Znamen na koži: Tradicijska tetovaža žena katolkinja iz BiH
Imendanski zidni kalendar za 2025. godinu “Znamen na koži” izašao je iz tiska, objavili su iz Hrvatskog kulturnog društva (HKD) Napredak. Tema kalendara je tradicijska tetovaža žena katolkinja iz Bosne i Hercegovine. Predgovor za katalog napisala je Vesna Haluga, članica HKD-a Napredak i autorica knjige “Znamen na koži tradicijska tetovaža žena Hrvatica, katolkinja iz Bosne i Hercegovine”. Njezina knjiga stručno i znanstveno obrađuje fenomen hrvatske tradicijske tetovaže te daje cjelovit prikaz nastanka fenomena, povijesni okvir i suvremeni kontekst pojavnosti tradicijskog tetoviranja, a dio tog fenomena tematski je kroz fotografije lijepo pretočen u ovaj kalendar, navode iz Napretka.
Citiraju dio predgovora znanstvenice Haluga, u kojem među ostalim piše: “Svaki narod, svaka kultura ima svoj znamen po kojemu ga poznajete i prepoznajete. Hrvatska tradicijska tetovaža žena katolkinja u Bosni i Hercegovini tome zorno svjedoči.” Nastavno pojašnjava da običaj tetoviranja (bocanja, sicanja, križićanja) žena Hrvatica, katolkinja iz BiH je jedinstven primjer hrvatske tradicijske kulture te “može i treba biti poznat i prepoznat u svijetu”. Kako ističe autorica teksta, riječ je o pojavnosti nastaloj prije više od tisuću godina, a koja je najveći značaj imala u vrijeme osmanlijske okupacije BiH između 1463. i 1878. “Kada je tetovirani križ na čelu, prsima, rukama ili prstima, pored primarno zaštitne funkcije od osmanskih osvajača (sprječavanja odvođenja i silovanja) imao i identitetsko vjersko značenje pripadnosti hrvatskom narodu i Katoličkoj crkvi.”
Prvobitna zaštitna funkcija, pojašnjava dalje, oslobađanjem od Turaka, od zaštitne preko tradicijsko običajne, prerasta u suvremenu identitetsko-identifikacijsku formu, zadržavši pritom izvorni, jedinstveni dizajn. Prema navodima autorice, zabilježeno je 317 motiva koji se javljaju pojedinačno ili u kombinaciji s drugim. “A najčešći su motivi križa. Sam postupak je bio izrazito bolan te, također, simbolično izražava snagu, izdržljivost i hrabrost žene”, ističe u tekstu.
Napuštanje običaja tradicijskog tetoviranja započelo je prije Drugog svjetskog rata, a sve do šezdesetih godina 20. stoljeća tetoviranje se zadržalo kod katolkinja u BiH. “Danas običaj polako izumire i nema funkcionalno-komunikacijsko značenje kakvo je imalo tijekom povijesti. Moguće je još kod starijih žena, poglavito u području srednje Bosne pronaći tetovaže, no njihovo značenje je uglavnom obredno ili običajno, te su ujedno i simbol kršćanskog, katoličkog identiteta. Izvornog sicanja (bocanja) gotovo da više i nema”, zaključuje Haluga.
Priređivači Napretkovog kalendara pišu da Zoran Stojanović i Mladen Topić iz Rame pripremaju monografiju živućih tradicijskih tetoviranih žena. Dizajnerica Helena Beljo u svojoj kolekciji “Saja” koristi motiv tradicijske tetovaže i također pridonosi njenoj promociji i popularizaciji u cijelom svijetu, dodaju. Podsjećaju i na dugu tradiciju Napretkovog kalendara, čija prva izdanja datiraju s početka 20. stoljeća. Napredak je svoj prvi zidni kalendar tiskao 1904. Stoga je i ovaj kalendar za 2025. jedan novi znamen i puno više od datuma imendana i brojeva, on je kultura sjećanja zapisana na 12 listova, poentiraju. Urednik zidnog kalendara za 2025. je dopredsjednik HKD-a Napredak Miroslav Landeka, autor fotografije je Zoran Stojanović, katolički imendanski kalendar ispisao je mons. Tomo Knežević, autor dizajna je Igor Šutalo, kalendar je tiskao Suton Print iz Širokog Brijega.
