Željko Šain - Čovjek intelektualnog kapaciteta i moralnog integriteta
Sahrana na groblju Bare/Senad Gubelić
Vascijeli ili cjelokupni život prof. dr. Željka Šaina, kroz sve forme i oblike življenja i međuljudske veze i odnose među i sa ljudima, sedamdesetogodišnje su svjedočanstvo personalnog i autentičnog primjera da čovjekov život nije samo puko animalno trajanje ili opsesivna i permanentna briga za nužnu animalnu svakodnevnost, nego je i unutrašnji i misijski zadatak idejnog, duhovnog i moralnog samoosvješćivanja, samopropitivanja i samooplemenjivanja čistim srcem, plemenitom i iskrenom dušom, duhovnim zrenjem i znanjem, intuicijom, valjanim djelima i društveno-korisnim životom u zajednici.
Prema Platonu, bez čiste, iskrene i plemenite duše nema valjanog, pouzdanog i dobrog čovjeka. Aristotel, Platonov učenik, nastavlja - bez takvog čovjeka nema sigurnog, dobrog i pravednog društva. Vjerna, živa, prava i praktična etika za najviši princip ima misiju moralne revolucije u odnosu na čovjeka i društvo u odgovornosnoj slobodi, ravnopravnosti, povjerenju i sigurnosti.
Profesor koji se pamti
Permanentno činiti dobro i zagovarati univerzalne moralne principe, a kloniti se zla i nereda, ima za rezultat promjenu svijeta time što ga se čini valjanim i podnošljivim. Neki muslimanski mudraci kažu - najmudriji i genijalni ljudi bave se idejama, drugi iza njih bave se velikim teorijskim ili praktičnim djelima, treći se bave plemenitim i ostvarenim ljudima, a četvrti, ništice, opsjednuti su i bave se samo sobom i svojim interesima, bez obzira na sve rizike štete i opasnosti po zajednicu. Pokojni prof. Željko Šain istovremeno se, u okviru svoga habitusa, bavio znanstveno-teorijskim idejama i velikim, dobrim i neprolaznim djelima, jer je pedeset generacija studenata uvodio u svijet privrede, ekonomije, matematike, privređivanja, tj. komplementarnog života ili egzistencije.
Prof dr. Željko Šain
(1954 - 2025)
Muamer Spahić kazuje i svjedoči, kada je upisao Ekonomiju u Sarajevu, vježbe iz matematike po grupama držao je tada asistent, a kasnije autentični i nezaboravni profesor Željko Šain. Muamer priznaje da je na te vježbe dolazio i sa svojom i sa drugom grupom. On nezaboravno priznaje da ga je tada asistent Šain za čitav život uveo u svijet matematike, ekonomije, privrede i biznisa. Profesor Šain bavio se ljudima i njihovim djelima, radovima i odnosima. Kao čovjeku koga su krasile građanska posvećenost, građanska vrlina, efektivnost, efikasnost, pravovremenost i primjerenost u radu, nije mu bio bauk i problem da se svim žićem i bićem zalaže za ustavnu demokratiju, vladavinu prava i pravnu državu pomoću općih, objektivnih i bezličnih zakona za sve slobodne građane i ravnopravne narode.
U okviru građanske vrline i asistentskog rada pregleda više od 40.000 studentskih radova, da bude mentor na stotine diplomskih radova, zatim u desetinama komisija odbrana magistarskih i doktorskih tema. Tu su i neizbježni radovi u stručnim tijelima zajednica i društvenih organizacija. Sve što je radio i činio u životu, bilo je u skladu Aristotelove definicije pravde: “Pravda je vrlina i vrijednost u kojoj je tuđa, a ne moja dobrobit”.
Sloboda, pravda s jedne i politika i ekonomija s druge strane u ljudskom svijetu su isto što su jug, sjever, istok i zapad u prirodnom svijetu i ko ih razdvaja i suprotstavlja, ili je lud ili amoralan ili zločinac. Antički svijet je mudro zborio - biti čovjek jednako je biti slobodan. Biti slobodan jednako je baviti se politikom. Nema te politike koja za egzistencijalnu podlogu nema ekonomiju. Ekonomija je sintagma dvije grčke riječi oiko - kuća, dom i nomos - zakon, pravilo, red i ispravnost. U teoriji i znanosti ekonomija je teorijsko- saznajna disciplina koja proučava i naučava zakonito, ispravno i s mjerom upravljati i raspolagati svim podarenim resursima i osiguravati ih jer su ograničeni, a suluda ljudska mašta, iluzija, strasti, pohote i požude su neograničene i iracionalne.
Posljednji ispraćaj/Senad Gubelić
Od prof. dr. Željka Šaina, profesorice Jasmine Selimović i magistra Edina Tase iz teksta “O industriji osiguranja” navodim sljedeće riječi: “Svojevrsni interaktivni trijumvirat: sloboda - istina - sigurnost jesu temelji državnosti Bosne i Hercegovine. Put do postizanja slobode je spoznaja istine. Istina govori da je čovjek jedinka, ljudi kao sociološka skupina, neprekidno okružen, izvana i iznutra, nekonačnim, gotovo beskonačnim brojem rizika. Rizici proizvode strah. Strah sputava spoznaju istine i bitno otežava ostvarenje slobode. Zato je nasušna potreba imati adekvatno i pravovremeno duhovno i materijalno osiguranje. U svemu ovome, najvažnije je kontinuirano razvijanje svijest i razumijevanja šta je to materijalno, ali i duhovno osiguranje sa stajališta znanosti, zakona struke, prakse u aktuelnom vremenu i na relevantnom geografskom prostoru. Državnost Bosne i Hercegovine se ne može savremeno razvijati ako se oblast industrije osiguranja savremeno ne razvija”.
Snaga karaktera
Kao što je prema velikom teoretičaru i teologu Hansu Küngu: “Etička okosnica za ekonomiju, da bi se spriječile krize, potrebna je zato što su potrebne tri stvari da bi ekonomija funkcionirala: tržište koje funkcionira, institucije koje funkcioniraju i upravo moral. U periodu krize se vidjelo da u nedostatku morala mogu biti načeta i ostala dva faktora”, tako za prof. Šaina i njegove saradnike industrije osiguranja nema bez interaktivnog trijumvirata: sloboda - istina - sigurnost, jer conditio sine qua non - uvjet svih uvjeta i put do postizanja slobode jeste spoznaja istine, a čovjek je jedino Božije stvorenje kome je podarena sloboda.
Profesor Željko Šain koji je od 1954. do 2025. proživio sedamdeset i jednu godinu bio je slobodan i moralan čovjek. Imao je urođenu i neraskidivu i neupitnu snagu karaktera, moć intelekta, intelektualnog znanstvenog i teorijskog kapaciteta, moralno-etičkog integriteta, emotivne inteligencije i socijalnog senzibiliteta. Moje poznavanje sa profesorom Šainom iznutra objašnjava jedna Poslanikova izreka: “Kada čovjek dođe u jedno društvo među hiljadu ljudi, njegova duša će odmah prepoznati dušu onog čovjeka koja je najsličnija i najsrodnija njegovoj duši”. Kada smo se prije desetak godina fizički upoznali, moj osjećaj je bio, a isto mi je kazao i profesor Šain, da su se naše duše davno, davno upoznale, samo što to naša tijela nisu znala. Njegova smrt je gubitak za Ekonomski fakultet u Sarajevu, za ekonomsku znanost i teoriju, i za intelektualnu i društvenu zajednicu u cjelini.
