Ukrasno grmlje - malo traži, puno daje
Horizontalni kotoneaster
O ovoj grupi vrtnih biljaka se premalo govori i piše, pa i u mojim prilozima je neopravdano zapostavljena. Valjda, kao i kod ljudi, onaj ko ne pravi probleme, taj nije predmet prevelikog interesovanja. A ova grupa biljaka, zaista, uz pravi izbor nikada ne pravi probleme, već mirno šuti i radi svoj veoma vrijedan posao - ukrašava vrtove i parkove.
Pravo vrijeme
Upravo je sada vrijeme za sadnju svih drvenastih biljaka, tako i ukrasnog grmlja, pa sam se i ja sjetila da o njima pišem. Doduše, može se saditi i u proljeće, pa i u toku cijele vegetacije ukoliko je uzgojeno u kontejnerima (u loncima), što je danas najčešće, jer se tako uzgojeno prodaje u vrtnim centrima. Ukrasno grmlje može biti crnogorično, zimzeleno ili bjelogorično. Ovaj put pišem o nekoliko zanimljivih vrsta bjelogoričnog grmlja.
Grmlje je kategorija ukrasnog bilja koje je u parkovima i na zelenim površinama zasađeno u većim gredicama jedne vrste koje potpuno pokrivaju površinu, pa ih je lako održavati kada prekriju površinu. U manjim vrtovima najčešće se sade kao soliteri (pojedinačno), jer tako njihove vrline najbolje dolaze do izražaja. Pravim izborom možemo u vrtu imati u svako doba godine neki zanimljiv cvjetajući grm. Pođimo redom, ovaj put tek nekoliko vrsta.
Forzicija je zasigurno svima poznati zlatnožuto bogato cvjetajući grm u rano proljeće prije listanja. Tada zaista plijeni izgledom. Naraste i do dva metra u visinu i širinu. Uspijeva na sunčanom položaju, pa i u polusjeni. Jedino održavanje se sastoji u izrezivanju tamnijih starih grana do dna nakon treće godine iza sadnje. To orezivanje se obavlja tek po završetku cvatnje jer bismo orezivanjem u jesen ili u proljeće prije cvatnje izrezali grane pune cvjetnih pupoljaka spremnih da cvjetaju u rano proljeće. Inače, otpalo lišće hrani tlo, pa ispod nje ne treba okopavati, kositi ni gnojiti.
Japanska dunja je po redu cvatnje druga u proljeće cvjetajuća vrsta grmlja. Uspijeva na suncu, kao i u polusjeni. Naraste i do dva metra. Cvjetovi su mnogobrojni narančastocrvene ili intenzivno ružičaste boje izgledom slični cvjetovima jabuka. Održava se izrezivanjem starijih grana, kao i prethodna forzicija. Iza cvatnje razvija sitne mirisne plodove slične dunji.
Pajasmin je sljedeća vrsta koju vrijedi imati u vrtu. Nije zahtjevan u pogledu tla ni sunca, jer obilno cvjeta u maju i junu na suncu, u polusjeni, pa i u blagoj sjeni. Bijeli mirisni cvjetovi su glavni ukras ove vrste grmlja. Naraste i do tri metra, ali se orezivanjem, odnosno izrezivanjem ocvjetalih grana, iza cvatnje može držati pod kontrolom.
Kotoneaster horizontalni ili mušmulica je niži prezimno zeleni grm. Naraste u visinu do 50 cm, a njegove grančice posložene poput ribljih kostiju rastu u širinu. Treba ga saditi na sunčano mjesto kako bismo uživali u svim njegovim vrlinama, a to su sjajno zeleni listići, zatim u maju i junu također sitni, ali mnogobrojni ružičastobijeli cvjetići iz kojih se postepeno razvijaju mnogobrojni plodići, koraljnocrvene boje koji ostaju na granama i preko zime ukoliko ih ne pojedu ptice, jer su dobra zimska hrana pticama. I to nije sve. Ako rastu na sunčanom položaju, u jesen privlače pogled njihovi karmin crveni listići. Ove godine su u svakom pogledu izvrsni jer im prija dugo toplo ljeto u kojem su uživali ovi i svi nabrojani grmovi.
Vrtovi, pogotovo urbani, uglavnom su mali, pa se u njima ne može saditi mnogo biljaka. Preporučujem da ove jeseni posadite neki od opisanih cvjetajućih grmova.
Nezahtjevna briga
Uz malo ulaganja i jednostavnog i nezahtjevnog održavanja, u njima ćete uživati godinama. Iskoristite prednosti jesenje sadnje i malo više jesenjeg vrtlarskog slobodnog vremena, posadite ih u jame dubine i širine 40 cm na istu dubinu na kojoj su rasli u rasadniku ili u loncu. Iza sadnje obavezno zalijte kantom vode da zemlja prione uz korijen. Ako bi nastupila suša, zalijevajte i dalje povremeno, pogotovo nakon proljetne sadnje. Evo i nekoliko fotografija da vidite samo dio onoga što možete očekivati od opisanih vrsta ukrasnog grmlja.
