Zelenski na rubu oluje: Odgovor Trumpu i Putinu koji će odjeknuti

Za čovjeka, koji se ovih dana, ako ga gledamo iz Washingtona ili od drugdje, čini izoliran i očajan nakon političkih i osobnih napada američkog predsjednika Donalda Trumpa, Volodimir Zelenski je u nedjelju 23. februara, na forumu “Ukrajina 2025”, godišnjem susretu sa svjetskim tiskom, povodom godišnjice od izbijanja ruske invazije, djelovao smiren i odlučan. Ističući svoju čvrstinu, dopuštajući si malo humora, a ostajući u okvirima diplomatičnosti, ukrajinski predsjednik je govorio o svom više puta ponovljenom pragmatizmu, i o svojoj želji za uzajamnim razumijevanjem sa američkim liderom.

Spram Trumpove ekipe, koja se svrstala na liniju Kremlja, otpužujući Kyiv da je izazvao rat i de facto zahtijevajući kapitulaciju Ukrajine, njen predsjednik je potvrdio da Kyiv neće prihvatiti nikakav sporazum dogovoren između SAD-a i Rusije bez učešća Ukrajine i Europe, i da su “Trumpove sigurnosne garancije neophodne” da zaštite njegovu zemlju od budućih ruskih agresija. Smatrao je da bi bilo “pošteno i pravično” da se njegov američki partner, koji kaže da mu se žuri vidjeti predsjednika Vladimira Putina, sretne s njim prije američko-ruskog sastanka na vrhu.

Volodimir Zelenski je također naveo da se nastavljaju pregovori o korištenju ukrajinskih strateških ruda, kojih bi se Donald Trump želio dokopati sa ciljem da se nadoknade, po njemu, godine američke pomoći Ukrajini. Prva verzija sporazuma, koju je predstavio tajnik američkog Trezora Scott Bessent, prigodom posjeta Kyivu 12. februara, odbijena je zbog štetne prirode po Ukrajinu. Washington je zahtijevao pristup polovici prihoda od ruda iz ukrajinskog pozemlja, dio kojeg je Donald Trump procijenio na 500 milijardi $ (475 milijardi eura), što je značajno više od iznosa američke pomoći Ukrajini. Volodimir Zelenski je potvrdio da neće potpisati nikakav sporazum “kojeg bi moralo plaćati deset generacija Ukrajinaca”. Ipak je priznao da je u rukama Donalda Trumpa moćno sredstvo ucjene. “Ako nam kažu: ‘Nećemo vam dati više nikakvu pomoć, ako ne potpišete sporazum’, ako budemo prisiljeni i ne budemo mogli drugačije, onda…”, ukrajinski predsjednik, pragmatični, ne isključuje popuštanje pred ucjenom - ako od toga bude zavisio opstanak njegove zemlje.

Što se tiče osobnih napada Donalda Trumpa, koji ga optužuje da je diktator, ukrajinski predsjednik se tome radije nasmijao: “Neki diktator bi se mogao osjetiti uvrijeđenim.” Ako je priznao da riječi američkog predsjednika nisu kompliment, Volodimir Zelenski je podsjetio da je “legalno izabran, sa 73% glasova”. Niko u Ukrajini, ni u vladi, ni u opoziciji, ne razmišlja ozbiljno o organizaciji izbora, dok milijuni građana žive na okupiranim teritorijama, ili su izbjeglice u inostranstvu, stotine hiljada ljudi su na frontu, a ruski projektili svuda svaki dan padaju.

Predsjednik je naveo da “će ljudi glasati za svoje izabranike kad se završi rat”, da on ne planira “ostati decenijama na vlasti”, ali da je istinska tema “ne dozvoliti Putinu da kontrolira Ukrajinu”. Novinaru, koji ga je navodio da kaže da li bi ipak mogao odustati od predsjedničke pozicije u zamjenu za mir, Volodimir Zelenski je odgovorio doskočicom. “Da, spreman sam, ako je to dobro za Ukrajinu. Mogu zamijeniti moj položaj u zamjenu za NATO”, odgovorio je.

Pored toga što je odlučno branio interese Ukrajine, Volodimir Zelenski je dugo govorio o Europi, “europskom kontinentu”, od Londona do Ankare. U trenutku kad francuski predsjednik Emmanuel Macron, zatim britanski premier Keir Starmer odlaze jedan za drugim u Washington sresti se sa Donaldom Trumpom, ukrajinski predsjednik prenosi da se nada preokretu u europskoj podršci Ukrajini, a u povodu treće obljetnice početka sukoba. Kyiv organizira susret sa 37 stranih čelnika, od kojih će jedna trećina biti u gradu, a ostali se pridružuju videokonferencijom.

U toku dva i pol sata Volodimir Zelenski je u nedjelju izgledao onakav kao što je bio prije tri godine, 24. februara 2022, na dan ruske invazije na Ukrajinu, kad je odbio prijedlog američkog predsjednika Joea Bidena da mu pomogne pobjeći iz Ukrajine, dok su ruski tenkovi bili pred vratima Kyiva, a ubačeni komandosi imali zadatak da ga ubiju. Čovjek koji pokušava, u takvim okolnostima, izgledati kao da vlada sudbinom svoje zemlje.

Ponovno spomenuvši Donalda Trumpa, priznao je da Ukrajini “treba podrška, a da ne izgubi neovisnost, ni dostojanstvo”. “Uvijek se borim do kraja”, rekao je, ponovno insistirajući na dijalogu sa američkim predsjednikom, dodajući da Kyiv “evidentno treba učiniti sve da ne izgubi podršku SAD-a…” Primjedba koja podstiče na razmišljanje je da, ako američka podrška nestane, to neće biti kraj borbi. Poruka je vjerojatno bila upućena koliko Ukrajincima, toliko i saveznicima Kyiva: predsjednik koji pruža otpor vojnoj agresiji Rusije Vladimira Putina, sigurno neće kapitulirati da bi se dopao nekoj trećoj zemlji, pa makar to bila i Amerika.

(Sa francuskog prevela Nada Zdravič)