Tri pasusa izvještaja američkih obavještajaca protresla region: Vatru pale nacionalisti
Blagoje Grahovac je bezbrižan
U tri pasusa koja je u svom godišnjem izvještaju o opasnostima u svijetu zapadnom Balkanu posvetila američka obavještajna zajednica, stoji da će se ove godine zapadni Balkan vjerovatno suočiti s povećanim rizikom lokalizovanog međuetničkog nasilja.
- Nacionalistički lideri vjerovatno će pogoršati napetost u svoju političku korist i spoljni akteri će ojačati i iskoristiti etničke razlike da povećaju ili zaštite svoj regionalni uticaj ili da osujete veću integraciju Balkana u EU ili euroatlantske institucije, stoji u izvještaju u kojem se podsjeća na sukobe Srba i kosovskih vlasti 2023. i poimenično proziva Milorad Dodik.
- Samo integracija i izgradnja institucija naše zemlje, a one su preduslov za ulazak u EU, sigurno eliminišu etničke i secesionističke politike, kaže Sadik Ahmetović.
Crna Gora: Građani znaju svoj put
To je za Vijesti rekao geopolitički analitičar i general u penziji Blagoje Grahovac komentarišući izvještaj Obavještajne zajednice Sjedinjenih Država o prijetnjama u svijetu koji je prošlog ponedjeljka objavila Kancelarija direktora Nacionalne obavještajne službe SAD-a (DNI).
U tom izvještaju, odnosno godišnjoj procjeni o prijetnjama u svijetu, navodi se da će se zapadni Balkan vjerovatno suočiti s povećanim rizikom lokalizovanog međuetničkog nasilja tokom 2024. godine.
“Nacionalistički lideri vjerovatno će pogoršati napetost u svoju političku korist i spoljni akteri će ojačati i iskoristiti etničke razlike da povećaju ili zaštite svoj regionalni uticaj ili da osujete veću integraciju Balkana u EU ili euroatlantske institucije”, piše u dokumentu.
U izvještaju se podsjeća na sukobe Srba i kosovskih vlasti 2023. na Kosovu i ukazuje na secesionističku politiku predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.
Grahovac smatra da Crna Gora može biti bezbrižna što se tiče toga iako procjenjuje da ruski uticaj jača u Crnoj Gori - i agentura i službe.
- Imam povjerenja u građane Crne Gore, ali i političke strukture, da neće doći do toga, kazao je Grahovac.
On ne smatra da dešavanja u BiH ili na Kosovu mogu usporiti EU integracije Crne Gore.
- Mogu ih ubrzati ukoliko Crna Gora bude ozbiljno radila na programima pridruživanja i da konačno počne zatvarati poglavlja, kazao je Grahovac.
Građani, poručuje naš sagovornik, postavljaju “direktrisu puta i bilo koja politika koja bi dovela do skretanja s tog puta doživjela bi fijasko”.
Prema istraživanjima, članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji podržava skoro 80 odsto crnogorskih građana.
U izvještaju Evropske komisije za prošlu godinu istaknuto je da je Crna Gora nastavila da se u potpunosti usklađuje sa svim stavovima, deklaracijama i zajedničkim pozicijama zajedničke vanjske i bezbjednosne politike EU, uključujući sankcije Rusiji.
Međutim, američki zvaničnici su više puta, nakon parlamentarnih izbora u junu prošle godine, rekli da su zabrinuti što je proruska i prosrpska koalicija Za budućnost Crne Gore (ZBCG) postala dio vlasti.
Specijalni izaslanik za Zapadni Balkan Gabriel Escobar kazao je prošle sedmice, uoči posjete Crnoj Gori, da su SAD zabrinute zbog činjenice da bi lideri nekadašnjeg DF-a mogli biti dio Vlade. Ulazak ZBCG u Vladu definisan je koalicionim sporazumom i predviđeno je da se to desi nakon rekonstrukcije, najkasnije do kraja godine.
Escobar je na onlajn brifingu sa novinarima rekao da partije, članice ZBCG (Nova srpska demokratija i Demokratska narodna partija), nisu partner Sjedinjenih Država.
- Predstavnici ovih partija govorili su da će preispitati članstvo u NATO-u, da imaju namjeru da povuku priznanje Kosova, što bi izazvalo dodatne tenzije u regionu. Tako da oni se nijesu promijenili. A kroz mnoge stvari koje radi šef parlamenta (Andrija Mandić) nijesmo vidjeli posvećenost euroatlantskim integracijama. Tako da jesmo zabrinuti zbog mogućnosti da oni koji ne dijele vrijednosti kao ostatak koalicije mogu ući u Vladu, rekao je Escobar.
U izvještaju Obavještajne zajednice SAD-a na zapadni Balkan se odnose tri pasusa u kojim se navodi da su “sukobi srpskih nacionalista i kosovskih vlasti 2023. doveli do smrti i povreda, uključujući povređivanje mirovnih snaga NATO-a”.
“Lider bosanskih Srba Milorad Dodik preduzima provokativne korake da neutrališe međunarodni nadzor u Bosni (i Hercegovini) i da obezbijedi, de facto, secesiju svoje Republike Srpske. Njegov postupak mogao bi podstaći vođe bošnjačkog (bosansko-muslimanskog) stanovništva da ojačaju sopstvene kapacitete da štite svoje interese i moguće da dovede do nasilnih sukoba koji bi mogli da nadvladaju snage za održavanje mira”, piše u izvještaju.
Obavještajna zajednica Sjedinjenih Država je grupa odvojenih obavještajnih agencija i podređenih organizacija vlade Sjedinjenih Država koje rade odvojeno i zajedno na obavljanju obavještajnih aktivnosti u cilju podrške spoljnoj politici i nacionalnoj bezbjednosti SAD-a.
Srbija: Kosovsko bure baruta ne mora da pukne
U tri kratka pasusa o zapadnom Balkanu u dokumentu piše da će “nacionalistički lideri verovatno pogoršati napetost, povećati svoju političku korist, a spoljni akteri će ojačati i iskoristiti etničke razlike da povećaju ili zaštite svoj regionalni uticaj ili da osujete veću integraciju Balkana u EU ili evroatlantske institucije”.
Politikolog Ognjen Gogić ukazuje da su srpsko-albanski odnosi opterećeni brojnim nerešenim pitanjima koja predstavljaju stalan izvor tenzija i nestabilnosti.
- Kako nema uslova za sporazumno rešavanje problema, tako se ne smanjuje rizik da će jedna od strana silom pokušati da namete svoju volju. Često se pribegava i provokacijama kako bi se druga strana navela da posegne za nasiljem. Događaji iz poslednje dve godine sasvim verno ilustruju tu dinamiku, kaže on.
Ukazuje da se na Kosovu mogu uočiti “znaci ranog upozorenja”. To je, objašnjava, pojam iz teorije sukoba koji upućuje da postoje faktori koji mogu da dovedu do izbijanja nasilja.
- Na identifikaciji tih pokazatelja su i zasnovane ocene o rizicima za nasilne sukobe na Kosovu. Utvrđivanje rizika, međutim, ne treba da služi stvaranju panike, već pravovremenom preduzimanju preventivnih radnji kako bi se sprečilo da do nasilja dođe, navodi Gogić.
Sagovornik Danasa dodaje da bi do eskalacije nasilja došlo, potrebno je da postoje povod i sredstva. Povod se, kako kaže, uvek lako može pronaći jer na Kosovu postoji puno “zapaljivog materijala”.
- Kada je reč o sredstvima, sada njima jedino raspolaže Priština. Nakon napada u Banjskoj, zaplenjena je ogromna količina oružja, vozila i opreme kojima su raspolagali srpski militanti, dok je uspostavljena čvrsta policijska kontrola na severu Kosova, koji je predstavljao epicentar kriza. Srpska strana je praktično onesposobljena da čini nasilne akcije sve i da ima takvu nameru, ukazuje on.
Upitan kako bi se novi sukobi mogli preduprediti, Gogić kaže da bi doprinela prevenciji sukoba, međunarodna zajednica može ili da podstakne strane da pronađu rešenja za sporna pitanja ili, ako to ne uspe, da ih odvrati od preduzimanja nasilnih akcija.
- Porazno je što se nakon više od decenije dijaloga koji se vodi pod okriljem EU, uz podršku SAD-a, sada više ne govori ni o normalizaciji odnosa, pa ni o kriznom menadžmentu, već o prevenciji sukoba, zaključuje Gogić.
Fatmir Šeholi, direktor Instituta za afirmaciju međuetničkih odnosa, nevladine organizacije iz Prištine, navodi da se izveštaj američke obaveštajne službe treba uzeti u obzir kao veoma realan - “jer procene Amerikanaca su izuzetno tačne”.
- Smatram da je na severu Kosova situacija veoma napeta i veoma složena zbog niza faktora. Međutim, sve dok američka obaveštajna služba ima detaljne podatke, smatram da upravo ta blagovremena saznanja mogu sprečiti oružani konflikt na severu Kosova, ukazuje on.
Šeholi kaže da na severu Kosova građani srpske nacionalnosti prećutno, ali u kontinuitetu, čine “građansku neposlušnost u političkom smislu i to se odražava i na bezbednosni aspekt na tom delu Republike Kosovo”.
Naš sagovornik podseća da međunarodni činioci na Kosovu već duže govore da je situacija na severu Kosova složena, ali bezbedna.
- Činjenica je da Srbi na severu ne trpe autoritet državnih organa Kosova i to pokazuju svaki dan u raznim oblicima, a bilo je pokušaja i oružanim sredstvima kada se pokušalo terorističkim načinom da se realizuju neki apetiti Srba kao što je bio slučaj Banjska. Da li možemo imati isti ili slični scenarij, teško je proceniti, ali podaci govore da na severu Kosova nema srpske kuće koja nije naoružana, što samo ukazuje da je situacija veoma napeta, navodi on.
Obaveštajni podaci najjačih bezbednosnih međunarodnih faktora na Kosovu, što su, kaže, KFOR, CIA, EULEX, govore da treba dijalogom kao jedinim sredstvom da se reše svi sporovi, napominje on.
Međutim, kako primećuje, taj dijalog između kosovske Vlade i Srba sa Kosova ne postoji, izuzev nekolicine Srba koji su deo kosovske Vlade, ali koji “nemaju ama baš nikakav uticaj”.
- Sve ovo otežava komunikaciju Vlade Kosova i Srba na Kosovu jer Srbi ne doživljavaju ovu Vladu kao vladu s kojom mogu rešiti bilo koji problem. I sve ovo može dovesti do izazivanja napetih situacija sa nesagledivim posledicama. Kada ovome dodamo i interesovanje ruskog faktora da utiče na povećanje napetosti na severu Kosova, onda smatram da treba veoma ozbiljno shvatiti situaciju na severu Kosova, koje je postalo bure baruta, koja može puknuti svaki čas, navodi Šeholi.
BiH: Sukobe podstiču etničke politike
“Zapadni Balkan vjerovatno će se suočiti s povećanim rizikom od lokaliziranog međuetničkog nasilja tokom 2024. godine. Nacionalistički lideri vjerovatno će pogoršati napetost zbog svoje političke prednosti i vanjskih aktera, ojačat će i iskoristiti etničke razlike kako bi povećali ili zaštitili svoj regionalni uticaj ili osujetili veće integracije Balkana u EU ili euroatlantske institucije”, navodi se u izvještaju koji je sačinio ured direktora Nacionalne obavještajne službe.
Upravo u ovom izvještaju istaknuto je ime Milorada Dodika. Navodi se da “čelnik bosanskih Srba poduzima provokativne korake kako bi neutralizirao međunarodnu zajednicu i nadzor u Bosni, te osigurao de facto otcjepljenje za Republiku Srpsku”.
“Njegovo djelovanje moglo bi potaknuti vođe bošnjačkog (bosansko-muslimanskog) stanovništva da osnaže vlastite kapacitete i zaštite svoje interese te tako eventualno dovesti do nasilnih sukoba koji bi mogli nadvladati snage mirovne misije”, ističe se u dokumentu.
Dodik je odmah reagovao i na platformi X naveo da Republika Srpska ne planira nikakvu secesiju, te da neće dozvoliti da bilo ko ugrozi mir i stabilnost.
- Ponovio sam više puta i ponoviću opet, ja sam čovjek mira i neću nikada dozvoliti da se ugrozi bezbjednost ljudi, naveo je Dodik, kojem se sudi pred Sudom Bosne i Hercegovine zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika.
Bivši ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetović ističe da je stalna teza koja se provlači kako kroz izvještaje američkih sigurnosnih službi tako i drugih relevantnih svjetskih institucija koje istražuju sigurnost i geopolitiku da je Balkan sa aspekta sigurnosti rovito područje.
- Kad tome dodamo da se na Balkanu preklapaju interesi velikih sila kako onih sa Istoka tako i sa Zapada, a imajući u vidu i našu balkansku istoriju koja se periodično ponavlja, rizik međuetničkih sukoba postoji, ali sam siguran da međuetničke sukobe podstiču etničke politike koje opstaju zahvaljujući podizanju tenzija među narodima na Balkanu, kaže Ahmetović.
On ukazuje da mi u Bosni i Hercegovini imamo i etnički ustav koji sam po sebi proizvodi stalnu političku napetost koja može eskalirati zahvaljujući potrebama etničkih politika.
- Dodik je prije najmanje deset godina u dokumente svoje partije ugradio mogućnost referenduma i secesije. Problem je što zadnjih deset godina nije bilo politike koja europeizira našu zemlju kao preduslov za integraciju u EU i NATO. Samo integracija i izgradnja institucija naše zemlje, a one su preduslov za ulazak u EU, sigurno eliminišu etničke i secesionističke politike. Zbog toga je otvaranje pregovora sa EU pobjeda koja učvršćuje mir, otvara ekonomske perspektive naše zemlje, a istovremeno i ostavlja manje prostora politikama i političarima koji funkcionišu na podjelama i kontinuiranim političkim sukobima, jasan je Ahmetović.
Dodaje i to da sigurnost u BiH zavisi od regionalne sigurnosti, ali isto tako i da je istina da nam treba veća unutrašnja stabilnost na kojoj treba raditi u budućnosti kroz evropske integracije.
- A što se tiče smirivanja Dodika kroz evropske integracije, ne vidim njega kao jedini problem. Ima i onih koji sebe nazivaju bosanskim patriotima, a svojim politikama prave veliki problem unutrašnjoj stabilnosti i napretku naše zemlje, podvlači bivši ministar sigurnosti BiH.
Milorad Dodik, koji je zbog antidejtonskog djelovanja pod britanskim i američkim sankcijama, a koje su dan nakon ovog izvještaja proširene na njegove bliske saradnike Branislava Okuku, Jelenu Pajić Baštinac i Srebrenku Golić jer su direktno učestvovali u organizaciji proslave neustavnog Dana RS-a 2024, u posljednjih nekoliko godina je više puta pozivao na secesiju entiteta RS.
Zbog izvještaja optužio je i Ameriku da “priželjkuje neko novo žarište”, na kojem bi trenutni američki predsjednik Joe Biden “mogao da dobije neki poen uoči izbora”.
Nedžad Korajlić, profesor Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije UNSA, ističe da stranci ne mogu biti krivi, jer su oni donijeli mir u BiH.
- Da nije bilo njih, mi bismo i danas ratovali. Naravno da je to loša retorika. Vjerujem da će gospodin Dodik promijeniti svoju priču i da će da se okrene, kao i do sada, našim unutrašnjim odnosima, mada malo teže nego bilo ko drugi. U svakom slučaju, to će biti jedna teška utakmica iz razloga što je na gospodinu Dodiku sigurno veliki pritisak da prihvati sve ove uslove što međunarodna zajednica traži od BiH i naravno da to može loše uticati na njegovu reputaciju na Istoku, zaključuje Korajlić.
