Visoke gredice za visoke prinose (II dio)
Patlidžan na visokoj gredici
Veliki je izazov za početnike uzgoja na visokim gredicama kako iskoristiti raspoloživi prostor. Nadam se da priložena tabela iz moje knjige “Vrt korist i hobi – ekološki orijentirani vrtovi” (Dobra knjiga Sarajevo) može biti od pomoći.
Korist i zadovoljstvo
To su okvirne kalendarske preporuke sjetve i sadnje raznih vrsta povrća na visoke gredice po sistemu miješanih kultura. Polja, gredice I, II, III i IV su širine 1,2 m, a dužine prema potrebi. Svake godine treba pomjeriti biljke za jedno polje, jer je to poštivanje plodoreda, odnosno korisne smjene kultura na polju radi boljeg korištenja hranjiva u tlu i sprečavanja širenja bolesti i štetnika.
Ne treba biti previše ambiciozan pa uzgajati baš sve i ne očekivati da gredica treba biti savršenog izgleda u svako doba godine. Glavni cilj je da imamo zadovoljstvo radom i pri tome korist. Kažu da su ljudi koji se bave vrtlarstvom sretni i zdravi. Konačno, mi vrtlari smo zadovoljni, jer svaka biljka koja nikne, raste, daje plodove, čini nas sretnim i zadovoljnim.
Krastavac na visokoj gredici za branje već u julu
Ako pažljivo pogledate predstavljenu tabelu uzgoja na visokim gredicama, vidjet ćete da od proljeća do jeseni, pa i preko zime, možete imati nešto što raste i plodonosi. A da bi bilo tako, biljke treba redovno održavati.
Među mjerama održavanja svakako je redovito zalijevanje u periodu kada nema dovoljno oborina, a to se zadnjih godina često događa. Zalijevati treba odstajalom vodom iz česme pa je dobro pripremiti dosta veliko bure u koje bi bilo korisno skupljati kišnicu, jer je to najbolja i najjeftinija voda za zalijevanje. Zalijeva se rano ujutro ili kasno uveče.
Kvalitetno tlo
Da bi se čuvala vlaga u tlu i smanjila potreba za zalijevanjem, tlo između biljaka se malčuje zastirkom od pokošene trave ili zdravim otpacima od biljaka. Tako se i smanjuje rast korova.
Iz knjige “Vrt korist i hobi – ekološki orijentirani vrtovi”
Okopavanje i plijevljenje u visokim gredicama je lakše jer se ne treba saginjati.
Ako smo kvalitetno pripremili tlo i ne očekujemo previsoke prinose, skoro da nije neophodno prihranjivati, iako je to moguće gnojivima koja se mogu nabaviti u vrtnim centrima. Opet, ako nam je stalo da to bude ekološka hrana, onda neka to budu biognojiva ili gnojiva od biljaka poput gnojiva od kopriva. Za to postoje recepti za pripremu na internetu.
Stižu ugodno topli i sunčani proljetni dani. Idemo u vrt – vrt nas čeka.
Uzgoj povrća u urbanim uslovima
