Živi simbol Dubrovnika
/ARHIV FOLKLORNOG ANSAMBLA LINĐO
Čarobna priča iz očaravajućeg Dubrovnika. Folklorni ansambl Linđo, jedan od simbola Dubrovnika, obilježava 60 godina postojanja. Senzacionalni svečani rođendanski koncert Linđa, održan je petak, 22. kolovoza, ispred dubrovačke Katedrale u sklopu 76. Dubrovačkih ljetnih igara. Emocije, ponos i tradicija gotovo opipljivi u zraku, a u prepunom gledalištu Dubrovčani svih generacija, članovi obitelji, prijatelji i bivši linđovci koji su, kako se ističe, svoje živote utkali u povijest ovog slavnog Ansambla.
Na Igrama
Karizmatični Linđo je također i zaštitni znak Igara. Linđo nije Linđo ako nije na Igrama, a Igre nisu Igre ako na njima nije Linđo! Tako kažu u Dubrovniku. Nastupi Linđa na Dubrovačkim ljetnim igrama, jednom od najdugovječnijih međunarodnih ljetnih festivala na svijetu i najvećem u Hrvatskoj, ostaju zauvijek u sjećanju. Folklorni ansambl Linđo je danas ustanova u kulturi čiji je osnivač Grad Dubrovnik.
Linđo, živi simbol Dubrovnika i hrvatske tradicijske kulture, kako ga se još naziva od milja, osnovan je 1965. na inicijativu Marije Bebe Dujmović i Stijepa Stražičića uz umjetničko vodstvo Sulejmana Muratovića. Na dan 6. listopada 1965. organiziran je prvi javni nastup Linđa u dubrovačkoj tvrđavi Revelin. Ansambl je nazvan po najpoznatijem narodnom plesu Dubrovačkog primorja, Župe i Konavala.
/ARHIV FOLKLORNOG ANSAMBLA LINĐO
Nezaboravni linđo je na listi zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske. Pleše se uz pratnju lirice ili lijerice, tradicijskog gudačkog instrumenta koji je kao praoblik moderne violine nastao u istočnom dijelu Mediterana. Lijerica je bila rasprostranjena duž cijele jadranske obale, a do danas zadržala se samo u Župi dubrovačkoj i u Konavlima. Ponegdje i na otocima Mljetu i Lastovu. Lijeričari odlično sviraju i pjevaju, a konavoski Linđo obavezno ima duhovitog, inteligentnog lijeričara koji svojim stihovima smišljenim na licu mjesta daje poseban štih ovom čudesnom plesu.
Ansambl Linđo je jedinstveno mjesto na kojem se tradicijska kultura Hrvatske na poseban način njeguje i čuva. Perfektan ambasador hrvatske kulture s nastupima na 5 kontinenata. Kroničari bilježe da je najveći uspon Ansambl doživio u razdoblju od 1970. do 1985. Već 1974. Linđo je ostvario 88 nastupa s više od 30.000 posjetitelja. Prema ocjenama stručnjaka iz 80-tih godina prošlog stoljeća, Linđo je četvrta folklorna sila u tadašnjoj Jugoslaviji, s tim da su prve tri sile na ovoj ljestvici najboljih bili i ostali legendarni profesionalni ansambli Lado iz Zagreba, Kolo iz Beograda i Tanec iz Skopja.
/ARHIV FOLKLORNOG ANSAMBLA LINĐO
Svi članovi Linđa su amateri. Već 1980. Linđo ima više od 400 članova koji djeluju u 2 glazbena i 4 plesačka sastava, 30 koreografija i fundus od preko 500 originalnih narodnih nošnji i 50 instrumenata. Bogat fundus narodnih nošnji, u kojem ima i vrlo rijetkih primjeraka, pod stalnim je nadzorom i brigom educiranih stručnjaka. U fundusu Linđa popisano je i opisano gotovo 2.000 dijelova narodnih nošnji iz Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije, Kosova i Makedonije.
Na ovogodišnjim Dubrovačkim ljetnim igrama Linđo je u sklopu službenog programa nastupio tri puta, a ovaj podatak popraćen je komentarom da je dubrovačka mladost još jednom pokazala kako unatoč turističkoj sezoni, poslovima koje rade i svim ostalim obavezama vole tradiciju, folklor, baštinu i – Linđo. Oni kad izađu na pozornicu, kad publici daju svoj osmijeh i pokažu emociju, to je ono po čemu je Linđo prepoznat, opis je koji prati ovaj slavni dubrovački folklorni ansambl.
/ARHIV FOLKLORNOG ANSAMBLA LINĐO
Bez Linđa su nezamisliva svečana otvaranja Dubrovačkih ljetnih igara. Po mnogima, upravo je Linđo najljepši dio ovog spektakla. Linđovci također imaju svoj vlastiti zaštitni znak, a to su originalne narodne nošnje Konavala, prepoznatljive po savršenom spoju elegancije i bezvremenskog šika. Linđo pronosi slavu Grada Dubrovnika diljem svijeta, pobrali su brojna priznanja na mnogim međunarodnim festivalima.
Na Dubrovačkim ljetnim igrama Linđo kontinuirano nastupa od 1967. godine. Samo dvije godine nakon osnivanja Ansambla ukazano im je veliko povjerenje koje svojom predanošću, kreacijom i vrhunskim kvalitetom opravdavaju do naših dana. Godine 2021. Linđo je osvojio Grand Prix Orlando za poseban umjetnički doprinos u ostvarenju cjelokupnog programa Igara. To je ujedno i najveće priznanje ove čuvene međunarodne manifestacije koje se dodjeljuje od 1976. godine. Danas se dodjeljuje pod pokroviteljstvom Hrvatske radiotelevizije.
/ARHIV FOLKLORNOG ANSAMBLA LINĐO
Prema obrazloženju, svaku sezonu Igara od 1967. Linđo obogaćuje svojim nastupima uglavnom na taraci tvrđave Revelin, a često je, ističe se, i najljepši dio same ceremonije otvaranja. Nagrada je replika Orlandovog stupa, podignutog u Dubrovniku 1417. u spomen vitezu Orlandu koji je prema legendi pomogao i Dubrovčanima da se 783. oslobode opsade osvajača. Orlandov stup je zapravo simbol slobode na kojem se svojedobno vijorila zastava Dubrovačke Republike. Ono što se mora naglasiti: bez Linđa otkrivanje magije Dubrovačkih ljetnih igara je nemoguća misija.
Samo za čitatelje Oslobođenja o obilježavanju uzbudljivog jubileja, uoči slavljeničkog koncerta pred dubrovačkom Katedralom, govori ravnatelj Folklornog ansambla Linđo Vlaho Kljunak. Čestitam rođendan i pitam kako ga proslavljaju? “Zahvaljujem se na interesu za naš Ansambl, srdačno pozdravljam sve vaše cijenjene čitatelje u Bosni i Hercegovini gdje imamo puno folklornih prijatelja”, kaže ravnatelj Linđa na početku razgovora.
/ARHIV FOLKLORNOG ANSAMBLA LINĐO
“Uvod u našu obljetnicu je počeo još prošle zime, kad smo imali turneju po Sjedinjenim Američkim Državama gdje smo izveli cjelovečernji program koji je naš umjetnički direktor Andrija Ivančan pripremao 2022. Ovim programom objedinjene su sve točke i programi koje smo dosad radili. Umjetnički program koji smo pripremali cijelu godinu tad je vidio svjetlo dana i on je svojevrsni lajtmotiv svih događanja u ovoj kalendarskoj godini”, objašnjava.
Ističe da je za Linđo ova godina počela iznimnom suradnjom. “To nam je bila velika čast, imali smo zajedničke koncerte u Poljskoj s njihovim nacionalnim ansamblom Mazowsze. Ujedno, to je bio i veliki izazov. Mazowsze je velika ustanova koja ima uvjete na svjetskom nivou, možda usporediva sa svega njih nekoliko u Europi koji rade na takvom nivou i tako kvalitetno. Stvarno nam je bila velika čast da smo bili njihovi gosti. Imali smo zajednički koncert u Dubrovniku povodom Svjetskog dana glazbe u 6. mjesecu. Tako da je suradnja s tako renomiranim ansamblom bio prekrasan početak godine”, kaže ravnatelj Kljunak.
/ARHIV FOLKLORNOG ANSAMBLA LINĐO
Od početka godine, kaže dalje, imali su i programe koji su se uglavnom oslanjali na istraživački rad suradnika Ansambla Linđo Ivice Kipre i Ivana Viđena. “Ivica Kipre je voditelj Etnografskog muzeja u Dubrovniku, Ivan Viđen je povjesničar umjetnosti. Oni su koautori monografije o našem Ansamblu koja će ugledati svjetlo dana krajem godine. Istražujući i radeći na pripremi monografije, vidjeli smo da ima puno materijala i zanimljivih točaka i tema koje bi se mogle posebno obraditi kroz tematska predavanja s kojima smo počeli već u veljači: o našem osnutku, kako je sve počelo, sve do predavanja o našem prebogatom fundusu nošnji.”
Podsjeća da su 17. kolovoza imali predavanje o strateškom partnerstvu Linđa i Dubrovačkih ljetnih igara. Program u dva dijela održan je u sklopu Igara u palači Sponza. “Nakon predavanja, imali smo i koncert od 45 minuta, pod dirigentskom palicom renomiranog i najdugovječnijeg dirigenta Tamburaškog zbora Hrvatske radiotelevizije Siniše Leopolda, koji je naš vanjski suradnik već 5 godina.”
/ARHIV FOLKLORNOG ANSAMBLA LINĐO
Ravnatelj Linđa u nastavku razgovora otkriva: “U studenome, u Dubrovniku će se održati veliki koncert svih generacija Ansambla Linđo, to je tradicija svakih pet godina, a u veljači imamo veliki koncert u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. U Zagrebu pripremamo još i snimanje live-albuma s vokalno-instrumentalnim programom pod dirigentskom palicom Siniše Leopolda. Tako da ćemo na taj način zaokružiti našu obljetničku godinu.”
Na pitanje o današnjem Linđu odgovara: “Nas trenutno ima od 250 do 300 članova, taj broj naravno varira.” Svi su amateri, kaže, osim nekoliko profesionalaca. “Imamo 5 profesionalaca u orkestru, koji inače broji 15-16 članova, znači manje od pola su profesionalci. U plesnom dijelu imamo 3 plesna korepetitora koji podučavaju djecu kroz 6-7 grupa, ovisno o uzrastu, i dvije pripremne grupe koje zovemo Linđovo blago. Oni rade s djecom više puta tjedno, jedan od njih ujedno i najmlađi nastupa po potrebi, tako da u principu svi koji nastupaju su amateri, samo u orkestru imamo dio profesionalaca koji ujedno čine i našu mušku klapu.”
Pun pogodak
Značajna novost za Ansambl je dolazak umjetničkog direktora Andrije Ivančana koji se Linđu pridružio u proljeće 2022. i dobio mandat od 4 godine da umjetnički vodi ovaj Ansambl. “Možemo reći da smo sigurno kvalitativno porasli”, kaže o dolasku nekadašnjeg umjetničkog voditelja svjetski slavnog Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske Lado iz Zagreba, velikog umjetnika i visoko cijenjenog, vrhunskog profesionalca Andrije Ivančana. “Bio je i plesač u Ladu, ima jako puno iskustva u svom profesionalnom radu poput rada s amaterima, što je nama bilo jako važno. Njegov dolazak se pokazao kao pun pogodak. I kvantitativno i kvaltativno imamo povećan interes, tome doprinose i velike turneje, u zadnjih nekoliko godina napravili smo pomak u svim poljima i iznimno smo zadovoljni”, kaže ravnatelj Linđa.
/ARHIV FOLKLORNOG ANSAMBLA LINĐO
Posebno naglašava: “Nama je najljepše kad dođu naši veteranski članovi koji nisu više aktivni na pozornici.” Pitam o veteranskim članovima, koliko je ljudi dosad prošlo kroz Linđo? Više tisuća, odgovara. “Radi se o 3.000 – 4.000 ljudi, ali s obzirom da je Dubravnik mali grad, mogu slobodno reći da ne postoji u Gradu niti jedna obitelj koja na neki način u nekom trenutku nije taknuta Linđom, da nije netko plesao u Linđu. Ono što je nama jako bitno da je ta topla, obiteljska atmosfera prisutna pogotovo na nastupima na Dubrovačkim ljetnim igrama.”
Za obljetnički koncert pred dubrovačkom Katedralom koji je imao praizvedbu u Americi prošle zime ulaznice su rasprodane. I koncerti koji su u sklopu Igara bili na Revelinu, koji su bili nešto kraći, bili su također rasprodani. “Tako da možemo reći da u obljetničkoj godini imamo jako dobru vidljivost i povećan interes i domaćih i stranih gostiju”, konstatira ravnatelj Kljunak.
