"UrsulaGates, kompromitovanje kroz lobije" Belgijanca Frédérica Baldana
Nakon što je 16. jula 2019. godine 52% europarlamentaraca tajnim glasanjem, sa devet glasova razlike, potvrdilo kandidatkinju, Ursula von der Leyen (1958, Bruxelles, liječnica po profesiji) postala je predsjednica Europske komisije. Uvijek se sjetim Baracka Obame, kako je ambicioznoj mladeži preporučio da od ranih dana pazi šta stavlja na FB i društvene mreže. UVDL je o svojim studentskim danima u Londonu izjavila: “Voljela sam tulumariti po noćnim klubovima. Živjela sam mnogo više nego sam studirala.” A nije sve u školi.
Rak-rana demokracije
“Da proslavi uspjeh svoje ‘ždrebice’ Word Economic Forum je na svoj sajt prenio članak Reutersa od 17. jula 2019. pod naslovom ‘Njemica von der Leyen na vodećoj poziciji europske izvršne vlasti’. Članak najavljuje da je UVDL dobila mandat sa ciljem ‘očuvati demokraciju unutar EU’.”
Kad je UVDL došla na čelo EK-a istakla je da je njen prioritet demokracija. Pojednostavljeno rečeno, demokracija je sustav u kojem građani EU odlučuju o svojoj sudbini preko predstavnika koje su izabrali. Vladar u demokraciji nikada ne odlučuje sam, nego ima na umu interes svih i zajedničko dobro.
Demokratičnost UVDL je plastično predstavljena u knjizi “UrsulaGates, kompromitovanje kroz lobije” belgijskog lobiste Frédérica Baldana, koju je izdavač Droit&Liberté objavio 19. novembra 2024. Autor je predstavio kako je “udruženi duo, ruka u ruci, generirao najveći finansijski škandal u povijesti EU, zajedno sa najvećim škandalom kršenja fundamentalnih prava EU: pravā na transparentnost, dobro upravljanje i informiranost. Riječ je o SMSGate i PfizerGateu, suludoj narudžbi i kupovini skoro deset pojedinačnih doza anticovid cjepiva po glavi stanovnika EU, na temelju ugovora koji nisu nikada javno objavljeni, i autoritarnim mjerama koje ograničavaju slobode, čiji je legitimitet savršeno proturječan uvjetima ugovora od samog početka”.
Pokazalo se da je UVDL naročito naklonjena lobijima. U Bruxellesu je registrirano 50.000 lobista, čiji je posao utjecati na odluke 705 članova Europskog parlamenta, 27 šefova vlada država članica, 27 europskih povjerenika - političku i izvršnu vlast koju zajednički predstavljaju Europsko vijeće, Komisija i Europski parlament. Lobiranje je praksa koja nastoji utjecati i na sudsku vlast, a okuplja raznolike profesije: odvjetničke i kabinete za strateško savjetovanje, poduzeća kao što je Pfizer, Black Rock, udruženja kao EFPIA - Europska federacija farmaceutskih industrija, sindikate i profesionalne organizacije, Svjetski gospodarski forum (WEF), Gates Fundaciju…
Za Baldana je “lobiranje postalo rak-rana demokracije” i pretenduje da je pitanje zdravog razuma zamisliti se “nad demokracijom i vezama između UVDL, njene kandidature za predsjednicu EK-a i lobija, poput WEF-a”. Autor ukazuje da je “gospodarski model” UVDL daleko od općih ili finansijskih interesa poreskih obveznika EU. Moju pozornost je privukla činjenica da je 2020. UVDL McKinseyu, međunarodnom kabinetu za strateško savjetovanje, naručila izvješće o umjetnoj inteligenciji, čija je cijena, za 34 stranice, iznosila milijun eura, znači 30.000 eura po stranici. (Nadam se da izvješće nije napisala umjetna inteligencija). I podatak: “McKinsey je američko poduzeće koje ima običaj svoju maržu prenijeti u poreske oaze poput Delawarea, sa ciljem da se izbjegne plaćanje poreza u EU.” U vrijeme upravljanja krizom Covid-19, europarlamentarci su ustanovili da je u martu 2022. dnevna cijena za usluge McKinseya iznosila 2.700 eura, što je uporedivo sa 362 eura, prosječnom dnevnicom EU dužnosnika.
UVDL u svojoj biografiji nije sakrila da je čedo lobija: uoči glasanja u Europskom parlamentu, u izjavi o interesima od 10. jula 2019, precizirala je da je članica Nadzornog vijeća WEF-a i Konferencije o sigurnosti u Műnchenu. Pobrojala je i interese svog bračnog druga u farmaceutskom poduzeću Orgenesis Njemačka, specijaliziranom za podugovaranje proizvodnje farmaceutskih proizvoda. Ali propustila je navesti da učestvuje u sastancima lobbyja Kluba Bilderberg.
UVDL još od 2013. prisustvuje Davos Meetingu na WEF-u u svojstvu ministrice rada i socijalnih pitanja, prije nego je iste godine postala ministrica obrane. Učestvuje pored predstavnika Lockheed Martina, globalne sigurnosne zrakoplovne tvrtke, Fundacije Gates, Microsofta, Rockefeller Fundacije, Chattam House, McKinseya… 25. avgusta 2016. je preuzela funkciju članice Komiteta za nadzor - Board of Trustees WEF-a i postala “čuvarica misije i vrijednosti i superviser aktivnosti”. O njenom učestvovanju u radu Minhenske konferencije o sigurnosti (MSC), koju podržava industrija naoružanja, svjedoči i njena fotografija sa američkim bivšim državnim tajnikom Henryjem Kissingerom, sa sastanka 2014. Kao ministrica obrane 2017. postala je i članica Savjetodavnog vijeća MSC-a. WEF i MSC, koji između ostalog finansira američki Lockheed Martin, imaju iste partnere. Ali, od vremena kad je bila njemačka ministrica obrane, UDVL učestvuje u radu Kluba Bilderberg, koji se sastoji od oko 130 ličnosti iz Amerike i Europe iz svijeta diplomacije, businessa, politike i medija, i čija je temeljna preokupacija budućnost kapitalizma.
Od 2019. na čelu EU, NATO-a, Međunarodnog monetarnog fonda i OUN-a su ljudi koji su učestvovali na zatvorenim i povjerljivim konferencijama Kluba Bilderberg prije nego su imenovani. U EU članovi Bilderberga su na čelnim pozicijama Europskog vijeća, Europske centralne banke i Eurogrupe. Francuski predsjednik Macron je Bilderbergovac, a dan nakon inauguracije 2017. za predsjednika vlade je imenovao svog klupskog kolegu Edouarda Philippea (koji je već najavio kandidaturu na predsjedničkim izborima 2027). Članica Bilderberga je Macronova favoritkinja Bugarka Kristalina Georgieva, ex-potpredsjednica EK-a i ex-direktorica Svjetske banke, koja je od 2019. na poziciji predsjednice MMF-a (zahvaljujući promjeni Pravilnika institucije). Njen prvi petogodišnji mandat se 1. oktobra 2024. pretočio u drugi.
Da se razumije povezanost lobija, čelnika EU i šire, autor citira govor Klausa Schwaba (1938, Ravensburg), utemeljitelja WEF-a, održanog septembra 2017. na Institutu za politiku Harward Kennedy: “Ideja da se mladi lideri integriraju u WEF postoji odavno. Gospođa Merkel i Vladimir Putin su bili mladi globalni lideri WEF-a. Danas smo jako ponosni što sa mladom generacijom, kao što su kanadski premier Trudeau, predsjednik Argentine, prodiremo u kabinete. Na prijemu u kabinetu premijera Trudeaua sam vidio da su polovica članova njegovog kabineta bili mladi globalni lideri WEF-a. Tako je danas u Argentini i u Francuskoj. Za mene je važno da mladi svjetski lideri imaju mogućnost doći ovamo. Odavno organiziramo predavanja. Ovo društvo ima značajan impakt, jer doći ovamo na časove jedan tjedan stvara jaku zajednicu.” Baldan zaključuje: Schwab “otvoreno izražava volju da infiltrira vlast u okviru država i izvede subverziju. Da je utemeljitelj ove mreže lobistā Rus ili Kinez, i da je izgovorio jednak tekst, kojim pretenduje infiltrirati zapadne ministarske, predsjedničke i kabinete Europske komisije, istočasno bi bio optužen za uplitanje, subverzivne manevre, napad na strateške interese, špijunažu”.
Prvi mandat UVDL, kao predsjednice Europske komisije 2019-2024, obilježila je destrukcija prava na transparentnost, jednog od zagarantovanih ugovorima EU. Knjiga lobiste Baldana daje uvid u zamračene strane svijeta europskih lobija. Njegov tekst pruža mogućnost otkriti i razumjeti odnose koje održavaju – ponekad tajno – predsjednica Europske komisije i lobiji. Baldan je reagirao i postao zviždač, jer predsjednica EK-a nije htjela objelodaniti sadržaj SMS poruka ni razgovora koje je u vrijeme pandemije Covid-19 razmjenjivala sa direktorima američkog Pfizera/BioNtecha. Ove farmaceutske industrije su u rekordnom roku proizvele cjepiva, koja su u nečuveno kratkom roku ocijenjena kao učinkovita i generalno bezopasna, dobile monopol i ostvarile nezamislivu zaradu. 28. aprila 2021, kad je ugovor trebao biti finaliziran, New York Times se upitao “o diplomaciji po Ursuli von der Leyen”, kad je sama izjavila da razmjenjuje SMS i telefonske pozive sa direktorom Pfizera i osobno pregovara pojedinosti ugovora. NYT je njeno djelovanje opisao kao “upečatljivo usklađivanje političkog preživljavanja i korporativne arogancije”. Naslov članka je “Kako je Europa sms-ovima i telefonskim razgovorima sklopila ugovor o cjepivima sa Pfizerom”. UVDL je SMS razmjenjivala u okviru trećeg ugovora o kupovini cjepiva Comirnaty (Pfizer/BioNtech) sa Albertom Bourlom. Rođenjem Israël-Abraham, grčkog imena Alvértos Bourlá (1961, Solun), Bourla je od 2019. generalni direktor Pfizera.
U knjizi “UrsulaGates” stoji: “Albert Bourla je od UVDL i njene institucije dobio ‘bagatelu’ od skoro 45 milijardi eura, od čega 35 milijardi pregovaranih u direktnim SMS porukama između UVDL i Bourle, što se naziva SMSGate.”
Belgijski mediji su prenijeli da je “dogovor podrazumijevao iznos od 35 milijardi eura za 1,8 milijardi doza, od čega 900 milijuna obveznog otkupa i 900 milijuna kao opciju. Ugovor je sklopljen u maju 2021. Cijena pojedinačne doze je sa 15,50 eura skočila na 19,50 eura”. Pri tome je to jedini ugovor koji je podrazumijevao “obvezni otkup”, dok je u svim ostalim uporedivim dokumentima EK-a stipulirano “pravo na kupovinu”. Za ovu aferu naziv “Pfizergate” se koristi nakon što je u novembru 2021. u Europskom parlamentu postavljeno pitanje, povodom istrage British Medical Journala, u kojoj je izražena zabrinutost povodom “integriteta podataka i regulatornog nadzora ispitivanja Pfizerovog cjepiva”. Istraga British Medical Journala je pokazala da je Brook Jackson, iz Ventavia Research Group, koju je Pfizer angažirao za procjenu učinkovitosti cjepiva, otpuštena istog dana kad je objavila brojne nepravilnosti američkoj Agenciji za hranu i lijekove (FDA), koja je umjesto preispitivanja situacije cjepivo dobila tri mjeseca kasnije. Zbog nesavjesnog poslovanja reagirao je i revizorski sud, koji je potvrdio zaključak EU posrednice Emily O’Reilly, odgovorne za arbitražu u sporovima o transparentnosti, od 26. januara 2022, i koji glasi: “flagrantan slučaj loše uprave”.
Baldan, skupa sa ogromnom skupinom ljudi i instanci od 2022. traži suspenziju predsjednice EK-a, jer smatra da je UVDL prekršila kodeks dobrog ponašanja europskih povjerenika, posebno kršeći povelju o fundamentalnom pravu EU na transparentnost. “Bourla je dostigao povjesni vrhunac cijene dionica svog poduzeća na burzi i prodao 60% svojih dionica za iznos od 5,6 milijuna$ 9. novembra 2020, isti dan kad je objavljeno izvješće Pfizera, u kojem se potvrđuje učinkovitost od 90% cjepiva”, a činjenicu da se to desilo isti dan - predstavio kao koincidenciju datuma.
Deset dana poslije, 19. novembra 2020, Euractiv, specijalizirani portal za politike EU, objavljuje: “Korupcija predstavlja trošak od preko 1.000 milijardi eura godišnje za EU. I dok se svijet priprema na jednu od najvećih gospodarskih recesija u povijesti, od podataka o ciframa korupcije u okviru EU čovjek dobije vrtoglavicu. Do 990 milijardi eura se tako izgubi svake godine, što predstavlja 6,3% BDP-a Europske unije. A osim tih 6,3% njenog BDP-a, politika EU u odnosu na zviždače također ima svoju cijenu. Gubici vezani za odsustvo zaštite zviždača su procijenjeni od 5,8 do 9,6 milijardi eura.”
Baldan je 2022. uputio predmet belgijskom državnom odvjetništvu, budući da je Sandra Gallina, šefica Odjela u Generalnoj direkciji za zdravstvo EK-a, javno priznala da je nezakonito djelovala, i to uprkos prethodnom upozorenju pravnikā i administracije.
Europski parlament je Alberta Bourlu dva puta pozivao na debatu. Nije se odazvao, ali je poslao Janine Small, predsjednicu za razvijena međunarodna tržišta u Pfizeru, koja nije mogla odgovoriti na pitanja. Javnost je tada saznala da je “Pfizer sačuvao kopije SMS-ova koje su razmijenili UVDL i Bourla. To je dokaz da se SMS čuvaju i da uvijek postoje najmanje dvije kopije (jedna kod pošiljatelja i jedna kod primatelja)”. U EK-au postoji tvrdnja da su razmijenjeni SMS nestali u nabavci novih telefona.
Baldan je 5. aprila 2023. u svojstvu civilne stranke uložio tužbu sudiji Frédéricu Frenayu u Liègeu, zbog korupcije, nezakonitog sticanja, uništavanja javnih dokumenata i prisvajanja naziva i funkcija.
Tome je slijedila dvostruka procedura (o meritumu i skraćeni postupak) pred Općim sudom Europske unije sa ciljem primjene kodeksa o dobrom ponašanju europskih povjerenika i suspenzije UVDL i njenog kolegija EK-a.
Na poziv Michèle Rivasi, francuske članice EP-a, iz stranke Ekologija-Zeleni, i potpredsjednice specijalne komisije Covi, za Covid-19, održana je konferencija za tisak u prostorijama EP-a u Parisu. Za belgijski medij Blast Rivasi je izjavila: “Kao da je UVDL naručila cjepiva, a nije obavijestila upravni odbor koji je zato bio utemeljen. Prekoračila je svoja prava i nadležnosti.”
Nakon što je Baldan počeo javno tražiti informacije o ulozi UVDL u nabavci cjepiva, izvršena je proizvoljna kontrola podataka o upisu u registar lobijā njegovog kabineta, i jula 2023. je slijedila suspenzija njegovog bedža za ulazak, i poništenje njegove akreditacije - što je flagrantno kršenje direktive koja štiti zviždače.
Saslušanje pred Sudom EU u slučaju Déjà vu. Legal protiv EK-a je održano 2023, a imalo je za cilj postići poništenje odbijanja prijenosa ugovora o kupovini i popisa imena europskih eksperata.
Baldan se ove godine službeno obratio Europskom vijeću (čiji su članovi šefovi država ili vlada), članovima EK-a, Komitetu za etiku i Europskoj pučkoj stranci, kojoj pripada Ursula von der Leyen, da se poništi njena ponovna kandidatura za poziciju predsjednice EK-a, zbog ozbiljnih kršenja europskih ugovora. 500 stranki se na sudu pridružilo predmetu Baldana, dvije države članice EU (Poljska i Mađarska), političke stranke iz Belgije, Francuske, Italije, zrakoplovne posade, roditelji koji su izgubili djecu zbog ozbiljnih štetnih neželjenih posljedica nakon cijepljenja, europski dužnosnici…
Prvo ročište u kaznenom predmetu Baldan protiv UVDL, Bourle i poduzećā Pfizer/BioNtech održano je 24. aprila 2024. pred senatom prvostepenog suda u Liègeu.
Predstavnik Europske pučke stranke se nije pojavio na sudu, nakon čega je Baldan, u pratnji sudskog izvršitelja, posjetio njihovo sjedište u Bruxellesu. Uložio je žalbu protiv PPE (UVDL je članica CDU-a) pred građanskim sudom u Bruxellesu sa namjerom da se realizira njihova obveza primjene statuta i povuče kandidatura UVDL (na temelju primjene direktive o zaštiti zviždača). Sud pravde Europske unije (CJEU) je priznao nezakonitost odlukā EK-a u predmetu u kojem su suprotstavljeni EK i europarlamentarci, a UVDL je i drugi put izabrana i imenovana za predsjednicu EK-a. Ovaj put je odnos glasova bio 401 naprema 361.
Ne djeluje pošteno
Baldan smatra da je drugi mandat UVDL kršenje europskih ugovora i predstavlja kraj pravne države i EU takve kakvu smo poznavali. Približno 2.500 novih stranaka se javilo da se pridruži predmetu Baldana. Odluka senata prvostepenog suda u Liègeu u korist tužiteljā dovela je do odgode predmeta do 6. decembra 2024.
15. novembra 2024. je održano ročište na Sudu pravde Europske unije (CJEU) u predmetu New York Times protiv EK-a u vezi sa odbijanjem EK-a da prenese SMS poruke Bourle i UVDL.
Tužitelj smatra da je jedina korisna odluka koju CJEU može donijeti suspenzija UVDL, jer “nije ispunila svoju misiju, kršeći ugovore i ne djeluje pošteno”. Kad je suspenziju tražio 2023, instanca administrativne nadležnosti EU ju je zaštitila. NYT ne traži suspenziju UVDL, i nije se pridružio kaznenom postupku, a Baldan smatra da je mogao, koristeći članak 151 belgijskog Kaznenog zakona (proizvoljno kršenje prava zagarantiranih Ustavom).
Baldanova knjiga se završava posvetom djeci i mladima, umrlim ili hendikepiranim, nakon primanja cjepiva, i njihovim roditeljima. I samohranoj majci stjuardesi Leaticiji, koja je zbog posljedica cijepljenja izgubila zdravlje i posao.
Angela Merkel, koja je svesrdno preporučila UVDL na poziciju predsjednice EK-a, 26. novembra je izdala knjigu Memoara. 2. decembra će u Washingtonu održati promociju u prisustvu Barracka Obame. Jedva čekam pročitati tu knjigu, da vidim šta piše o UDVL. Mislili smo da je Angela Merkel svijetla tačka na političkom nebu Europe.
SMSGate, DeleteGate, PfizerGate, SofaGate i drugi (da ne spominjem samoinicijativni odlazak u Izrael nakon 7. oktobra, što je 15. januara 2024. za posljedicu imalo tekst u Politicu pod naslovom “Može li neko zaustaviti Ursulu von der Leyen?”), nameću da se uz ime doda sramni sufiks Gate. “UrsulaGates zabrinjava i preokupira i dugo će podsjećati na saučesništvo UVDL i izvjesnog milijardera, koji se izdavao za filantropa.” Baldanova knjiga može biti priručnik stotinama milijuna žitelja Europe koji naivno sanjaju o pravednom društvenom uređenju, koje ih neće praviti budalama i potkusurivati.
