kralj srpskog podzemlja’. Radi se o zločinima nad civilima Bošnjacima u naselju Sasina. U knjizi je reproducirana fotografija ploče postavljene u spomen žrtvama na mjestu smaknuća u Sasini. Na spomeniku piše: ‘Svjedočimo pred Bogom i narodom da su nas ovdje doveli srpski ekstremisti, zvijeri u ljudskom obliku, klali su nas, ubijali ispred farova autobusa u kojem su nas dovezli, samo zato što nismo njihove vjere, neka ih Bog kazni za njihovo zlo, Sanski Most, Sasina, 20-21.9.2000.’”, navodi.
U knjizi ima završnih riječi, razmišljanja... “Ima brojnih komentara o knjizi, među njima ističem onaj generala Jacques-Paula Kleina, veleposlanika SAD-a, zamjenika glavnog tajnika UN-a”, poentira doktor Švagelj. General Klein, šef Misije UNTAES, najuspješnije misije UN-a u povijesti ove najveće međunarodne organizacije kojom je provedena mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske, o knjizi Vladimira Dzure kaže: “Od osnutka Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju napisano je mnoštvo knjiga i novinskih članaka u kojima su analizirani pojedinačni sudski procesi i pravni učinci donesenih presuda. Mišljenja sam da je knjiga ‘Istražitelj - Demoni balkanskog rata i svjetska pravda’ prva koja objašnjava složenost, frustracije, ali i satisfakciju od istraga teških zločina počinjenih tijekom sukoba u bivšoj Jugoslaviji. Knjiga je obogaćena osobnim svjedočenjima ljudi koji su tim zločinima bili pogođeni, no također i iskustvima istražitelja i pravnika koji su uložili maksimalan trud kako bi počinitelji odgovarali za svoje sudjelovanje u tim zločinima.”
Jedan od recenzenata knjige, dr. Albert Bing, zagrebački novinar, od 1992. do 1995. prvi predsjednik hrvatskog ogranka Međunarodne organizacije za ljudska prava, angažiran na prihvaćanju žrtava rata iz BiH i na dostavi humanitarne pomoći u BiH, povjesničar iz Hrvatskog instituta za povijest, za Oslobođenje kaže: “Djelo Vladimira Dzure predstavlja iznimno vrijedan publicistički doprinos razumijevanja zbivanja u međunarodnoj zajednici u implementaciji pravde.”
Smatra da treba naznačiti širi kontekst događaja, pogotovo u Europi vezanih uz raspad jugoslavenske države, posebice način na koji je došlo do toga. Dok se Europa integrira, Jugoslavija se raspada i to u seriji veoma brutalnih ratova. “Iznimno je važno postaviti kriterije razrješenja jugoslavenskih sukoba i pokazalo se, što je relevantno iz neposrednog djelovanja Vladimira Dzure, kako relativno nepravedan mir nije solucija za rješenje balkanskih sukoba, već upravo obratno. Pa je relativno nepravedan mir generirao revanšizam, osvetu, to je povijesna lekcija”, analizira.
Vladimir Dzuro je svojevrstan kroničar događaja u bivšoj Jugoslaviji, naglašava, osoba koja je bila neposredno angažirana na prikupljanju dokumentacije. “Prilikom kontakata sa žrtvama zločina, sa strukturama iz kojih su generirani počinitelji Dzuro je imao najneposredniji uvid u prilike na terenu i svojevrstan je kroničar razvoja ideje da se promovira jedna međunarodna institucija, dakle ICTY, koja bi trebala spriječiti da se sukob dalje generira i unijeti element pravde kao okosnicu rješavanja trajne solucije koja bi bila prihvatljiva koliko-toliko za sve sudionike ratova. Vladimir Dzuro je u svome djelu iscrpno opisao posebne što sukobe, što napore međunarodne zajednice da se stvori okvir za provođenja pravde i premise za dugotrajno razrješenje sukoba koji bi bili prihvatljivi svima”, govori povjesničar.
Iako je relativno kratko bio stacioniran u Sarajevu 1994, napominje, Dzuro u knjizi detaljno opisuje niz upečatljivih detalja, od granatiranja grada do različitih životnih situacija ljudi u gradu pod opsadom. “On je doslovno važan svjedok recentne povijesti postjugoslavenskog prostora, njegovo djelo je vrijedan povijesni izvor”, konstatira dr. Bing.
Doktor Švagelj u ekskluzivnom razgovoru za Oslobođenje nakon vukovarske promocije knjige kaže mi da je Vladimir Dzuro dobio brojna odlikovanja. Zanima me je li dobio i neko odlikovanje Republike Hrvatske? Doktor odgovara: “Imate pravo pogađati.” Pa pogađam i kažem: Nije? “Nažalost,nije!”, odgovara.
“Odlikovan je Medaljom za služenje međunarodnoj pravdi. Ministar obrane Češke Republike mu je dodijelio najviše odlikovanje Zlatnu lipu, dok je od ravnatelja policije dobio Počasnu medalju za doprinos u izgradnji i promicanju ugleda Policije Češke Republike, Plaketu Policije Češke Republike, te Medalju za trajan i izuzetan doprinos u izgradnji sigurnosti i mira. Talijanska diplomatska akademija dodijelila mu je Međunarodnu nagradu kao priznanje doprinosa u unapređivanju metoda postizanja pravde i provedbe zakona u svijetu. Godine 2023. od glavnog tajnika Ujedinjenih naroda primio je Nagradu za dugu službu. Kod nas je to nezapaženo i nepoznato”, sumira doktor Švagelj.
Na moju konstataciju da promocija knjige prolazi nekako u tišini, kaže: “Za mene je nevjerojatno. Radi se o čovjeku koji je baš istražitelj Haškog suda, koji je za to dobio nagrade, oko kojeg nema nikakvog spora da bi navijao za ove ili one, voditelj tima je bio Filipinac, dva Engleza, jedan Kanađanin ruskog porijekla, to je bio njegov tim. Ova knjiga bi trebala ući u školske udžbenike. Vladimir Dzuro je kao glavni istražitelj vodio sedam tjedana iskapanja na mjestu masovne grobnice na Ovčari kod Vukovara.”
Mapa opsade Sarajeva
Odgovara i na pitanje gdje se danas knjiga može nabaviti? “Tiraž je mali, samo 400 primjeraka. Trebao bi biti 5.000. Mi, Ogranak Matice hrvatske u Vinkovcima, kao suizdavač imamo još 20-ak primjeraka knjige, dobili smo manji dio naklade, knjigu bi trebali imati u Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu.” Smatra da bi knjigu trebalo promovirati i u Sarajevu i u BiH: “Ona je dostupna, pošto je jezik razumljiv i ovdje i u Bosni i Hercegovini, ne treba prevoditelj”, kaže dr. Švagelj.
Dizajner Barinić otkriva mi da je “žena velikog značaja u ratu i miru” Sarajka Suada Kapić ustupila ilustraciju karte opsade Sarajeva koja je objavljena u knjizi. Ovaj tekst završavam tekstom kojim Vladimir Dzuro završava svoju knjigu, njegov zaključak glasi: “Unatoč svim uspjesima koje smo ostvarili sa suđenjima ratnim zločincima iz bivše Jugoslavije, jasno je da nam jedna stvar nije uspjela, niti nam je zapravo mogla uspjeti. Tisućama ubijenih s prostora čitave bivše Jugoslavije, bez obzira na njihovu nacionalnost, nitko neće vratiti život. Članove njihovih obitelji neće utješiti nikakva svjetska pravda.”
