Uprkos suprotnim tvrdnjama Porezne uprave FBiH: Bojkot je uspio
Bojkot prodavnica u petak 31. januara širom Bosne i Hercegovine je uspio, bez obzira šta o tome kažu podaci entitetskih poreskih uprava. To je jasno svakome ko je tog petka, poput potpisnika ovih redova, obišao nekoliko lokalnih prodavnica. One su zjapile sablasno prazne, bar u Sarajevu, baš kao da je riječ o scenama iz nekih filmova katastrofe u kojima je nevidljivi neprijatelj poharao planetu.
Psihološka operacija
Veoma je indikativno da su entitetske poreske uprave, koje su inače po defaultu veoma spore i trome vladine institucije, ekspresno objavile podatke koji ukazuju da je bojkot navodno propao. Međutim, podatke poreskih uprava treba uzeti sa ogromnom rezervom, najprije zbog širine obuhvata podataka (veleprodaja, maloprodaja, uvoz-izvoz, e-commerce, prodaja automobila i tehničke robe i tako dalje), te zbog činjenice da nije ni izdvojena samo maloprodaja, već je javnosti prezentiran ukupan promet zabilježen na fiskalnim kasama.
Kada neka spora i troma vladina institucija reaguje ovako brzo i ekspresno, to naprosto javnosti treba biti znak upozorenja da nešto ne štima. Cilj hitne objave podataka o prometu je najvjerovatnije trebao biti da se bojkot proglasi neuspješnim, što bi se na Zapadu tretirao kao klasični PsyOp (Psychological Operations, psihološka operacija), kako bi se kod građanstva izazvao osjećaj nemoći. Prikrivena poruka glasila bi - nemojte više bojktovati prodavnice, jer evo vidite da to nema efekta.
A zašto bi to poreske uprave radile? Pa odgovor na to pitanje je veoma jednostavan. Poreske uprave su vladine institucije. A vladi odgovara inflacija. Zašto? Pa zbog njihovih prihoda. Što su više cijene roba u prodavnicama, veći su i prihodi od poreza. Pogledajte, naprimjer, internet-stranicu Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Otkako je početkom 2022. godine krenula inflacija u BiH, Uprava za indirektno oporezivanje se konstantno hvali sa rekordnim iznosima prikupljenog poreza (PDV). Uostalom, to je poznato i u ekonomskoj teoriji i praksi. U osnovi, proces je veoma jednostavan, samo ga vlade i mediji ne prenose građanima koji bi nakon toga shvatili ko je ključni pokretač inflacije, odnosno rasta cijena u prodavnicama. A taj proces, u veoma kratkim crtama, ide ovako.
Vlada preko svojih institucija - a u ovom slučaju preko centralne banke - kontroliše i povećava (ili smanjuje) ponudu novca u opticaju. Radi jednostavnijeg razumijevanja, dodajmo da je povećanje ponude novca zapravo puko štampanje novca i ubacivanje u promet. Povećana ponuda novca, bez povećanja proizvodnje, stvara inflaciju. Vladi odgovara inflacija jer joj se povećavaju prihodi od poreza, pri čemu ne mora povećavati poreze, što je inače jako nepopularna mjera. Osim toga, nama se u BiH zbog fiksne veze euro - KM dodatno uvozi inflacija iz eurozone, pošto su i vlasti EU preko svoje centralne banke enormno povećale ponudu novca u opticaju.
Zatim na to dolaze razne međunarodne institucije koje također mogu - a i itekako hoće - ubacivati dodatne količine novca u opticaj. Najočitiji primjer takvog upumpavanja novca u BiH bila je “pomoć” MMF-a (Međunarodni monetarni fond) u borbi protiv “nevidljivog neprijatelja” iz avgusta 2021. godine (zapamtite ovaj datum, jer je samo par mjeseci nakon toga krenula inflacija), kada je ova međunarodna institucija, ničim izazvana, odlučila da doznači 254 miliona SDR (Special Drawing Rights, specijalna prava vučenja), a što je Centralna banka BiH konvertovala u KM i ubacila u opticaj. Vrijedi istaći i da je odbor direktora MMF-a odlučio tada i drugim zemljama u svijetu, gdje je kasnije zabilježena inflacija, također doznačiti svoje SDR-ove.
Dakle, samo u avgustu, odnosno u septembru 2021. godine, u sistem je upumpano odjednom 602.540.349 KM, koliko je iznosila protuvrijednost SDR-ova. Inače, Centralna banka BiH je imala u decembru 2020. godine novčanu masu M2 u opticaju u iznosu od 28,2 milijarde KM, da bi ona do decembra 2024. godine porasla na 39,1 milijardi KM, što je povećanje od nekih 38,7 posto.
Novčana masa M2 i indeks potrošačkih cijena u BiH
Sad se zapitajte da li je proizvodnja u BiH u tom periodu toliko porasla? Zvanična statistika bilježi od juna 2022. godine gotovo svaki mjesec pad industrijske proizvodnje. Jedini je rast u tom periodu ostvaren početkom 2021. godine, ali to nije uzrokovano stvarnim rastom proizvodnje, nego samo rastom zbog obustave proizvodnje u 2020. zbog zaključavanja u pandemiji. A sada se podsjetite šta kaže ekonomska teorija? Povećanje ponude novca bez povećanja proizvodnje vodi ka inflaciji. I to smo na kraju i dobili. Jednostavno, kako smo posijali tako smo i požnjeli.
Ali tu nije kraj. Na sve to se dodatno nakalemili trgovci kojima se očigledno osladio rast profita zbog povećanja cijena. U 2022. godini su za rast cijena krivili Ruse, zatim cijene nafte, pa rat u Ukrajini, Putina i tako dalje, a kada im je ponestalo neprijatelja, jednostavno su prestali označavati krivce, ali su nastavili dizati cijene. Ako im je u 2022. za rast cijena bila kriva cijena nafte na svjetskom tržištu zbog rata u Ukrajini, šta je onda sada razlog za rast cijena? Cijene energenata miruju, a svijet se već privikao na rat u Ukrajini. Čak ni cijene prehrambenih proizvoda na svjetskim berzama ne bilježe neke velike skokove.
Trgovačka računica
Problem je, naravno, pohlepa trgovaca. Na žalost građana BiH, vladi i to odgovara, jer veće cijene ujedno znače i veće prihode. Da li su trgovci pretjerali? Itekako jesu. Pogledajte samo ove podatke. Najveći trgovački lanac u BiH je tuzlanski Bingo, koji sam sebe naziva kraljem dobrih cijena. Ova je kompanija na kraju 2023. godine (još uvijek nema podataka za 2024.) ostvarila neto dobit u iznosu od 158 miliona KM. Pri tome je Bingo tokom te godine za svojih 8.108 uposlenika uplatio po osnovu plata i drugih davanja radnicima 191 milion KM. Obratite pažnju, riječ je o platama za cijelu godinu dana za 8.108 radnika! I sada poredite to sa iznosom neto dobiti.
Zatim pogledajte i podatke zvanične statistike, odnosno Agencije za statistiku BiH. Cijene hrane u decembru 2024. bile su više za 50,2 posto (CPI indeks 150,2) u odnosu na januar 2021. godine. A u januaru 2021. CPI indeks je iznosi 100,1, što znači da su cijene hrane tada bile iste, doslovno identične, kao i prosječne cijene hrane tokom 2015. godine (CPI indeks 100). Međutim, kada pogledate samo podatke o inflaciji godina na godinu, u decembru je inflacija iznosila “samo” 2,2 posto, što je jedan fini PsyOp.
A vladi sve to odgovara. Jer, veći profiti trgovaca nastaju od viših cijena, a veće cijene vode ka većim prihodima. Jednostavno, zar ne? Zato su poreske uprave i poletile odmah da podacima “dokažu” kako je bojkot propao, sa prikrivenom, ali veoma jasnom porukom - nemojte to raditi, jer, evo vidite, vaš bojkot ne funkcioniše. Ali, sve dok građani ne shvate da su u ovom, uslovno rečeno, ratu, vlada i trgovci na istoj strani, a mi svi ostali na suprotnoj, nema nam napretka.
Bojkot prodavnica u petak 31. januara širom Bosne i Hercegovine je uspio, bez obzira šta o tome kažu podaci entitetskih poreskih uprava. Međutim, loša vijest glasi da se stvari neće početi mijenjati sve dok bojkot ne preraste u proteste ispred mjesta gdje svoj svagdašnji hljeb zarađuju “vrijedni pregaoci” koji i stvaraju inflaciju. Svaki naredni bojkot koji ne uključi i proteste ispred sjedišta vlade ili centralne banke nažalost neće puno promijeniti stanje na terenu.
