Trump cilja na međuizbore

Za nešto više od godinu Amerikanci će glasati kako bi odredili koja će politička stranka kontrolirati dva doma Kongresa. Republikanska stranka predsjednika Donalda Trumpa trenutno kontrolira oba, ali njezina većina je tijesna (53-47 u Senatu i 219-213 u Zastupničkom domu). Ne postoji moderni presedan da predsjednička stranka izbjegne gubitke na međuizborima u Zastupničkom domu, osim ako predsjednikovo odobravanje nije znatno iznad 50%, a u Trumpovom slučaju, neponderirani prosjek nedavnih anketa pokazuje njegovo odobravanje od 45,3%, s 51,9% (neto -6,6) birača koji ga ne odobravaju.

U normalnim okolnostima, predsjednik bi nastojao poboljšati izborni položaj svoje stranke. Ipak, Trump udvostručuje neke od svojih najnepopularnijih politika. Primjerice, njegove najnovije izjave sugeriraju da je predan slanju više vojnika Nacionalne garde u gradove pod kontrolom Demokratske stranke iako se 58% Amerikanaca protivi takvom raspoređivanju. Dok Zakon o pobuni iz 1878. zabranjuje korištenje saveznih trupa za unutarnju policiju, Zakon o pobuni iz 1807. predviđa iznimku za odgovor na nasilne ustanke protiv države, a Trump već prijeti da će ga primijeniti.

Zato Trump i njegovi savjetnici sve češće koriste izraze poput “terorista” i “pobunjenik” kako bi opisali svakoga tko se protivi njihovoj agendi. Trump je nedavno lažno tvrdio da su Portland u Oregonu preuzeli ljevičarski “domaći teroristi” (dodajući, apsurdno, da grad “više nema ni trgovina”). Slično tome, Stephen Miller, zamjenik šefa osoblja Bijele kuće koji se sve više čini da upravlja stvarima, nazvao je savezne suce koji su presudili protiv Trumpove administracije “teroristima” i “pobunjenicima”. Također je rekao da demokrati nisu politička stranka, već “ domaća ekstremistička organizacija”.

Takve oznake su važne jer je sam Trump eksplicitno opisao kako misli da bi se trebalo postupati s ekstremistima. Ako “radikalni ljevičarski luđaci” uzrokuju probleme na dan izbora, rekao je za Fox News prošlog listopada, problem “trebala bi vrlo lako riješiti, ako je potrebno, Nacionalna garda ili, ako je stvarno potrebno, vojska”. Ta aluzija na dan izbora nije slučajna. Štoviše, nejasnoća oko preciznog identiteta neprijatelja služi Trumpovoj svrsi. Dovoljno je, kako je nedavno rekao publici od 800 visokih vojnih čelnika, reći da se Amerika suočava s “invazijom iznutra... Ništa drugačijom od stranog neprijatelja”.

Naravno, nema neprijatelja iznutra, baš kao što nema gradova koji pate od nekontroliranog kriminala ili prijetnji pobunom ili terorom. To su postupci autoritarnog vođe koji je već pokušao ukrasti jedne izbore i koji ne bi imao nikakvih problema s krađom sljedećih. Trumpa uopće nije briga za poštene izbore. Njemu je stalo samo do moći i neće oklijevati provesti vojnu okupaciju američkih gradova kako bi je zadržao.

Ovo nije prvi put da su državne milicije korištene u političke svrhe u Sjedinjenim Državama. Kada su se mnoge južne države protivile desegregaciji škola 1950-ih i 1960-ih, guverneri država pozvali su Nacionalnu gardu da spriječi upis crnih učenika u potpuno bijele javne škole (u Little Rocku, Arkansas, 1957. i na Sveučilištu Mississippi 1962. godine).

Kasnije su pripadnici Nacionalne garde korišteni i za sprečavanje prosvjeda za građanska prava - najzloglasnije u nasilnom prekidu mirnih demonstracija u Selmi u Alabami u ožujku 1965. U tim i drugim prilikama, vidljiva podrška Garde ili neaktivnost suočeni s agresivnim bijelim suprematističkim ruljama i lokalnim milicijama (poput Ku Klux Klana) poslužila je kao učinkovito sredstvo zastrašivanja.

Predsjednici Dwight D. Eisenhower (republikanac), John F. Kennedy (demokrat) i Lyndon B. Johnson (demokrat) na kraju su federalizirali Nacionalnu gardu kako bi se suprotstavili otporu država desegregaciji i jednakim pravima glasa. No, ironično, Trump sada okupira pretežno demokratske gradove poput Chicaga s trupama Nacionalne garde iz simpatizirajućih južnih država poput Teksasa, čini se da oživljava i invertira duboke podjele među grupama koje su kulminirale Građanskim ratom i erom južnjačke bijele supremacije Jima Crowa nakon Građanskog rata.

Na prvi pogled, pozivanje trupa Nacionalne garde iz država koje podržavaju Trumpa čini se namijenjenim služenju sve agresivnijoj provedbi rasno vođene antiimigrantske politike administracije. Ali to također postavlja temelje za preuzimanje moći. Odanost tih snaga Trumpu mogla bi povećati vjerojatnost da će na dan izbora primiti, a zatim i slijediti, naredbe za provjeru “nekvalificiranih” (posebno nebijelih) birača. Trumpu je potrebno samo rasporediti teško naoružane trupe Nacionalne garde u navodno “neprijateljskim” četvrtima punim “ekstremista” i “terorista” kako bi zastrašio i odvratio birače.

Trumpove naoružane milicije također će vjerojatnije poslušati nezakonite naredbe o zapljeni “sumnjivih” glasačkih kutija ili možda provesti potpunu suspenziju izbora, pod izlikom da su građanski neredi učinili “pošten” proces neodrživim. Trump se već uspješno oslanjao na ovaj izgovor kako bi opravdao tekuće vojne okupacije američkih gradova kršeći Zakon o postrojbama (Posse Comitatus Act) i, naravno, može jednostavno pomilovati svakoga tko djeluje nezakonito u njegovo ime (kao što je učinio s pobunjenicima 6. siječnja).

Poticanje sekcionalizma moglo bi dovesti do američke verzije masakra na Trgu Tiananmen 1989. godine, kada su kineske oružane snage mobilizirale trupe iz udaljenih provincija kako bi ugušile mirne studentske prosvjede u Pekingu. Ako vam se ovaj scenarij čini malo vjerojatnim, sjetite se pucnjave 1970. na Državnom sveučilištu Kent, gdje su nervozni vojnici Nacionalne garde Ohaja otvorili vatru na studentske prosvjednike, ubivši četvero.

U tom kontekstu, Trumpova rastuća ocjena neodobravanja slaba je utjeha. Činjenica da udvostručuje nepopularne politike sugerira da su u tijeku namjerne pripreme za ometanje slobodnih i poštenih međuizbora. Zašto se truditi osvojiti glasove kada postoje alternativni načini zadržavanja vlasti? Trumpova rastuća vojska medijskih saveznika milijardera - Larry Ellison (Paramount Global Media, a uskoro i TikTok), Elon Musk (X), Mark Zuckerberg (Meta), Jeff Bezos (The Washington Post) i Rupert Murdoch (Fox News) - čini se previše voljnom pomoći mu stvoriti izgovor koji mu je potreban za vojni obračun.

Na kraju će Trumpovo Ministarstvo pravosuđa pronaći i procesuirati žrtvene jarce za suspendirane izbore. Prijatelji će biti nagrađeni, neprijatelji kažnjeni, a Trump će ispuniti svoje najzloglasnije predizborno obećanje. “Za četiri godine”, rekao je pristašama u srpnju 2024, “ne morate ponovno glasati. To ćemo dobro srediti. Nećete morati glasati.”

To bi se moglo pokazati istinitim za sve Amerikance. Nećemo morati glasati, jer nećemo moći.

(Autor je profesor emeritus prava na Pravnom fakultetu u New Yorku, s Danielle Celermajer suurednik je knjige “Kulturna povijest prava u modernom dobu”, Bloomsbury, 2021)