Tri tačke krize: Demokratski kapacitet institucija, šta nedostaje ustavnom poretku BiH?
U skladu sa konceptom Međunarodne naučne konferencije “30 godina Dejtonskog mirovnog sporazuma: dosezi u izgradnji mira i funkcionalne države”, koju organizira Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, ovaj autorski koreferat odnosi se na nedostatke unutar aktuelnog ustavnog poretka Bosne i Hercegovine, sa stanovišta općeprihvaćenih međunarodnih demokratskih standarda pravne prirode, temeljnih uzusa nauke ustavnog prava, odnosno sa stanovišta principa vladavine prava.
U tom smislu, a prema zadanoj temi, na prvom mjestu eleborirani su nedostaci u odnosu na način izbora i način donošenja odluka državnog predstavničkog ustavotvornog i zakonodavnog tijela – Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Ovaj koreferat, potom, sadrži analizu strukture i načina odlučivanja Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, odnosno odredbi državnog Zakona o Vijeću ministara u odnosu na relevantne odredbe Ustava Bosne i Hercegovine, te identificira uočene nedostatke, na prvom mjestu, sa stanovišta kompatibilnosti ustavnog, sa jedne strane, i zakonskog koncepta sa druge, u pogledu pozicije i funkcioniranja ove državne institucije izvršne vlasti.
Treći dio autorskog koreferata, a prema zadanoj temi, odnosi se na poremećaj u primjeni principa vladavine prava nastao dugogodišnjim ignoriranjem obaveze pravne prirode, koja se tiče implementacije Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i njenih protokola, te presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu donesenih zbog povreda biračkih prava građana Bosne i Hercegovine u fazi izbora, odnosno u fazi legitimiranja javne vlasti. Sa stanovišta uočenih nedostataka data je analiza stanja demokratskog kapaciteta, kako opserviranih institucija zakonodavne i izvršne vlasti, tako i ukupnog ustavnog poretka Bosne i Hercegovine.
U pogledu navedenog, za prevazilaženje postojećeg stanja, mogu se definirati sljedeće preporuke generalne prirode:
- suštinska preporuka opće prirode odnosi se na prijeko potrebno usaglašavanje ustavnog poretka BiH, uopće i u detaljima, sa općeprihvaćenim međunarodnim demokratskim standardima pravne prirode, koji su po sili Ustava dio pravnog poretka Bosne i Hercegovine,
- postavljanje standarda u razumijevanju Ustava BiH, ne samo kao pravnog akta najviše pravne snage koji se mora poštovati u svim svojim segmentima, nego i kao svojevrsnog procesa ustavno-evolutivne prirode koji, u svom provođenju i privođenju svrsi, mora biti podvrgnut principu vladavine prava.
Imajući u vidu teorijsku i praktičnu širinu općeprihvaćenih međunarodnih demokratskih standarda pravne prirode u njihovoj konsekventnoj primjeni, provođenje navedenih preporuka moguće je kroz više različitih varijanti, odnosno modela o kojima će više biti riječi u preostalom dijelu ovog autorskog koreferata.
(Autor je redovni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Tuzli)
