Sve smo bliže Sjevernoatlantskom savezu: NATO pruža sve što je građanima BiH potrebno

Ako pogledamo godinu na izmaku, malo koja partnerska zemlja kao što je Bosna i Hercegovina može se pohvaliti nivoom odnosa koji smo kao država imali sa Sjevernoatlantskim savezom. Tome je, među prvima, doprinijela dvodnevna posjeta Sjevernoatlantskog vijeća (NAC) našoj zemlji, koje je predvodio tadašnji zamjenik generalnog sekretara NATO-a Mircea Geoana. Bosna i Hercegovina bila je i domaćin NATO Partnerskog 360 simpozija pod nazivom “Partnerstvo u vrijeme hibridnih izazova”, a koji je okupio više od 270 učesnika, kako vojnih tako i civilnih predstavnika iz zemalja članica NATO-a, a i partnerskih država i organizacija.

Jednoglasna odluka

- Ova godina je jedna vrlo uspješna godina suradnje NATO-saveza i BiH. Možda od svih partnerskih zemalja fokus je stavljen upravo na Bosnu i Hercegovinu. Vjerojatno se to desilo i zbog konstatacije da nastavljena ruska agresija na Ukrajinu pogotovo može imati negativne posljedice na dvije zemlje - to su Moldavija i Bosna i Hercegovina, a koju je izgovorio bivši glavni tajnik NATO-saveza, kaže za Oslobođenje Josip Brkić, zamjenik ministra vanjskih poslova BiH i predsjedavajući Komisije za saradnju sa NATO-om BiH.

Nedavno je i Vijeće ministara BiH jednoglasno donijelo odluku o usvajanju Programa reformi BiH za 2023. godinu.

- Na koncu, posjeta predsjedavajuće Predsjedništva BiH Željke Cvijanović Sjevernoatlantskom savezu i novom glavnom tajniku daje mi za pravo, uključujući i odluku Vijeća ministara, da Program reformi za 2023. usvojimo i proslijedimo u Bruxelles, da budemo optimisti da ćemo vrlo skoro Program reformi 2024. isto tako razmatrati na Vijeću ministara. On je u zadnjoj fazi poliranja pred Povjerenstvom za suradnju s NATO-om i vjerujem da će, ukoliko se ova dinamika, a što je još važnije, ukoliko se ovaj politički ambijent sačuva i ostane u Bosni i Hercegovini, do konca siječnja naredne godine naći na Vijeću ministara i da ćemo ga proslijediti, kako bismo mogli imati i naredne korake. A to je samoprocjena programa reformi 2023. i 2024. i onda, naravno, nastavak redovitih aktivnosti unutar kalendarske 2025. za program reformi za tu godinu, naglašava Brkić.

Ističe da je temeljno važno da politički ambijent u BiH bude stabilan, kako bi se odluke donosile konsenzusom i kako bismo nastavili u pravcu donošenja programa reformi za 2025.

- S druge strane, važno je istaknuti da će razina potpore koju NATO-savez, ali i zemlje članice NATO-a, daju institucijama BiH, u prvom redu Ministarstvu obrane i svim institucijama koje se bave pitanjima sigurnosti, u narednoj godini biti intenzivirana, tako da će Defence Capacity Building u svojoj punini vjerujem 2025. godine ugledati svjetlo dana, podvukao je Brkić.

Usvajanje Programa reformi za 2023. Dijana Gupta, predsjednica Atlantskog vijeća BiH, smatra velikim pokazateljem da Vijeće ministara BiH, ipak, radi, te da je “predsjedateljica Krišto sa svojim timom prepoznala kako je upravo ulazak u NATO i EU naš najvažniji vanjskopolitički cilj”.

- Program reformi koji šaljemo NATO-u je praktički ono šta smo radili u protekloj godini, odnosno u pretprošloj. Mi smo dužni po tome sporazumu svake godine da to pošaljemo. Međutim, u konstelaciji naših političkih odnosa u BiH, ponekad nam je vrlo teško naći konsenzus kada su u pitanju vanjskopolitički ciljevi BiH. Ovo je dobar znak da naši političari misle ozbiljno, da vole ovu državu i da imamo kapacitete da krenemo naprijed. A što se predstavnika NATO-a tiče, oni će to sigurno vrlo pozitivno da dočekaju u Bruxellesu i nastavit će da grade s nama partnerske odnose - prvenstveno sa našim Ministarstvom odbrane i Oružanim snagama Bosne i Hercegovine, te kompletnom asistencijom koju imamo od NATO-saveza mi u Bosni i Hercegovini, ističe Gupta.

Očekuje da ćemo biti pošteđeni političkih opstrukcija kada je u pitanju donošenja Programa reformi za 2025. godinu.

Saradnja kao privilegija

- Svakako mislim da hoćemo. Vidite, Bosna i Hercegovina je država kojoj je potrebno da uđe u tako veliki savez kao što je NATO. Nama su se, rekla bih, procesi vezani za EU i uopće za euroatlantske integracije nekako poklopili u Bosni i Hercegovini. Mislim da je vrlo bitno da provodimo reforme ne samo kada je u pitanju NATO već i Europska unija. I mislim da su političari napokon shvatili, svi koji su u poziciji i opoziciji, da su najvažniji mir u državi, ekonomska situacija, da nam ostanu mladi ovdje u BiH. Mislim da je ovo jedna snažna poruka da imamo kapacitet da radimo dalje, ističe Gupta.

Prema njenim riječima, BiH je na mnogo načina privilegovana da ima saradnju sa NATO-om, da smo u MAP-u i da smo proveli uglavnom sve što se do sada tražilo od nas.

- Ako pogledamo uopće cijeli svijet trenutno, vidimo velika ratna žarišta upravo kod zemalja koje nisu članice NATO-a, koje imaju promjenjive političke sisteme ili su ostale neutralne. Prema tome, ovo je veliki poziv i znak za naše političare da nastavimo da radimo predano u odnosima sa NATO-om, da poštujemo naše partnerske odnose i da sve ono što smo potpisali u akcionom programu u praksi i sprovodimo, zaključuje Gupta.