Suđenja, laži i istine - Svi svjedoci se zaklinju, a onda (ne) kažu ili prešute ono što znaju

Zaklinjem se - izjavljujem da ću o svemu što pred sudom budem pitan govoriti istinu i da ništa od onoga što mi je poznato neću prešutjeti. Ovako se, čim u sudnici stolicu zauzmu, svjedoci bez izuzetka na istinu zaklinju.

Procjena sudije

- Pretpostavka je da će svjedok govoriti istinu, svojevrsno obezbjeđenje za to je polaganje zakletve, ali to nije nikakva garancija. Ako imate destruktivne namjere, ako ste sebični i korumpirani, jednostavno izigrate sistem lažnim svjedočenjima. Desi se da od kazivanja jednog svjedoka zavisi konačna presuda. Sad zamislite koje su posljedice kad sud pokloni vjeru svjedoku za koga nije utvrdio da laže, a on je lažno svjedočio, kaže advokat Vlado Adamović kojeg smo pitali i koliki uticaj na presudu može imati samo jedan svjedok?!

- Vozite se tramvajem, neko vam ukrade novčanik, a to vidi putnik sa drugog sjedišta. To je jedini svjedok krađe. Ako on kaže istinu, kradljivac je osuđen. Ako slaže, nije osuđen. Kada se govori o jednom svjedoku, zaboravlja se da se može desiti da je jedini. Neizmjerno su važna pravilna kazivanja svjedoka pred sudom, jer sud nije svjedok događaja, sud procjenjuje da li se svjedoku može vjerovati, ali koliko je procjena pouzdana?! Svjedok je najnepouzdaniji dokaz, svi preferiraju materijalne dokaze jer je manja mogućnost loše procjene, pojašnjava.

Optuženi možda i može ponešto da slaže, spetlja, izmisli, ali svjedoci su dužni govoriti istinu. Čak i ako nešto prešute, isto je kao da su slagali. Sudija svakako napomene da je davanje lažnog iskaza krivično djelo. A ni kazne nisu male. Prema Krivičnom zakonu Federacije BiH svjedok koji u sudskom, prekršajnom, upravnom ili disciplinskom postupku da lažni iskaz, kaznit će se novčano ili zatvorom do tri godine. U Republici Srpskoj novčano ili zatvorom do dvije godine. Ako je lažan iskaz dat u krivičnom postupku, kazne u oba bh. entiteta idu od šest mjeseci do pet godina zatvora. Ukoliko su lažnim iskazom uzrokovane naročito teške posljedice za okrivljenog, kazne rastu i do deset godina zatvora.

Okružno javno tužilaštvo Banja Luka je od 2021. do 2023. godine za krivično djelo davanje lažnog iskaza imalo u radu 46 prijava, a u osam predmeta su podignute optužnice koje su i potvrđene.

U protekle tri godine Tužilaštvo Kantona Sarajevo zaprimilo je 52 prijave za navodno davanje lažnog iskaza. U četiri predmeta je obustavljena istraga, dok su u 44 predmeta donesene naredbe da se istrage neće provoditi. U ranijem periodu donesena je jedna osuđujuća presuda, izrečena je novčana kazna.

Kantonalno tužilaštvo Tuzlanskog kantona je od 2022. do septembra ove godine dobilo 27 prijava, a iz ranijeg perioda je preneseno još 10 predmeta/prijava koje do početka 2022. nisu bile riješene.

- Potvrđeno je 12 optužnica za ovo krivično djelo. Donesena je jedna oslobađajuća presuda i devet osuđujućih, izrečene su uvjetne osude za počinioce, rečeno nam je u tuzlanskom Tužilaštvu.

Iznuđeni iskaz

Advokat Aleksandar Jokić kaže da se često desi da se na iskazima koji nisu istiniti zasniva dio presude ili čak cijela presuda.

- Lažni iskazi na sudu nisu rijedak slučaj. Još češći je tzv. iznuđeni iskaz, policija ili tužilaštvo iznudi iskaz od svjedoka ili policija navede svjedoka da da izjavu koja nije tačna, a koja bi odgovarala optužnici. I to je vid lažnog iskaza, ali nije ono što bismo na prvu pomislili da je u sudnicu neko došao s namjerom da slaže, nego u istrazi da takvu izjavu, a u sudu se pozove da je ponovi, rekao je Jokić za naš list i dodao da se dešava i da optuženi za svjedoka pozovu nekoga od koga očekuju lažni iskaz u korist odbrane.

Ipak, nije lako namagarčiti sud jer, smatra Jokić, sudije često mogu prepoznati kada se radi o lažnom, iznuđenom iskazu ili stvarnom iskazu.