Za svirepo ubistvo premalo je 25 godina: Koja bi razlika bila da je Ćustendil suđen za femicid?
Kantonalni sud u Tuzli juče je izrekao prvostepenu presudu za ubistvo Amre Kahrimanović, a za krivično djelo je osuđen policijski službenik Elvis Ćustendil. On je ranije priznao krivicu, a Sud mu je u konačnici izrekao kaznu zatvora u trajanju od 25 godina. Međutim, članovi porodice, kao i njihov pravni zastupnik, nisu zadovoljni visinom kazne.
Slijedi žalba
Nezadovoljstvo presudom izrazio je Amrin brat Nedžad Kahrimanović.
- Šesnaest metaka ako računate po jednu godinu, to je 16 godina. Sve je urađeno da bude ovako. Imao sam mrvicu nade jučer s advokatom i prijateljima i bio sam ubijeđen da će dobiti ne manje od 35 godina. Ovo je poruka za sve nas, rekao je on.
Nešto konkretniji bio je Mirko Lekić.
- Nezadovoljni smo izrečenom krivičnopravnom sankcijom, s obzirom na to da je kod ovog krivičnog djela maksimalno propisana kazna od 45 godina. Smatramo da je optuženom izrečena preblaga krivičnopravna sankcija, te da se u ovom slučaju zasigurno neće utjecati na druge osobe u smislu generalne prevencije počinjenja ovog i sličnih krivičnih djela, kazao je Mirko Lekić, punomoćnik oštećenih u predmetu.
Potcrtavši da je riječ o preblagoj kazni, uzme li se u obzir svirepost ubistva, Lekić je izrazio nadu da će Kantonalno tužilaštvo u Tuzli u zakonskom roku podnijeti žalbu, tražeći veću krivičnopravnu sankciju.
- Nadamo se da će Vrhovni sud FBiH u ovom predmetu donijeti konačnu odluku, dodao je Lekić.
Brat ubijene Amre Kahrimanović kaže da je sve ovo sramno i da pravda mora pobijediti.
- Za tužiteljicu kažem da je uradila pravi posao, nije ona ništa kriva. Kriva je institucija, odnosno Tužilaštvo TK-a. To je ta osovina zla. Ali, mi nećemo stati dok i ovi ne odgovaraju. Moram se boriti za to da odgovaraju ljudi u MUP-u, ali znate s kakvom hobotnicom se ja borim, dodao je Kahrimanović.
Tužilaštvo Tuzlanskog kantona će, nakon dostavljanja pisanog otpravka presude Kantonalnog suda Tuzla za Elvisa Ćustendila, Vrhovnom sudu FBiH izjaviti žalbu na prvostepenu presudu.
Podsjetimo, Ćustendil je pravio problem prije ubistva u objektu, koji je bio u Amrinom vlasništvu, zbog čega je intervenisala policija. Nešto kasnije Ćustendil službenim pištoljem, u alkoholisanom stanju, ubija vlasnicu objekta. Ispalio je 16 metaka tu noć. Pištolj nije trebao imati kod sebe, jer je bio na godišnjem odmoru.
Iako nema zvaničnih podataka o ukupnom broju ubijenih žena u BiH, poznato je da ih je u prošloj godini bilo najmanje pet, dok je šest žrtava bilo samo u prvoj polovini ove godine.
Duška Andrić iz Ženske mreže BiH kaže da kazne svakako jesu male, ali izostajanjem ili ispuštanjem prilike da se femicid kao posebna vrsta zločina protiv života i tijela uvrsti u krivične i druge zakone BiH, ustvari se propušta prilika da se na sveobuhvatniji način pozabavimo problemom nasilja u smislu prevencije.
- Ubistvo žena je, ustvari, jedan od najdrastičnijih oblika nasilja nad ženama koje ima svoje različite nivoe. Ubistvo je eskalacija tog nasilja, odnosno kad žrtva bude izložena svim drugim oblicima i prijetnjama i zastrašivanju, svemu drugom, a ne može da se izvuče, nema zaštitu i u njoj se traži odgovornost za nasilje koje trpi i tako nezaštićena, ona može da bude izložena femicidu, kaže Andrićeva.
Hrvatska i Sjeverna Makedonija uvrstile su kao posebno kazneno djelo u svoje krivične zakone termin femicid, koji je definisan kao ubistvo žena iz mržnje, prezira i želje za dominacijom. Ova kaznena djela obuhvaćena su zakonskim odredbama koje se odnose na ubistva, kao i onima koje navode da je djelo iz mržnje i ono koje je počinjeno zbog “rodnog identiteta”.
Podsjećamo, nadležnim institucijama, pravosuđu i vlastima na svim nivoima BiH u septembru prošle godine su upućeni zahtjevi koji, između ostalih, uključuju uvođenje femicida kao krivičnog djela i strože kazne za počinitelje nasilja. Vlasti u bh. entitetu Federacija BiH potom su osnovale radnu grupu čiji je zadatak sačinjavanje izmjena Krivičnog zakona Federacije BiH, koje još nisu zvanično utvrđene. Femicid kao termin trebao je biti ugrađen i u novu verziju Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama u RS-u. Ni to se nije desilo.
Prevencija je moguća
- Bit uvrštavanja femicida kao posebnog krivičnog djela u krivične i druge zakone BiH koji to regulišu nije samo u tome da se povećaju kazne, jer od toga žene koje su mrtve nemaju koristi. Bit je da se prepozna posebnost tog krivičnog djela, koje se može za razliku od svih drugih ubistava prevenirati ukoliko se pravilno djeluje, rekla nam je Duška Andrić.
Zakoni koji tretiraju nasilje predviđaju kazne u rasponu od jedne godine do dugotrajnog zatvora, odnosno 45 godina, ukoliko se radi o ubistvu. U BiH je u 2022. izrečeno 728 kazni za nasilje u porodici. Izrečeno je 35 oslobađajućih, 76 novčanih, te 136 zatvorskih kazni, podaci su Visokog sudskog i tužilačkog vijeća naše zemlje.
