Zemlja koja je odlučila da uspije

Zamislimo zemlju koja je iskoristila svoj puni potencijal. Gdje su vozovi tačni, putevi bez rupa, gradovi čisti, a sela živa. Gdje građani ostaju – ili se vraćaju. Gdje priroda nije resurs za eksploataciju, već temelj za budućnost. Nije riječ o Norveškoj, Švicarskoj ili Japanu. Riječ je o Bosni i Hercegovini. Ne govorimo o utopiji, već o scenariju koji je moguće ostvariti za manje od 15 godina – uz političku viziju, strateško ulaganje i društveni konsenzus.

Povezanost kao temelj razvoja Brzi talgo-voz polazi iz Sarajeva u 7 i već u 9.45 staje na peronu u Neumu. Na tom putu staje u Konjicu, Jablanici i Mostaru – gdje svakodnevno hiljade ljudi putuju na posao, na fakultete, na sastanke. Raditi u Mostaru, a živjeti u Sarajevu – postalo je normalno. Željeznica je postala okosnica nove mobilnosti, zračeći iz Sarajeva prema Jajcu, Banjoj Luci i Bihaću. Stanovnici Krajine konačno više nisu izolirani. Dvočasovno putovanje do glavnog grada je realnost.

Na obodu Sarajeva, novi Glavni željeznički kolodvor ne samo da povezuje domaće gradove već prima i međunarodne vozove: linije iz Münchena i Beča dolaze svakodnevno, tačno i bez carinskih barijera. Sarajevo je postalo željeznički regionalni centar – dostupan i povezan.

Aerodrom i novi gradski kvart: Neo-Butmir Stari aerodrom u Butmiru je zatvoren, a novi – smješten izvan urbanog jezgra – godišnje opslužuje više od 15 miliona putnika. Direktna veza brzom željeznicom do centra Sarajeva omogućava da se od piste do Baščaršije stigne za 18 minuta. Aerodrom je postao regionalni hub za Zapadni Balkan, sa direktnim letovima za Bliski istok, Aziju i Sjevernu Ameriku.

Na mjestu nekadašnjeg aerodroma nikla je nova urbana zona: Neo-Butmir. To je danas vibrantni kvart sa stambenim zgradama, školama, trgovinama, parkovima i kulturnim sadržajima. U središtu se nalazi veliki trg sa monumentalnom fontanom – nova razglednica Sarajeva. Nekadašnji prostor piste pretvoren je u zelene površine, biciklističke staze i šetališta. Neo-Butmir je dokaz da urbana obnova može biti i pametna i humana.

Banja Luka – Grad ideja, inovacija i regionalne povezanosti Banja Luka je izrasla u tehnološko i ekonomsko središte sjeverozapadne Bosne i Hercegovine. Zahvaljujući vizionarskom razvoju gradske infrastrukture i usmjerenosti na znanje, obrazovanje i digitalnu ekonomiju, grad je danas poznat kao “tehnološka prijestolnica BiH”.

U modernom tehnološkom parku smještenom u blizini naselja Lauš posluje više od 200 start-up i IT kompanija. Većina njih izvozi digitalne usluge na tržišta Njemačke, Švedske, Turske i Kanade. Neke su postale globalno prepoznatljive – kao rješenja za e-upravu, pametne gradove i zelene energetske mreže. Univerzitet u Banjoj Luci ostvario je strateška partnerstva sa tehnološkim institutima iz Beča, Ljubljane i Zagreba. Zajednički projekti uključuju razvoj vještačke inteligencije u zdravstvu i obrazovanju, kao i inovacije u oblasti obnovljivih izvora energije.

Pored digitalne transformacije, grad je snažno ulagao i u kulturni sektor. Obnovljene su sve ključne zgrade kulturne baštine, otvoren je novi multimedijalni centar uz Kastel, dok je rijeka Vrbas uređena kao zeleni koridor sa šetnicama, biciklističkim stazama i umjetničkim paviljonima. Grad je domaćin regionalnog festivala “Balkan Future” koji okuplja stvaraoce iz cijelog regiona. Zahvaljujući novoj željezničkoj vezi s Bihaćem, Sarajevom i Zagrebom, te proširenom međunarodnom aerodromu Laktaši, Banja Luka je sada potpuno integrisana u evropske tokove. Novi granični terminal u Gradišci olakšava robnu i putničku razmjenu s Hrvatskom i Slovenijom, čineći Banju Luku ključnim logističkim čvorištem između EU i Zapadnog Balkana.

Upravo ovdje se pokazuje da jedan grad – ako ima jasnu viziju i podršku zajednice – može postati motor promjene čitave regije.

Istočna Bosna – od zaborava do uzleta Tuzla je sada spojena četverotračnim autoputem koji vodi sve do Save. Srebrenica više nije samo mjesto tuge i kolektivnog sjećanja, već i model za održivi razvoj. Ljekovita Guber voda, obnovljena i stručno valorizovana, postala je temelj novog oblika turizma. Wellness centri, istraživačke klinike i edukativni sadržaji privukli su desetine hiljada turista godišnje. Otvorena su nova radna mjesta, lokalno stanovništvo se vraća, a čak i strane zdravstvene radnice dolaze tražiti posao u Srebrenici.

Nekadašnja rudarska središta danas su postala mjesta sjećanja i inovacija. U Banovićima, Kaknju i Zenici izgrađeni su savremeni muzeji rudarstva i tehnološki parkovi posvećeni istraživanju i razvoju. Studenti i istraživači iz različitih zemalja dolaze ovdje kako bi radili na održivoj energiji, materijalnim tehnologijama i ekološkim rješenjima budućnosti.

Planine bez betona Bjelašnica, Jahorina i Vlašić su sačuvani od građevinskog urbicida. Umjesto apartmanskih naselja i ilegalne gradnje, danas se nude ekološki smještajni kapaciteti, biciklističke i planinarske rute, edukativni programi i prirodni kampovi. Zimski turizam više nije jedina karta – planine su aktivne cijele godine, ali bez da trpe.

Neum – Jadran sa bosanskim potpisom Neum je doživio tihu, ali temeljitu transformaciju. Na staroj strani zaljeva izgrađeni su aqua park, moderno kino i pozorište, kao i nova stambena naselja i veliki trgovački centar. Marina na zapadnom dijelu zaljeva prima jahte iz cijelog svijeta. A iza zaljeva – ono što malo ko zna – gradi se teretna luka koja će Bosnu i Hercegovinu povezati s globalnim trgovačkim linijama.

Zeleni gradovi, efikasan prijevoz U centru Sarajeva danas nema automobila. Vožnja je dozvoljena do Skenderije, gdje se nalaze višespratne podzemne garaže. Odatle, svi koriste Sarajevo Card – karticu koja omogućava pristup svim vrstama prevoza: tramvaju, trolejbusu i e-taksiju. Duž Miljacke vlada mir: samo šetači, biciklisti, kulturni sadržaji i priroda. Ulični saobraćaj je preusmjeren van centra – a samo električna vozila imaju pravo ulaska u užu gradsku jezgru. Sarajevo je postalo primjer pametnog urbanizma – i za regiju, i za Evropu.

BiH se hrani sama – i izvozi višak Poljoprivreda je doživjela preporod. U Posavini, Semberiji i Hercegovini – svaki hektar je obrađen. Država je uvela pametne subvencije i podržala proizvodnju bez pesticida. Mlijeko, med, sir, povrće i voda sa izvora – sve domaće, sve traženo. BiH danas ne uvozi gotovo ništa – a izvozi više hrane nego ijedna druga zemlja jugoistočne Evrope. Suficit je postao norma. Riječ deficit – zaboravljena.

Povratak dijaspore i digitalna revolucija Dijaspora se više ne broji po odlascima – već po povratnicima. Inženjeri, preduzetnici, kreativci i IT stručnjaci vratili su se u BiH i pokrenuli stotine kompanija. Sarajevo, Mostar i Tuzla postali su novi tehnološki centri. Bosna je danas balkanski Silicon Valley. U tehnološkim parkovima u Ilidži i Banjoj Luci, razvijaju se aplikacije koje konkurišu globalnim gigantima. Google i Meta danas vode pregovore s domaćim firmama – više ne kao patroni, već kao konkurencija.

Vizija koja se može ostvariti Ovo nije naučna fantastika. Ovo je Bosna i Hercegovina kakva može biti – i kakvu mnogi već grade. Temelji postoje: ljudi, ideje, prirodna bogatstva i nepokolebljiva volja. Ono što je potrebno jeste politička hrabrost, društveni dogovor i strateška investicija u ono što se ne vidi odmah – ali donosi trajne promjene. Budućnost nije negdje daleko. Ona je ovdje – ako je odlučimo živjeti. I ono najvažnije: ovo nije scenarij koji traži stoljeća. Ovo se može dogoditi veoma brzo. Druge zemlje su to već dokazale. Bosna i Hercegovina ne samo da to može – nego to može i bolje.